Jadranski putopis Toše Dabca otvorit će se u Opatiji

Jadranski putopis s fotografijama nastalima na autorovim proputovanjima po jadranskoj obali, otvara se 27. veljače u Hrvatskom muzeja turizma u Opatiji, u suradnji tog muzeja i zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti, koji upravlja Arhivom Tošo Dabac.

Na izložbi, kojoj je autorica koncepta i kustosica Bella Rupena, predstavit će se selekcija morskih pejzaža, obalnih ulica i trgova, šetnji uz more, putnika i turista, lokalnih stanovnika, radnika, težaka i ribara, brodova i jedrilica, kao i brojnih kulturnih i povijesnih spomenika.

IZLOŽBA 'ZA BOGA, CARA I DOMOVINU' Vojne tajne Prvog svjetskog rata: 'I car je htio da ga brane hrabri i žilavi imotski momci'

Bilježeći fotografijom, Dabac jednaku pozornost posvećuje ljudima i arhitekturi, radu i slobodnom vremenu, spektakularnom i svakodnevnom, ističe se u najavi izložbe.

Njegov opus obuhvaća širok tematski raspon, od portreta, umjetničkih djela i kulturne baštine do pejzaža, folklora i prizora gradskog života, a radovi mu, osim umjetničke, imaju i dokumentarnu vrijednost.

Sedamdesetak izloženih fotografija iz perioda od 1950. do 1970. prikazuju jadranske gradove i obalu, prirodne ljepote, kulturne spomenike hrvatske obale i turistička središta, a nastale su u okviru Dabčevih profesionalnih angažmana za Turistički savez Jugoslavije i narudžbi za likovnu opremu bogato ilustriranog časopisa „Jugoslavija”.

Provokacija u srcu Pariza VIDEO Skandal u Louvreu! Aktivisti izložili fotku uhićenog princa Andrewa: 'Sad se znoji!'

Na izložbi će se, među ostalim, moći vidjeti i primjerci tog časopisa te njegovi fotoaparati i građa koju čuva MSU, kao i fotografije iz Opatijskog albuma, koje su dio fundusa Hrvatskog muzeja turizma.

Poslijeratni dio opusa Toše Dabca već je bio predstavljen kroz lokalne segmente, kao što su Riječki dnevnik, Istarski dnevnik, Prijatelji mora: Crno-bijelo 60-ih i Opatijski album Toše Dabca, a ova se izložba ističe po tome što se izborom Dabčevih radova Jadran sagledava kao cjelina u prirodnom i kulturološkom smislu, ostajući u okvirima hrvatske obale.

Putovanje, kao jedna od ključnih tematskih osi izložbe, očituje se na više razina, istodobno je konkretno i metaforičko – putovanje brodom ili automobilom, dolazak turista, sezona migracija, ali je i intrinzično promatranje prostora i ljudi kroz vrijeme i krajolik.

„Dabac strpljivo bilježi ne samo destinacije nego i procese – trenutke dolaska, zadržavanja i prolaska te ritam svakodnevice između tih momenata. Njegov se fotografski pogled oblikuje kroz odnose čovjeka i prostora, kretanja i mirovanja, trajanja i prolaznosti”, napominje se.

DOMAĆA IZRADA Brodosplit upozorava: Hrvatska nema muzej podmorničarstva, podmornica Velebit čeka postav

Kako se dodaje, njegov Jadran djeluje otvoreno i propusno, kao prostor života, bez jasnih granica između lokalnog života i dolaska izvana, između rada i odmora, između prirodnog i izgrađenog, te se u tom kontekstu izložba može čitati i kao suptilan komentar današnje stvarnosti obilježene snažnom urbanizacijom, komercijalizacijom i devastacijom obale pod pritiskom kapitala i rapidnog razvoja masovnog turizma.

„Prostori koji su na Dabčevim fotografijama mjesta susreta, boravka i svakodnevice danas su često svedeni na resurse i kulise, podređene sezonalnosti i tržišnim interesima. Ove fotografije ne nude izravnu kritiku, ali upravo u svojoj mirnoći i suzdržanosti otvaraju prostor za promišljanje o izgubljenim odnosima i mogućim drukčijim budućnostima”, zaključuje se.

Tošo Dabac (1907.-1970.) bio je jedan od najvažnijih hrvatskih fotografa i ključna figura u afirmaciji fotografije kao umjetnosti u Hrvatskoj. Od 1927. postao je aktivan član Fotokluba Zagreb te nakon položenoga majstorskog ispita iz fotografije otvara svoj atelijer u Zagrebu.

Najpoznatiji je po ciklusu „Ljudi s ulice” u kojem prikazuje socijalno osjetljive prizore zagrebačke svakodnevice u vrijeme Velike gospodarske krize 30-ih godina. Nagrađivan je na brojnim izložbama, a osobito priznanje u svijetu stekao je suradnjama sa stranim časopisima te sudjelovanjem i nagradama na međunarodnim izložbama.

Nakon Drugoga svjetskog rata postaje član inozemnih i domaćih strukovnih udruženja, te ga državne službe angažiraju na brojnim projektima, a tijekom pedesetih i šezdesetih godina njegov atelijer u Ilici 17 postaje kultno sastajalište umjetnika i intelektualaca.

Atelijer mu je nakon smrti preimenovan u Arhiv Tošo Dabac, a nastavlja ga voditi umjetnikov nećak i nasljednik, fotograf Petar Dabac koji sa suradnicima 1980. u Arhivu osniva galeriju u kojoj priređuju izložbe i radionice znamenitih hrvatskih i inozemnih autora.

Arhiv je 2002. upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a tri godine kasnije otkupio ga je Grad Zagreb i predao na stručno upravljanje zagrebačkom MSU.