Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Ministarstvo znanosti i obrazovanja predstavilo izmjene zakona koje donose fleksibilniji sustav visokog obrazovanja, produljenje rada do 67. godine i promjene u zapošljavanju te studiranju
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predstavilo je izmjene Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti kojima želi povećati fleksibilnost sustava, olakšati zapošljavanje nastavnika i asistenata, omogućiti rad dijelu profesora do 67. godine te produljiti rokove završetka studija izvanrednim studentima. Izmjene zakona donesenog 2022. godine predlažu se jer se u praksi pokazalo kako su se „određene odredbe postojećeg zakona različito tumačile od strane visokih učilišta i znanstvenih institucija“, istaknula je na konferenciji za medije u utorak državna tajnica Iva Ivanković. „Temeljni cilj izmjena jest jačanje pravne sigurnosti i ujednačavanje primjene zakona, povećanje učinkovitosti i fleksibilnosti sustava te zadržavanje kvalitetnih ljudskih potencijala“, kazala je Ivanković.
Izmjenama se omogućuje izvođenje studija na sastavnicama sveučilišta bez pravne osobnosti u više znanstvenih područja i polja te u interdisciplinarnom području, što dosad nije bilo moguće, što je, naglasila je državna tajnica, „bio limitirajući faktor za razvoj studija“.
Rad do 67. godine
Redovitim profesorima u trajnom izboru, profesorima stručnog studija u trajnom izboru i znanstvenim savjetnicima u trajnom izboru omogućio bi se rad do navršene 67. godine života.
„Želimo omogućiti najiskusnijim profesionalcima u sustavu da ostanu dulje u radnom odnosu“, istaknula je Ivanković.
Izmjenama zakona bit će jasno definiran mandat rektora i dekana. „Propisani su postupci kada visoka učilišta i sveučilišta ne mogu izabrati dekane, čime bi se trebale“, kazala je, „prevenirati postojeće teškoće koje su se pojavile u sustavu“.
Predlaže se i pojednostavljenje zapošljavanja nastavnika i znanstvenika pa kandidati koji već imaju dokaz o izboru na radno mjesto iste hijerarhijske razine više ne bi morali ponovno prolaziti postupak pred matičnim odborom.
Izmjena zakona predviđa lektorima hrvatskoga jezika i književnosti u inozemstvu produljenje radnog odnosa do osam godina bez prekida, a studentima koji su cijelo vrijeme studirali u izvanrednom statusu mogućnost studiranja do 15 godina u usporedbi s dosadašnjih deset.
Fuchs : „Nemamo ništa od držanja pojedinih studijskih programa na papiru“
Ministar Radovan Fuchs istaknuo je na konferenciji za novinare da će Carnet postati „centralna institucija s kojom ministarstvo znanosti može komunicirati kada su u pitanju jasni, verificirani i dobro obrađeni podaci za visoko obrazovanje“, s obzirom na prethodna pozitivna iskustva s Carnetom kada su u pitanju osnovne i srednje škole.
Što se tiče izmjena i dopuna zakona, kazao je da „ovo vjerojatno nije zadnja izmjena“.
Ministar Fuchs najavio je da će se sustav visokog obrazovanja postupno usmjeravati prema okrupnjivanju postojećih kapaciteta.
Pritom je naglasio da se neće zadirati u autonomiju sveučilišta, ali da sama sveučilišta trebaju razmatrati gašenje programa koji godinama ne privlače studente, ističući da je cilj stvarati atraktivnije studijske programe.
„Mi kontinuirano imamo sve manje studenata, demografska situacija nije dobra i nemamo ništa od držanja pojedinih studijskih programa na papiru“, kazao je ministar.
Sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića
Na istoj konferenciji predstavljene su i izmjene Uredbe o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića.
Predloženim izmjenama uredbe sredstva za javne vrtiće doznačavati gradovima i općinama kao osnivačima, a za privatne i vjerske vrtiće izravno.
U posljednjih deset godina u infrastrukturu dječjih vrtića kroz tri poziva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Programa konkurentnosti i kohezije te ranije europske fondove i državni proračun uloženo je 530 milijuna eura.
Državni tajnik Stipe Mamić kazao je kako će se primjenjivati „plivajući“ model, odnosno da će iznos koji od države dobivaju vrtići ovisiti o stupnju razvijenosti jedinice lokalne samouprave u kojoj se nalaze.
Govoreći o financiranju dječjih vrtića, naveo je kako je prosječna cijena smještaja po djetetu na razini Hrvatske porasla s 294 eura mjesečno 2022. na 402 eura 2024. godine.
Trošak za roditelje iznosi oko pet posto neto plaće roditelja, prema podacima za 2022. godinu, dok je u Irskoj 28 posto, Kanadi 30 posto, a Švicarskoj 36 posto.
Najavio je proširenje kapaciteta predškolskih ustanova za dodatnih 15 tisuća mjesta te da je broj mjesta u odnosu na 2016. povećan za 25 tisuća.
U vrtićima je trenutno zaposleno 16.781 odgojitelja, dok ih je prije deset godina bilo 11.560, a u ovoj pedagoškoj godini predškolske ustanove pohađalo je 151.778 djece.
Fuchs o tragediji u Velikoj Gorici
Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs izrazio je sućut zbog tragedije u Velikoj Gorici u kojoj je preminulo dijete koje je pohađalo drugi razred osnovne škole. Istaknuo je da je riječ o tragediji u kojoj se dijete „nažalost ugušilo zbog aspiracije komada hrane“, a reanimacija nije uspjela.
„Najiskrenija i duboka sućut mene i cijelog ministarstva roditeljima, ali jednako tako i školi“, rekao je Fuchs, dodavši da je krizni tim Ministarstva već upućen u školu jer je riječ o „dubokoj traumi za djecu koja su bila prisutna i za nastavnike“.
24sata © 2026
