Varaždinski Geotehnički fakultet i Gumiimpex provode projekt kojem je cilj formirati proizvod koji će pomoću prirodnih procesa - sunčeve energije i fotokatalizatora, pročišćavati zrak od organskih onečišćenja u gradovima
ČIŠĆI OKOLIŠ
Hrvatska u vrhu EU-a u uporabi i sakupljanju otpadnih guma
Hrvatska ima jedan od najbolje uređenih sustava u Europi u sakupljanju i oporabi otpadnih guma. Godišnje se više od 90 posto sakupljenih guma materijalno oporabljuje, čime se ostvaruje propisani nacionalni cilj, ističe Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Taj se nacionalni godišnji cilj čak i premašuje s obzirom da iznosi najmanje 80 posto od mase odvojeno sakupljenih guma godišnje. Sirovine dobivene različitim postupcima recikliranja pokazale su izvrsna svojstva i omogućile korištenje za različite namjene.
Pokretanje videa...
VIDEO
Materijalnom oporabom otpadnih guma dobivaju se granulat, tekstil, čelik i gumeni čips. Finalni proizvodi za čiju se proizvodnju koriste reciklirane gume razne su zaštitne gumene podloge za dječja igrališta, staze, šetnice, atletske staze.
Gumeni granulat koristi se u bitumenskim smjesama za asfalt te kao ispuna umjetnim travama na nogometnim terenima, u proizvodnji podnih obloga, kotača za kontejnere i kanti za smeće.
Sinergija znanosti i gospodarstva za čišći okoliš
Čelik dobiven iz guma sirovina je u čeličanama, a tekstil se šalje na energetsku oporabu u cementare. Otpadne gume također su izvrstan izvor energije te se iz njih može dobiti gorivo odličnih svojstava.
No, ide se i korak dalje, u suradnji znanosti i gospodarstva, cilj je da reciklirane gumene podne podloge omoguće čišći okoliš.
Varaždinski Geotehnički fakultet i Gumiimpex - GRP, jedina hrvatska tvrtka koja gume oporabljuje u materijalne svrhe, provode znanstveno-istraživački projekt "Reciklirana guma i solarna fotokataliza: Ekološka inovacija za pasivnu zaštitu zraka i zdravlja“.
Riječ je o projektu financiranom iz EU-a, a cilj mu je formirati proizvod koji će pomoću prirodnih procesa - sunčeve energije i fotokatalizatora, pročišćavati zrak od organskih onečišćenja u urbanim sredinama.
Profesorica na Geotehničkom fakultetu Aleksandra Anić Vučinić ističe kako će primjena takvih podloga u budućnosti omogućiti čišći okoliš svima koji se po njima kreću. Iako se kružno gospodarstvo kao pojam pojavilo tek 2015., Anić Vučinić kaže kako je potreba za iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada počela puno ranije.
Tri oporabitelja guma u Hrvatskoj
Tri su oporabitelja otpadnih guma u Hrvatskoj. Uz tvrtku Gumiimpex - GRP koja gume oporabljuje u materijalne svrhe, energetskom oporabom guma bave se cementare Holcim Hrvatska iz Koromačnog i Nexe iz Našica.
Gumiimpex - GRP u svom proizvodnom asortimanu izrađuje čak 120 raznih finalnih proizvoda, ističe vlasnik Damir Kirić.
Kaže da su s reciklažom otpadnih guma počeli 2005., a u početku se radilo samo o proizvodnji granulata koji je služio kao repromaterijal. Tijekom godina investirali su u postrojenja za preradu granulata i od njih proizvodnju finalnih proizvoda.
Lani su oporabili oko 25.000 tona otpadnih guma te je više od 90 posto njih materijalno oporabljeno.
Ističe kako se kompletan transport materijala odvija bez emitiranja ikakvih štetnih emisija u okoliš, a emisije su dodatno smanjili izgradnjom dviju solarnih elektrana u pogonu.
Najavio je ulaganja u proširenje kapaciteta proizvodnje granulata za 30 posto te ulaganja u liniju za devulkanizaciju. Ukupna vrijednost projekta je 41,7 milijuna kuna.
Čak 96 posto guma obrađeno materijalnom oporabom, a samo četiri posto energetskom
U Hrvatskoj je sustav gospodarenja otpadnim gumama uspostavljen 2006., a organizira ga Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Zvonimir Majić iz Fonda pojašnjava da gospodarenje otpadnim gumama obuhvaća skup mjera, koje uključuju njihovo odvojeno sakupljanje i oporabu radi korištenja u materijalne ili energetske svrhe.
Proizvođač koji neovisno o načinu prodaje proizvodi i/ili uvozi i stavlja gume na tržište plaća Fondu naknadu za gospodarenje otpadom za gume kao samostalni proizvod ili kao sastavni dio proizvoda.
Naknada se plaća kako bi se pokrili troškovi sakupljanja i obrade. Sakupljanje guma obavlja 12 sakupljača, koji s Fondom imaju sklopljen ugovor i kojima se za gume predane na oporabu plaćaju naknade.
Za preuzete količine sakupljači dobivaju 350 kuna po toni, za privremeno skladištenje, razvrstavanje i utovar 70 kuna po toni, za prijevoz od mjesta sakupljača do mjesta oporabe naknada iznosi kunu po toni i prijeđenom kilometru.
Sakupljači gume predaju izravno oporabiteljima, kojima se isplaćuje naknada. Ako je riječ o recikliranju, obrađivač ima pravo na naknadu od 600 kuna po toni, a ako se sirovina koristi za energetske svrhe, tada iznosi 100 kuna po toni.
U 2020. na hrvatsko je tržište stavljeno ukupno 28.480 tona guma. Sakupljeno je čak 88 posto (25.066 tona) guma, od čega je 83 posto obrađeno. Najviše, 96 posto, obrađeno je materijalnom oporabom, a samo četiri posto energetskom.
"Najveća je vrijednost gospodarenja otpadnim gumama ispunjavanje svih načela kružnog gospodarstva, čime se potiče gospodarska aktivnost i štiti okoliš jer je cilj da gume ne budu deponirane na odlagalištima niti bačene u prirodi", ističe Majić.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
