Loše vijesti za Orbanove tajkune. Magyar sprema udar. Nema više privilegija

Mađarska bi uskoro mogla postati prva članica Europske unije koja je uvela porez na bogatstvo u posljednjih nekoliko desetljeća, nakon što je nova vlada premijera Pétera Magyara najavila oporezivanje najimućnijih građana.

Prijedlog, koji vlast predstavlja kao mjeru socijalne pravde i borbe protiv nejednakosti, mogao bi posebno pogoditi poslovne ljude koji su tijekom vladavine Viktora Orbána stekli značajno bogatstvo zahvaljujući bliskim vezama s državom, piše Guardian.

U slabo osvijetljenom televizijskom studiju jedan od najbogatijih ljudi u Mađarskoj jedva zadržava suze. Početak je svibnja, nekoliko tjedana nakon općih izbora koji su okončali šesnaestogodišnju vladavinu Viktora Orbána, a reklamni magnat Gyula Balásy ima važnu obavijest.

Balásy kaže da je upravo predao svoje tvrtke državi, zajedno s dijelom osobne štednje. Sa sobom je donio i ovjereni dokument kojim se potvrđuje promjena vlasništva.

„U trenutačnim okolnostima ne vjerujem da naša grupa tvrtki ima budućnost”, kaže. Balásy je bio među najistaknutijim dobitnicima tijekom Orbánove ere. Njegove su tvrtke upravljale mrežom jumbo plakata poznatih kao „plavi plakati”, na kojima su u državnim propagandnim kampanjama kao javni neprijatelji prikazivani ljudi poput Georgea Sorosa i Ursule von der Leyen.

Danas ti plakati stoje prazni. Novi mađarski lider Péter Magyar i njegova stranka Tisza odlučni su u obračunu s Orbánovim oligarsima. Ne samo da je Balásy ostao bez pristupa javnim ugovorima, već bi porezi na njegovo preostalo bogatstvo mogli značajno porasti.

Ministar financija András Kármán najavio je da će do 5. lipnja predstaviti detalje planirane porezne reforme koja bi mogla učiniti Mađarsku prvom članicom Europske unije koja uvodi novi porez na bogatstvo još od osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Najavljujući mjeru prošlog ljeta, Magyar je rekao da ona „nije kazna, već znak socijalne pravde i solidarnosti u funkcionalnoj i humanoj državi”.

Za sada je poznato malo detalja. U svom programu Tisza je obećala godišnji porez od 1 % za građane čija imovina prelazi milijardu forinti, pri čemu bi se porez obračunavao samo na dio iznad tog praga. U obračun bi ulazile nekretnine, dionice, imovina u inozemstvu, kao i jahte, privatni zrakoplovi, umjetnička djela i sportski automobili. Kako bi se spriječilo izbjegavanje poreza, obuhvaćena bi bila i imovina supružnika i djece.

„Mađarskoj je očajnički potreban porez na bogatstvo iz dva razloga. Prvo, postojeći porezi na bogatstvo su preniski. Drugo, to je način da se javni novac vrati u javne fondove”, kaže Zoltán Pogátsa, politički ekonomist i predavač na Sveučilištu Zapadne Mađarske.

Politički potres u Mađarskoj Magyar krenuo u obračun s predsjednikom, dao ultimatum: 'Ostavka ili mijenjamo ustav'

Nakon analize imovine 50 najbogatijih Mađara s Forbesove liste, Pogátsa je zaključio da je njih 38 steklo bogatstvo tijekom Orbánove vladavine kroz javne natječaje ili je značajno profitiralo od državne nabave.

Mnogi od njih zauzimaju ključne pozicije u medijima, energetici, građevinarstvu, bankarstvu i nekretninama, kao korisnici sustava poznatog kao Sustav nacionalne suradnje, u kojem je politička lojalnost nagrađivana ekonomskim prilikama.

Među najpoznatijim oligarsima tog sustava je Lőrinc Mészáros, prvi na mađarskoj Forbesovoj listi s procijenjenim bogatstvom od pet milijardi dolara. Nekadašnji plinoinstalater iz istog mjesta kao Viktor Orbán, izgradio je poslovno carstvo u energetici, građevinarstvu, financijama, turizmu i medijima. Svojevremeno je rekao da svoje bogatstvo duguje „Bogu, sreći i Viktoru Orbánu”.

Na 27. mjestu nalazi se Orbánov zet István Tiborcz, s procijenjenim bogatstvom od 245 milijuna dolara.

