News

Komentari 20

'Morat ćemo izgraditi vlastito odlagalište za nuklearni otpad'

'Morat ćemo izgraditi vlastito odlagalište za nuklearni otpad'

U bivšoj vojarni Čerkezovac u blizini Dvora na Uni bi od 2025. godine bi trebao biti smješten dio otpada iz Krškog, ali i sav radioaktivni otpad koji je proizveden u Hrvatskoj

Hrvatska i Slovenija na današnjem sastanku održanom na Bledu nisu postigle sporazum o zajedničkom odlaganju nisko i srednjeradioaktivnog otpada u Sloveniji, na lokaciji Vrbina pored nuklearke Krško, već će Hrvatska, po svemu sudeći, graditi vlastito odlagalište na Trgovskoj gori, kako je i ranije pisao Express.

U bivšoj vojarni Čerkezovac u blizini Dvora na Uni bi od 2025. godine trebala biti smještena ne samo polovica nisko i srednjeradioaktivnog otpada iz zajedničke slovensko-hrvatske nuklearke u Krškom, nego i sav radioaktivan otpad proizveden u Hrvatskoj - u bolnicama, vojsci, industriji te u znanstvenim institucijama.

S.O.S. HRVATSKA! GUŠIMO SE U SMEĆU:

'Odlaganje u Krško nije dugoročno rješenje' 

Nakon sastanka sa slovenskom ministricom infrastrukture Alenkom Bratušek hrvatski je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić za N1 izjavio kako varijanata skladištenja, odnosno odlaganja u kojem se rješava tek dio našeg problema, dakle samo otpad koji nastaje na razini nuklearke Krško, za Hrvatsku nije dugoročno rješenje s obzirom na činjenicu da Hrvatska na čitavom nizu lokacija u ovom trenutku ima institucionalni otpad.

- Mi želimo da rješenje konačnog problema bude adekvatno za sav otpad - kazao je Ćorić.

- Slovenija ne želi iz Hrvatske u svoje trajno odlagalište koje gradi preuzeti i hrvatski nuklearni otpad iz drugih hrvatskih izvora, što je, između ostalog, bio razlog zbog čega smo ih odbili u projektu zajedničkog odlaganja. Dakle, odlagalište u Hrvatskoj moramo graditi. Sav je domaći otpad sad smješten u Zagrebu u Institutu Ruđer Bošković, dakle već ga imamo u svome "dvorištu" - rekao je. 

Dvorištem Zagreba svakako se može smatrati i lokacija Krško, u kojem se sav ozračeni otpad nalazi već desetljećima, a slovenska polovica će se tamo nalaziti i dalje. Sljedeća će međudržavna sjednica biti održana, najavio je Čorić, krajem ove, ili najkasnije početkom iduće godine, i na njoj će biti nastavljene konzultacije o tome kamo s otpadom iz Krškog.

Do 2025. moramo preuzeti dio otpada 

Čerkezovac je, rekao je Čorić, neperspektivna vojna imovina spremna za primopredaju te, u konačnici, za pripremne radove.

Hrvatska najkasnije do 2025. godine mora preuzeti otpad koji se u ovom trenutku nalazi na području nuklearne elektrane, dodao je. Otpadu u blizini Dvora na Uni protivi se tamošnje stanovništvo, ali je i BiH, u čijoj bi se blizini skladište nalazilo, protiv.

- Od danas pa do dolaska neutraliziranog otpada na lokaciju imamo dovoljan broj godina da razgovaramo - rekao je danas Čorić. Iz BiH, rekao je za N1 televiziju, dolazi "kakofonija koja se temelji na širenju bezrazložnog straha po pitanju ovog procesa". Ministru je, kaže, žao i što se u Dvoru stvorila atmosfera u kojoj odbijaju dolazak otpada, a lokacija je već desetljećima predviđena kao jedna od mogućih za zbrinjavanje otpada iz nuklearke i drugih izvora. Kad projekt bude tražio potvrdu ne samo domaće, već međunarodne stručne javnosti, okolne zemlje, pa i BiH, mogu jasno reći što misle, kazao je Čorić, dodajući kako BiH može stopirati projekt odlagališta ako ono ne bude zadovoljavalo najviše ekološke standarde, a hoće. U obzir ne dolazi ništa što nije napravljeno po najvišim eko standardima, rekao je hrvatski ministar.

Nisko i srednjeradioaktivni otpad koji se od početka rada nuklearke u Krškom skladišti uz samu nuklearku, Hrvatska i Slovenija moraju, popola, zbrinuti najkasnije do 2025. godine. Slovenci na oko pola kilometra od nuklearke već grade svoje trajno odlagalište za nisko i srednje radioaktivni otpad, dok visokoradioaktivno istrošeno gorivo u šipkama ostaje u nuklearki do kraja njenog rada 2043. godine. Prije će morati biti odlučeno kud i s tim, najopasnijim otpadom.

Najčitaniji članci