Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Prema podacima iznesenima u emisiji, tijekom prošlog vikenda autocestom A1 u jednom je danu prošlo čak 82 tisuće vozila, što dodatno potvrđuje potrebu za povećanjem kapaciteta
Izgradnja trećeg prometnog traka na autocesti A1 između Zagreba i Karlovca trebala bi započeti tijekom iduće godine, a cilj projekta je povećati protočnost i sigurnost na jednoj od najopterećenijih dionica hrvatske cestovne mreže. Projekt vrijedan oko 250 milijuna eura predstavljen je u emisiji Otvoreno, u kojoj su predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Fakulteta prometnih znanosti i Hrvatskog autokluba govorili o njegovim očekivanim učincima, ali i dugoročnim rješenjima za sve veće prometne gužve, piše HRT.
Hrvatske autoceste objavile su prethodno savjetovanje sa zainteresiranim tvrtkama za izgradnju trećeg traka na 39 kilometara dugoj dionici autoceste između naplate Lučko i čvora Karlovac.
- Javno savjetovanje počelo je jučer. Riječ je o 39 kilometara autoceste od Zagreba do Karlovca. Procijenjena vrijednost radova je 250 milijuna eura, a predviđeni rok realizacije projekta je dvije godine. Očekujemo da će nakon javnog savjetovanja početi službena procedura javnog natječaja, rekao je državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić.
Ako projekt bude tekao prema planu, treći prometni trak trebao bi biti pušten u promet 2029. godine. Tijekom izvođenja radova promet će se odvijati kroz dvije sužene trake u svakom smjeru uz smanjeno ograničenje brzine.
- Trake će biti sužene i bit će smanjena dozvoljena brzina, ali ostat će s jedne i s druge strane autoceste po dvije trake, istaknuo je Mihotić.
Iako se proširenje smatra nužnim zbog sve većeg prometa, stručnjaci upozoravaju da ono neće u potpunosti riješiti problem ljetnih gužvi između Zagreba i Bosiljeva. Izvanredni profesor Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti smatra kako će treći trak donijeti određena poboljšanja, ali ne i trajno rješenje.
- Ta treća traka je nužna zbog rasta teretnog prometa, no ona neće biti spasonosno rješenje. Imat ćemo i dalje slične probleme na sličnim mjestima u sličnom vremenu. Za desetak godina, ako nastavimo ovakvim razvojem, govorit ćemo o četvrtoj traci, upozorio je.
Kao dodatne infrastrukturne probleme izdvojio je vijadukt Drežnik, koji nema zaustavnu traku, te tunel Sveti Marko, za koje smatra da će također zahtijevati ozbiljne zahvate kako bi se osigurao puni kapacitet autoceste.
Ševrović smatra da bi uz proširenje autoceste trebalo što prije uvesti i sekcijsko mjerenje brzine. Prema njegovim riječima, prometni zastoji često nisu posljedica nedostatka prometnih traka, nego velikih razlika u brzini kretanja vozila.
- Sekcijsko mjerenje brzine i ograničenje brzine u uvjetima velike gustoće prometa na 80 kilometara na sat rade gotovo sve zapadne zemlje. Pokazalo se da se time kapacitet može povećati gotovo kao da izgradimo treću traku, rekao je.
Takvo rješenje podržava i Hrvatski autoklub.
- Hrvatski autoklub, kao krovna nacionalna udruga vozača i članova, pohvaljuje ovu ideju i podržava je, rekao je pomoćnik glavnog tajnika HAK-a Sinan Alispahić.
Alispahić je upozorio da će tijekom izvođenja radova putovanja trajati nešto dulje, ali smatra da će vozači pokazati razumijevanje.
- Činjenica je da će vrijeme putovanja nešto biti duže, ali strpljenje i svjesnost da je riječ o projektu koji dugoročno doprinosi održivosti prometnog sustava vjerujem da će svi razumjeti i podržati.
Prema podacima iznesenima u emisiji, tijekom prošlog vikenda autocestom A1 u jednom je danu prošlo čak 82 tisuće vozila, što dodatno potvrđuje potrebu za povećanjem kapaciteta. Istodobno se na Lučkom i ostalim naplatnim postajama priprema uvođenje beskontaktnog sustava naplate cestarine, koji bi također trebao pridonijeti većoj protočnosti prometa.
Govoreći o dugoročnoj prometnoj strategiji, Ševrović je upozorio da širenje cestovne infrastrukture ne može biti jedino rješenje.
- Hrvatska, ako se želi pripremiti za budućnost, mora se okrenuti razmišljanju o tome može li se do naših turističkih destinacija doći alternativnim oblicima prijevoza, a ne samo automobilima, poručio je.
Sličnog je mišljenja i Alispahić, koji smatra da će se građani u budućnosti sve više morati oslanjati na javni prijevoz, bicikle, pješačenje i druge oblike mikromobilnosti kako bi se rasteretio promet u urbanim sredinama.
24sata © 2026
