Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Istraživanje pokazuje da su ispitanici nekad u životu bili izloženi PFAS spojevima, ne govori o njihovu izvoru i putevima izloženosti. Rezultati ove analize ne mogu se dovesti u vezu s otpadom u Gospiću, kažu iz HZJZ-a
Nikica Jelić iz Gospića jedan je od deset građana Hrvatske koji su sudjelovali u europskom istraživanju prisutnosti PFAS spojeva, poznatih i kao 'vječne kemikalije', u krvi. Rezultati testiranja pokazali su povišene vrijednosti kod šestero od deset hrvatskih ispitanika.
Testiranje je organizirala grupacija Zeleni/ESS, a uzorci krvi uzeti su 30. lipnja ove godine. Rezultate su sudionici dobili jučer, a Jelić je za N1 otkrio što je pokazao njegov nalaz.
- Konkretno, moji rezultati su povišeni. Nalaze se iznad srednjih graničnih vrijednosti prema kojima zbroj četiri testirana PFAS spoja ne bi smio prijeći 6,9 mikrograma po litri. Moj nalaz iznosi 7,33 - rekao je Jelić.
Prema njegovim riječima, na predstavljanju rezultata sudionicima je rečeno da su hrvatski ispitanici imali najviše vrijednosti u usporedbi s građanima iz ostalih devet europskih država koje su sudjelovale u istraživanju.
- Dakle, 60 posto ispitanih nalazi se u crvenom području, odnosno ima povišene vrijednosti zbroja PFAS spojeva. Na prezentaciji rezultata rečeno nam je da imamo najlošije rezultate u odnosu na ostalih devet europskih država koje su sudjelovale u istraživanju - kazao je.
Jelić, koji ima 59 godina, kaže da je očekivao da će u krvi imati određenu količinu PFAS spojeva jer su te kemikalije široko rasprostranjene i ljudi im mogu biti izloženi na različite načine.
- Očekivao sam da imam PFAS u krvi jer ih je u današnjem načinu života gotovo nemoguće izbjeći. Međutim, nisam se nadao ovako visokim rezultatima - rekao je.
PFAS je skupina tisuća sintetskih kemijskih spojeva koji se zbog svoje otpornosti vrlo teško razgrađuju u okolišu. Koriste se ili su se koristili u brojnim proizvodima i industrijskim procesima, a upravo zbog dugotrajne postojanosti često ih se naziva "vječnim kemikalijama".
Budući da Jelić živi u Gospiću, gdje je posljednjih tjedana posebnu pozornost izazvala kontaminacija povezana s ilegalno odloženim otpadom, postavilo se i pitanje postoji li veza između njegova nalaza i onečišćenja na tom području.
Jelić, međutim, upozorava da se takav zaključak na temelju ovog istraživanja ne može donijeti.
- Ne možemo prejudicirati niti dizati paniku. Trenutačno se ne može dokazati da je ilegalno odloženi otpad, u kojem su toksikološkim vještačenjem pronađeni PFAS spojevi, utjecao na ove rezultate - istaknuo je.
Ipak, smatra da bi rezultate trebalo shvatiti kao razlog za provedbu većeg istraživanja među stanovnicima Gospića i okolnih područja.
- Za građane Gospića, a možda i šire regije Otočca, trebalo bi provesti veće istraživanje PFAS spojeva u krvi kako bismo dobili podatke o njihovoj prisutnosti kod većeg broja građana. Takvo bi istraživanje trebalo ponoviti nakon šest mjeseci ili godinu dana kako bi se moglo pratiti stanje - smatra Jelić.
Posebno ga zabrinjava stanje na području ilegalnog odlagališta otpada. Upozorio je da bi otpad trebalo što prije ukloniti i sanirati lokaciju.
Na terenu su već počeli radovi, no Jelić ističe da ondje još nije postavljena stanica za mjerenje kvalitete zraka.
- Strojevi već rade na tom dijelu odlagališta, a stanice za mjerenje zraka nema. Kako nam je rečeno, tek su raspisani natječaji i moguće je da postupak neće biti završen ni za dva mjeseca, odnosno dok stanica ne stigne na lokaciju i mjerenje ne počne - rekao je.
Smatra da je praćenje kvalitete zraka trebalo početi prije početka radova na lokaciji.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo na to je istraživanje odgovorio kako nema povezanosti sa zagađenjem.
- Istraživanje pokazuje da su ispitanici nekad u životu bili izloženi PFAS spojevima, ne govori o njihovu izvoru i putevima izloženosti. Rezultati ove analize ne mogu se dovesti u vezu s otpadom u Gospiću - odgovorili su iz HZJZ-a na upit Hine.
Za odluku o posebnom zdravstvenom praćenju stanovnika, kako su naveli, potrebno je prvo utvrditi opseg i trajanje moguće povećane izloženosti te odrediti koje bi zdravstvene postupke nalazi opravdavali, što rezultati "malog broja dobrovoljaca" ne omogućuju za cijelo stanovništvo.
Iz HZJZ-a su istaknuli da Hrvatska, na prijedlog Stručnog povjerenstva za vodu za ljudsku potrošnju, od ove godine provodi istraživački monitoring trifluoroctene kiseline (TFA), najmanjeg i najpostojanijeg spoja iz skupine PFAS, u vodi za piće. Praćenje PFAS spojeva u hrani provodi se odvojeno, pod ingerencijom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Na pitanje o referentnim vrijednostima PFAS spojeva u krvi, iz Zavoda su odgovorili da takve vrijednosti ne postoje ni na globalnoj razini, zbog čega izraz "povišeno" treba uvijek povezati s konkretnim kriterijem usporedbe.
Naveli su da, primjerice, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) nije utvrdila odgovarajuću zdravstvenu graničnu koncentraciju TFA u krvi.
Dodali su da se potreba za dodatnim pretragama procjenjuje pojedinačno, prema zdravstvenom stanju i podacima o izloženosti svakog pojedinca, te poručili da samo ovo istraživanje ne opravdava opću zabranu konzumacije lokalne hrane niti zaključak da je voda iz javne vodoopskrbe neispravna.
Za stanovništvo je, kako su naveli, najvažnije koristiti zdravstveno ispravnu, kontroliranu vodu i pridržavati se službenih preporuka za konkretne izvore vode i hrane.
24sata © 2026
