Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Fižulić smatra da bi država trebala ozbiljnije djelovati na uzroke inflacije, umjesto da se oslanja prvenstveno na administrativno zamrzavanje cijena pojedinih proizvoda
Bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić upozorava da Hrvatska već godinama ima jednu od viših stopa inflacije u europodručju. Smatra da nakon ulaska u eurozonu Hrvatska više nema vlastitu monetarnu politiku, pa je odgovornost fiskalne politike da inflaciju drži što bliže prosjeku europodručja, piše N1.
Cijene su u rujnu 2026. bile 4,7 % više nego godinu ranije, a posebno su snažno rasle cijene energije (20,5 %) i usluga (7,6 %). Fižulić posebno ističe da inflacija najviše pogađa ljude s prihodima ispod prosjeka ili medijana. Među njima su, prema njegovim riječima, umirovljenici, jer im prihodi često nisu dovoljni za osnovne troškove života, režije i hranu. Kao jedan od ključnih problema navodi mirovinski sustav. Njegova je teza da sadašnji način usklađivanja mirovina ne omogućuje očuvanje životnog standarda umirovljenika. Tvrdi da odlazak u mirovinu za mnoge praktički znači ulazak u siromaštvo, osim ako osoba ima nekretninu koju može iznajmljivati, drugu imovinu ili pomoć djece.
Posebno upozorava na činjenicu da je rizik od siromaštva među starijima izrazito visok. Godine 2025. ukupna stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj bila 19,5 %, dok je među osobama starijima od 65 godina iznosila 39,4 %, a među ženama starijima od 65 godina čak 42,4 %. Fižulić također smatra da bi država trebala ozbiljnije djelovati na uzroke inflacije, umjesto da se oslanja prvenstveno na administrativno zamrzavanje cijena pojedinih proizvoda. Kao jedan od problema spominje i nekretninski sektor, koji prema njegovu mišljenju pridonosi inflatornim pritiscima.
Smatra da dio stanovništva ne sudjeluje ravnopravno u koristima gospodarskog rasta. Dok dio građana ima koristi od rasta gospodarstva i cijena nekretnina, umirovljenici i ljudi s nižim prihodima mogu realno živjeti lošije nego prije nekoliko godina. Gospodarski rast sam po sebi nije dovoljan ako se njegov rezultat ne pretvara u veće realne prihode i dostojan život umirovljenika. Po njegovu mišljenju, pitanje mirovina i rizika od siromaštva trebalo bi biti puno važnije političko pitanje nego što je danas.
24sata © 2026
