HR stručnjaci: Važno je educirati poslodavce o burnoutu i kako ga na vrijeme prepoznati

Rotary klub Mental Health Croatia održao je u srijedu u zagrebačkom Velesajmu panel pod nazivom "Reci zbogom burnoutu".

- Nažalost ne osvještavamo svoje mentalno stanje i zdravlje koliko bi trebali. Niste ni svjesni odmah kada se dogodi. Obaveze se gomilaju, kronično ste umorni, ja sam imala i u bolove u želudcu i što god sam radila nije prolazilo. Dok si nisam posvijestila to svoje stanje i dozvolila si da uzmem predaha i sada živim puno svjesnije - ispričala je Hana Naoulo Bego, voditeljica ljudskih potencijala u tvrtki Amplexor Adriatic.

Slično iskustvo dijeli i odvjetnica i stečajna upraviteljica Monika Trkulja, koja se s burnoutom susrela još na fakultetu.

- Za mene su postojala četiri ključna momenta: kada sam studirala, prvo zapošljavanje, zatim kretanje u samostalno poduzetništvo te majčinstvo. Na fakultetu sam se stalno trudila imati što bolji rezultat da bi se mogla zaposliti i to je bila dobra karta da dođem do razgovora za posao, zaposlila bi se i onda svaki put kad bi promijenila poslodavca kretala bi ispočetka. Iza mene je stalo puno odrađenih sati, a nisam osjećala da se taj moj trud dovoljno cijeni već da nekad prođe i ispod radara - kaže Trkulja.

Umor, fizičko i emocionalno iscrpljenje, glavobolje, gastrointestinalni poremećaji, gubitak težine, nesanica i depresija samo su neki od znakova i simptoma burnouta. Njegove uzroke i posljedice te kako ga liječiti objasnila je psihijatrica Marijana Braš.

- To je sindrom specifičan za posao. Fenomen je vjerojatniji ako postoji neslaganje između prirode posla i osobe koja ga obavlja, a uobičajen uzrok je preopterećenje poslom. Potreban je kontinuiran rad na sebi, ali i rad na timu te se brinuti o sebi da bi imali energije pomoći drugima - istaknula Braš.

Upozorava kako dugoročno izlaganje stresu te burnout mogu imati negativne posljedice za cjelokupno zdravlje pojedinca te je stoga važno da se on prepozna na vrijeme.

- Posljedice stresa na poslu na pojedinca mogu biti povećanje osjećaja tuge ili razdražljivosti, nemogućnost opuštanja ili nemogućnost koncentracije. Zatim teškoće pri logičkom razmišljanju ili donošenju odluka, smanjeno uživanje u poslu te osjećaj smanjene predanosti.Osjećaj umora, depresije i anksioznosti, teškoće spavanja  te ozbiljniji fizički problemi poput bolesti srca, poremećaja probavnog sustava, porast krvnog tlaka, glavobolje, poremećaji koštanog sustava i slično - nabrojila je Braš.

Kako se radi o sindromu specifičnim za posao, svoja iskustva su podijelili i stručnjaci za upravljanje ljudskim resursima iz nekoliko velikih hrvatskih tvrtki.

- Potrebna je prevencija i tu je ključna uloga da HR educira voditelje timova i daju im alate da prepoznaju kod svojih zaposlenika znakove stresa. Ključna je uloga i menadžmenta, ali i kolega. Burnout se događa u kontinuitetu i važno ga je prepoznati na vrijeme - kaže Vladimira Senčar Perkov direktorica Upravljanja ljudskim resursima u INA-i.

Savjetuje da se sa zaposlenicima unutar tima što više razgovara, a Irena Bašić Štefanić direktorica Upravljanja ljudskim potencijalima u Raiffaisen Bank Hrvatska otkrila je kako oni svojim zaposlenicima nastoje dati i ankete u kojima mogu izraziti što im nedostaje u radu.

- Važno je educirati se kako prepoznati i nositi se sa stresom i burnoutom. Mi se trudimo periodično davati i ankete u kojima zaposlenici mogu napisati što im je potrebno da imaju dobre radne uvjete te što im smeta. Trudimo se imati i što fleksibilniji angažman rada, da ljudi mogu primjerice raditi i od kuće ako im to više odgovara - govori Bašić Štefanić.

Ističe kako je naš radni sustav još uvijek prilično staromodan te bi trebalo što više razgovarati s mladima.

- Te mlade generacije koje nam dolaze, vidim da su sposobni, ambiciozni i žele raditi, ali izgledaju tako izgubljeno. Mislim da je najvažnije da se s njima razgovara i omoguće im se dobri uvjeti rada - dodaje.

ZABRINJAVAJUĆI PODACI Istraživanje pokazalo: Više od pola novinara u Hrvatskoj žali se na simptome 'burnouta'

Iako je burnout nekada teško odmah prepoznati, voditeljica ljudskih resursa it tvrtke Dunapck Packaging Sanja Miketić Curman, kaže kako treba uočiti sve što iskače od uobičajenog ponašanja kod zaposlenika.

- Ako se primijeti manjak motivacije, nezainteresiranost ili bilo kakvo odstupanje od uobičajenog načina rada nadređeni bi trebali prepoznati prve znakove burnouta - objašnjava Miketić Curman.

Osim uobičajenih stresora koje ubrzani stil života i posao nose i dalje su primjetne i posljedice pandemije koronavirusa te dva potresa na području Zagreba.

I ŽENE SU POD PRITISKOM 'Burnout sindrom' postaje sve češći: Dajte si oduška i odmorite

- Mislim da je korona najviše utjecala. Ljudi su radili od doma i nisu se imali kome obraćati i tražiti pomoć. Inače bi neke probleme mogli riješiti s kolegama na hodniku, a ovako su bili prepušteni sami sebi - kaže Aleksandar Raić, potpredsjednik za transformaciju i ljudske resurse INFOBIP-a.

Slažu se kako su ovim sindrom dosta pogođene mlađe osobe te da je važno educirati voditelje timova da znaju prepoznati stres kod svojih zaposlenika te reagirati na vrijeme.