Na današnji dan 1929: "Crni utorak" i kolaps Wall Streeta

Na današnji dan 1929. godine, svijet je doživio vrlo vjerojatno najveći ekonomski potres u modernoj povijesti. U utorak, 29. listopada,  srušilo se američko tržište dionica i pokrenulo lavinu koja će svijet gurnuti u Veliku depresiju. Taj dan će u svjetskoj povijesti ostati zapamćen kao Crni utorak (Black Tuesday).

1920te kao godine optimizma

Desetljeće 1920ih bilo je vrlo zanimljivo u SAD-u. Nakon Prvog svjetskog rata, zemlja je preuzela ekonomsku dominaciju nad dobrim dijelom svijeta zbog raznih faktora, djelomično i jer su ratna razaranja spriječila ekonomski razvoj konkurentnih zemalja, posebice u Europi. Rane godine tog desetljeća ostaju zapamćene kao godine euforije i optimizma; svijet se krenuo razvijati izuzetno brzo, neki od najvećih izuma moderne povijesti su se pojavili u vrlo kratkom roku, globalna politika se dobrim dijelom ustabilila, a i na socijalnom planu se primjećivao ulazak u 20.stoljeće, sa sve boljim položajem žena u društvu.

NA DANAŠNJI DAN Na put Amerikom krenula prva razglednica sa slikom i oglasom

Međutim, nakon godina euforije i “ludih dvadesetih”, cijene dionica su počele kliziti, a investitori su u panici pokušavali prodati sve što su mogli. Burza je zabilježila paničnu prodaju više od 16 milijuna dionica u samo jednom danu, što je tada bio apsolutni rekord. Linije telegrafa nisu mogle pratiti količinu transakcija, pa su se cijene prenosile sa satima zakašnjenja. Dok su podaci kasnili, panika je rasla, a začarani krug se zavrtio i rušio je sve pred sobom.

Na kraju dana, Dow Jones indeks (jedan od najstabilnijih indeksa na Wall Streetu, osnovao ga je osnivač te burze) izgubio je gotovo 12 posto svoje vrijednosti, što je bilo više od 14 milijardi dolara u tadašnjoj vrijednosti. Ako bi se to preračunalo u današnji novac, riječ je o više od 250 milijardi dolara nestalih u jednom danu. Neki ulagači su doslovno bankrotirali preko noći.

Samo nekoliko dana ranije, u četvrtak i ponedjeljak, tržište je već počelo kliziti, ali Crni utorak bio je točka bez povratka. Mnoge su banke pokušale smiriti tržište tako što su javno kupovale velike pakete dionica. Vlada je također pozvala na strpljenje i uvelča brze pakete pomoći u nadi da će zaustaviti situaciju. No ni to nije pomoglo - panika se već proširila cijelom Amerikom, a ubrzo i svijetom.

Problem nije bio samo u lošim dionicama, već u načinu na koji se ulagalo. Desetljeće rasta i optimizma utjecalo je i na investitore i na banke, što je potaknulo mnoge da kupuju dionice “na marginu”, odnosno s posuđenim novcem. Kad su cijene počele padati, krediti su se urušili, a banke su počele propadati. Do 1933. godine više od 9 tisuća američkih banaka zatvorilo je svoja vrata. Nezaposlenost je skočila s 3 na 25 posto, a milijuni ljudi ostali su bez domova i ušteđevina.

Pad burze nije samo financijska priča - bio je to početak desetljeća u kojem su se promijenili stavovi o ekonomiji, politici i tehnologiji. Milijuni ljudi diljem brojnih zemalja su se zbog ljutnje i financijske nestabilnosti okretale drugačijim politikama. Na neki način, ovaj događaj je gurnuo svijet dublje u krizu iz koje će se izvući tek nakon najkrvavijeg rata u ljudskoj povijesti - Drugog svjetskog rata.

New Deal kao nova uloga vlade

Američki predsjednik Franklin D. Roosevelt kasnije će pokrenuti “New Deal” - program oporavka koji je redefinirao ulogu države u gospodarstvu, iako se smatra kako ni to nije posve izvuklo SAD iz krize. Ono što je najviše pomoglo bila su ogromna ulaganja u vojnu industriju na početku samog rata i u godinama naoružavanja prije istoga, što na neki način potvrđuje da je Roosevelt sa svojim intervencijama krenuo u pravom smjeru, ali da možda nije otišao dovoljno daleko. Njegovi paketi potpore su ionako bili pod velikim kritikama, jer se smatralo da je svaka intervencija vlade nužno prvi korak u komunizam, te su brojni ljudi u Washigntonu, kao i u ostalim zapadnim zemljama, otišli u drugom smjeru i stegnuli proračune i ulaganja.

NA DANAŠNJI DAN Prva Edisonova dugotrajna žarulja gorjela je čak 13,5 sati

Zanimljivo je dakle da je sve počelo u eri koja je slavila napredak, tehnologiju i “neograničeni rast”. Burzovni podaci tada su se prenosili preko elektromehaničkih uređaja, koji su se često kvarili zbog preopterećenja - gotovo kao da je i sama tehnologija rekla “dosta”.

Crni utorak ostao je simbol trenutka kad se svijet srušio pod vlastitim optimizmom. Iako se dogodio prije gotovo sto godina, priča o pohlepi, panici i krhkom povjerenju u sustav zvuči vrlo poznato i danas – samo što se sada sve događa brže, digitalno i uz algoritme umjesto telegrafa.