Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Saborski zastupnici će usred ljeta, pred kamerama, morati raspravljati i glasati o prijedlozima koje je dao predsjednik. Vladajući mogu bojkotirati, ali to će im nanijeti štetu na idućim izborima. Oporba na to računa
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović uputit će zahtjev za izvanredno zasjedanje Hrvatskog sabora predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću. Povod je nevjerojatna situacija u Gospiću gdje su građani došli čuti odgovore i postaviti pitanja na sjednici Odbora za zaštitu okoliša i prirode, da bi se za početak sjednice čekalo 48 minuta. To vrijeme bilo je ispunjeno međusobnim predbacivanjem, vrijeđanjem i svađom saborskih zastupnika.
Iz Ureda predsjednika kažu da je ovaj njegov potez temeljen člankom 79. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske. No što to zapravo znači i što se može dogoditi na sjednici? Može li ona 'verbalnim raketiranjem' određenih zastupnika završiti kako je završila sjednica Odbora u Gospiću? Može li sve opet postati farsa?
Taj članak Ustava govori da Hrvatski sabor izvanredno zasjeda na zahtjev predsjednika, Vlade ili većine zastupnika. Predsjednik mora uputiti zahtjev s temom, dnevnim redom i točkama koje predlaže, a Jandroković kao predsjednik Sabora mora organizirati sjednicu u najkraćem mogućem roku. Milanović jedini definira o čemu će se na sjednici raspravljati.
Milanović, kao predsjednik, može sazvati sjednicu, ali ne može sudjelovati u glasanju. Ovo je zapravo potez kojim predsjednik prisiljava Vladu i Sabor da se usred godišnjeg odmora vrate na svoja radna mjesta i rade svoj posao.
Ono što on može je sastaviti tekst zaključaka kojima se Vlada i nadležna ministarstva primoravaju na hitno djelovanje unutar točno određenog roka. Time može prisiliti resorna ministarstva da krenu u sanaciju, primjerice, u roku od 15 dana. Može zatražiti rebalans proračuna, odnosno predložiti da Sabor obveže Vladu na preraspodjelu državnog novca kako bi se hitno financiralo iskopavanje i zbrinjavanje opasnog otpada. Može zatražiti podnošenje službenog i najnovijeg izvješća o procjeni rizika za zdravlje građana zbog onečišćenja. A može jednako tako uvrstiti na dnevni red točku izglasavanja nepovjerenja nekom ministru ili Vladi.
No sve to ovisi o tome koliko će se zastupnika pojaviti, hoće li ih doći barem 76 ili će HDZ i DP bojkotirati. Rasprava se onda mora održati, a glasanje se održava prve iduće prilike. No bojkotiranje bi bila ogromna reputacijska šteta za vladajuće. Ako bude kvoruma, prihvaćanje Milanovićevih prijedloga ovisi o tome kako će saborski zastupnici glasati. A kako HDZ i dalje drži većinu, mogu raspravljati o problemu, ali na kraju glasovanjem odbiti Milanovićeve zaključke i donijeti svoje. Primjerice, mogu izglasati zaključak da Vlada već radi sve što može, da se sanacija ne može ubrzati i da je sve pod kontrolom. Ne bi im bio prvi put.
Naime, Milanović je prvi predsjednik Hrvatske koji je sazvao izvanrednu sjednicu, još 2023. godine. Trajala je tri dana u srpnju i imala dvije točke dnevnog reda: obvezivanje Vlade da poduzmu mjere kako bi se štrajk sudaca i posljedice tog štrajka sanirale te obvezivanje Vlade da utvrdi institucije i osobe odgovorne za financijsku štetu u aferi 'Plin za cent'. Milanović se tad nije pojavio, već je rekao da je zastupnicima oporbe koji su ga molili da sazove sjednicu, dao ključeve dvorane. Tad je vladajuća većina odbila sve Milanovićeve prijedloge i donijela svoje.
Međutim, nerealno je vjerovati da scenarij u kojem HDZ i DP sad zaključe da je sve u redu ne bi potaknuo još veći revolt građana. No to HDZ mora računati ako želi dobiti i iduće parlamentarne izbore. Oporba na to već odavno računa.
24sata © 2026
