Prema podacima koje je objavila agencija Median, Tisza Petera Magyara osvojila je 55,5 posto glasova, dok se predviđa da će Fidesz Viktora Orbana dobiti 37,9 posto
REKORDNA IZLASNOST
Kraj Orbanove ere? Projekcije ga ruše nakon 16 godina vlasti: Evo što izbori znače za Europu...
Čitanje članka:
3
min
Izbori u Mađarskoj, održani uz rekordnu izlaznost od 77,8 posto, pretvorili su se u najneizvjesniji politički trenutak u zemlji u posljednjih 16 godina i potencijalnu prekretnicu za dugogodišnjeg premijera Viktora Orbana. Riječ je o izborima čiji se ishod prati daleko izvan granica zemlje, u Washingtonu, Moskvi, Bruxellesu i Kijevu, jer Mađarska pod Orbanom već godinama igra specifičnu i često blokirajuću ulogu unutar Europske unije.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
03:21
Već tijekom dana bilo je jasno da se radi o izborima s iznimno visokom mobilizacijom birača. U 17 sati izlaznost je iznosila 74,23 posto, čime je već tada srušen rekord iz 2002. od 73,51 posto, da bi konačna procjena dosegnula gotovo 78 posto. Dugački redovi ispred biračkih mjesta, osobito u Budimpešti, rezultat su kombinacije visoke izlaznosti i specifičnog izbornog pravila prema kojem birači mogu glasati i izvan mjesta prebivališta, odnosno u drugim gradovima, ali za kandidate iz svoje izborne jedinice. Zbog toga su mnoga biračka mjesta ostala otvorena i nakon službenog zatvaranja kako bi svi koji su čekali u redu mogli glasati.
Mađarski parlament ima ukupno 199 zastupničkih mjesta, a za formiranje vlade potrebno je najmanje 100 mandata. Međutim, politički ključna granica je 133 mandata, odnosno dvotrećinska većina koja omogućuje izmjene ustava i temeljnih zakona. Izborni sustav kombinira većinski model u 106 izbornih jedinica i proporcionalni model s 93 mandata s nacionalne liste, pri čemu birači imaju dva glasa. Posebnost sustava, uvedena tijekom Orbanove vlasti, jest da se i takozvani višak glasova pobjedničkih kandidata prenosi na nacionalnu listu, što povećava ukupni broj mandata pobjedničke stranke. Kritičari tvrde da je upravo ta odredba, zajedno s promjenama granica izbornih jedinica, godinama išla u korist stranke Fidesz. Na izborima 2022. upravo je taj mehanizam omogućio Fideszu da s oko 54 posto glasova osvoji dvotrećinsku većinu.
Orban na ovim izborima pokušava osvojiti peti uzastopni mandat i dodatno učvrstiti politički model koji sam opisuje kao neliberalnu demokraciju. Od povratka na vlast 2010. proveo je duboke institucionalne promjene, donio više od 40 takozvanih kardinalnih zakona i ojačao politički utjecaj nad medijima i pravosuđem. Zbog toga je EU parlament Mađarsku označio kao izbornu autokraciju. Istodobno, Orban održava bliske odnose s Moskvom i Pekingom, često blokira ili usporava europske odluke, uključujući financijsku pomoć Ukrajini, te uživa političku podršku Donald Trump, koji ga vidi kao simbol nacionalno-konzervativne politike. Smatra ga se i najbližim saveznikom Vladimir Putin unutar Europske unije.
S druge strane, njegov glavni izazivač Peter Magyar dolazi iz samog sustava vlasti. Riječ je o 45-godišnjem odvjetniku koji je godinama bio povezan s Fideszom, a 2024. napustio je politički krug nakon afere koja je dovela do ostavki predsjednice države i ministrice pravosuđa. Nakon toga preuzeo je oporbenu stranku Tisza i u kratkom roku izgradio najsnažniji izazov Orbanu u posljednjih desetljeće i pol. Kampanju je vodio izrazito vidljivo, paralelno s premijerom, organizirajući skupove i obilazeći teren jednakim intenzitetom. Izbore je definirao kao izbor između Istoka i Zapada, odnosno između korupcije i transparentnog upravljanja.
Prema podacima koje je objavila agencija Median, Tisza Petera Magyara osvojila je 55,5 posto glasova, dok se predviđa da će Fidesz Viktora Orbana dobiti 37,9 posto. Krajnje desni pokret Mi Hazank trebao bi osvojiti 3,9 posto glasova, što je ispod izbornog praga od pet posto potrebnog za ulazak u parlament. Prevedeno u mandate, ove procjene znače da je Tisza vrlo blizu dvotrećinske većine, s između 131 i 139 zastupničkih mjesta, dok se predviđa da će Fidesz osvojiti između 59 i 67 mandata. Riječ je o procjeni koja nije temeljena na klasičnoj izlaznoj anketi, nego na istraživanju velikog uzorka provedenom tijekom posljednja tri dana.
Uz glavne aktere, nekoliko manjih stranaka pokušava prijeći izborni prag. Među njima su satirična stranka Dvoglava pseća stranka, zatim Demokratska koalicija koju je osnovao bivši premijer Ferenc Gyurcsany, a danas vodi europarlamentarka Klara Dobrev, kao i već spomenuti Mi Hazank (Naša domovina), za koji su analitičari ranije procjenjivali da bi mogao igrati ulogu neformalnog partnera Fideszu u slučaju slabijeg rezultata.
Izbore su pratili brojni promatrači, uključujući misiju OSCE, dok su civilne inicijative nadzirale potencijalne nepravilnosti, osobito u siromašnijim dijelovima zemlje. Uoči izbora dokumentiran je niz slučajeva pritisaka na birače i kupovine glasova u oko stotinu izbornih okruga, no na sam dan glasanja zabilježen je manji broj takvih incidenata, dijelom zbog pojačanog nadzora i straha od pravnih posljedica.
Ovi izbori imaju snažnu međunarodnu dimenziju. Orbánov ostanak na vlasti značio bi nastavak politike balansiranja između Zapada i Istoka te potencijalno daljnje blokade unutar Europske unije, osobito u kontekstu rata u Ukrajini. Njegov poraz predstavljao bi politički udarac za njegove saveznike i signal mogućeg jačanja europske kohezije.
Ako Tisza osvoji najmanje 100 mandata, to bi značilo kraj 16 godina kontinuirane Orbanove vlasti, no bez dvotrećinske većine ne bi bilo moguće u potpunosti demontirati postojeći institucionalni okvir. U tom slučaju bile bi moguće reforme u zdravstvu, obrazovanju, poreznom sustavu i javnim medijima, ali bi ključni mehanizmi političke kontrole ostali djelomično netaknuti.
Ovdje pratite izbore u Mađarskoj iz minute u minutu
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