Rasprava o porezu na bogatstvo vodi se širom svijeta. Brazilska vlada i sindikati u Kaliforniji podržavaju slične inicijative. U Ujedinjenom Kraljevstvu ideju podržavaju Zelena stranka i brojni zastupnici Laburističke stranke. Ipak, za sada se čini da će Mađarska prva povući konkretan potez.

OSLOBODILI ČAK 16,4 MILIJARDI EU Mađarima pušta blokirane milijarde u zamjenu za reforme

Magyar ima odriješene ruke nakon što je njegova stranka osvojila dvotrećinsku većinu u parlamentu. Tisza je prvotno bila stranka desnoga centra, ali se proširila i okupila Orbánove protivnike iz različitih političkih tabora.

Ako postoji jedna stvar oko koje se njezini pristaše slažu, to je potreba da se razgradi postojeći sustav političko-ekonomskih privilegija.

Magyar je obećao reformu javnih natječaja i osnovao Nacionalni ured za povrat i zaštitu imovine radi borbe protiv korupcije. Međutim, u mnogim je slučajevima bogatstvo stečeno u skladu s tada važećim zakonima.

„Tu porez na bogatstvo može odigrati važnu ulogu – kada je nešto nemoralno, ali legalno”, kaže Pogátsa.

Pojedini poslovni ljudi već su podržali ideju. Poduzetnik Gábor Bojár izjavio je da bogati i u drugim zemljama plaćaju poreze te da je nepravedno što prosječni građani proporcionalno izdvajaju više.

Međutim, nisu svi suglasni. Investicijski menadžer Viktor Zsidai smatra da bi odgovor na nepravedno bogaćenje trebali biti kazneni postupci, a ne novi porezi. On ipak priznaje da je Mađarska „gotovo porezni raj za bogate”, ali bi radije vidio više poreze na dividende i korporativnu dobit.

U Mađarskoj i ljudi s niskim i s visokim primanjima plaćaju jedinstvenu stopu poreza na dohodak od 15 %. Ista stopa vrijedi i za dividende te kapitalnu dobit. Porez na nasljedstvo iznosi 18 %, ali bliski članovi obitelji ne plaćaju porez na nekretnine. Porez na dobit poduzeća iznosi samo 9 %, što je među najnižim stopama u Europi.

Kako bi financirala javne usluge, država se više oslanja na druge poreze. Doprinosi za socijalno osiguranje iznose 18,5 %, dok je porez na dodanu vrijednost od 27 % najviši u Europskoj uniji.

Posljedica je sustav u kojem radnici snose nerazmjerno veliki teret. Najsiromašniji troše veći dio prihoda na osnovne životne potrebe, pa ih visoki porezi na potrošnju posebno pogađaju.

István Karagich iz tvrtke Blochamps Capital navodi da u Mađarskoj postoji 4,2 milijuna kućanstava te da najbogatijih 1 % posjeduje oko 35 % ukupne imovine, dok najbogatijih 10 % kontrolira više od dvije trećine.

Ipak, smatra da je prag od milijardu forinti prenizak.

„Ako imate dvije nekretnine i malu tvrtku, mogli biste biti obuhvaćeni porezom. Dva milijuna funti nije bogatstvo Jeffa Bezosa. Ovaj će porez pogoditi mađarske poduzetnike s malim i srednjim tvrtkama.”

Prema njegovu mišljenju, primjereniji prag bio bi pet milijardi forinti. Tada bi država godišnje prikupila oko 100 milijardi forinti od najviše 10.000 kućanstava.

Tisza je predložila i ukidanje poreznih olakšica za privatne fondove. Dodatni prihodi trebali bi biti usmjereni prema pomoći građanima s nižim primanjima, uključujući osnovnu stopu poreza na dohodak od 9 % i smanjenje PDV-a.

Prema Miroslavu Palanskom, profesoru ekonomije s Karlova sveučilišta u Pragu i istraživaču Mreže za poreznu pravdu, porezi na bogatstvo nisu važni samo zbog prihoda.

„Nejednakost nakon određene točke usporava gospodarski rast. Kada je bogatstvo ravnomjernije raspoređeno, više ljudi ima priliku pridonijeti bruto domaćem proizvodu.”

Promjene bi, dodaje, mogle povećati transparentnost jer država može oporezovati samo ono što može izmjeriti. Moguće je i da će se zbog toga pojaviti neka nova imena na budućim Forbesovim listama najbogatijih.