To nije uređena i odgovorna Hrvatska kakvu želimo. Apeliram na sve koji imaju drugačije stavove da se suzdrže od takvih aktivnosti, rekao je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade
VIDEO: SJEDNICA VLADE
Plenković: Cirkus u Krapinskim Toplicama je neprihvatljiv, kao i Buljevo šarlatanstvo u Sinju
Premijer Andrej Plenković obratio se na početku sjednice. Zahvalio je na početku svima na sudjelovanju na Aktualnom prijepodnevu u Saboru.
POGLEDAJTE VIDEO: Sjednica Vlade
Ovog tjedna održao se i sastanak oko uvođenja eura.
- Imamo podršku Europske komisije u ovim finalnim mjesecima uoči uvođenja eura - rekao je Plenković. Dodao je da je dobro što, unatoč kriznoj situaciji, zahvaljujući pripremi i smanjenu javnoga duga postoji "svojevrsni kredit kod svih koji nas nadziru".
- Smatramo da smo na dobrom putu da ostvarimo ovaj strateški cilj na kojem radimo godinama - istaknuo je.
Ovog tjedna je krenuo i popis stanovništva, a premijer je rekao kako prva faza, odnosno samopopisivanje, ide jako dobro. Oko 300.000 građana se već popisalo.
- To je dobar primjer korištenja sustava e-Građani, idemo u korak s globalnim trendom, a štedi se vrijeme i energija. Ovaj drugi dio popisa krenut će kroz 10-ak dana gdje će popisivači s covid-potvrdama posjetiti naše građane - rekao je.
Što se tiče epidemiološke situacije, u zadnje vrijeme primjećuje se porast oboljelih.
- Vidimo da su podaci takvi da je više od 80 posto novozaraženih nije cijepljeno. Podsjećam da je 93 posto svih preminulih od 60 godina, apeliramo na sve starije životne dobi da se cijepe i zaštite jer su oni najizloženija skupina. Cjepiva ima više nego dovoljno, mi smo s aspekta države napravili sve što smo trebali - rekao je.
Ministar Beroš je prije nekoliko dana najavio korištenje potvrda u zdravstvenim ustanovama, a Plenković je poručio kako je to razuman put i pozvao zdravstvene djelatnike da se cijepe i zahvalio na svemu što su napravili.
- Što se tiče socijale, osobito domova za starije, to je drugi korak da zaštitimo našu najfragilniju populaciju - rekao je premijer.
Raste broj zaraženih od 10 do 19 godina
Ministar Vili Beroš osvrnuo se detaljnije na situaciju korona virusa.
- Udio novozaraženih u broju testiranih je veći od 12 posto. I dalje raste broj pacijenata, na respiratoru su 72 pacijenta. Od ukupnog broja novooboljelih, necijepljeni su oko 82 posto - istaknuo je.
Najviše novooboljelih je bilo od 30 do 39 godina, a raste i broj oboljelih u skupini od 10 do 19 godina.
- S obzirom na početak nove školske godine, osobito pozivam nastavno i ostalo osoblje da se odluči na cijepljenje - rekao je Beroš.
Poručio je kako je u zdravstvenom sustavu cijepljeno više od 80 posto liječnika i više od 60 posto medicinskih sestara.
- Naša je obaveza i odgovornost osigurati optimalno funkcioniranje zdravstvenog sustava i zato smo se odlučili na ovaj put koji će omogućiti zaštitu pacijentima i zaposlenicima - rekao je.
Ministar Davor Božinović rekao je kako su izdana dva prekršajnih naloga, 18 obavijesti o počinjenju prekršaja, 11 optužnih prijedloga i naplaćene tri novčane kazne.
Plenković: Osuđujemo cirkuse u Krapinskim Toplicama i šarlatanstvo u Sinju
- S obzirom da je ministar Fuchs davao nekoliko izjava, ali bih se htio pridružiti njegovom stavu o potpuno neprihvatljivim cirkusima koji se održavaju u Krapinskim Toplicama - rekao je premijer i napomenuo kako osuđuje "šarlatanstvo gradonačelnika Sinja da djeca u školama ne trebaju nositi maske". Poručio je kako su se ravnatelji već usprotivili tome, a protivit će se i stožer.
- To nije uređena i odgovorna Hrvatska kakvu želimo. Apeliram na sve koji imaju drugačije stavove da se suzdrže od takvih aktivnosti - rekao je.
- Covid nije izmišljen, on je tu i radi štetu. Protiv njega se moramo boriti i štititi - rekao je Plenković.
Odobrili potpisivanje Memoranduma s Amazonom
Vlada je u četvrtak odobrila potpisivanje Memoranduma o suglasnosti Vlade i Amazona, kojim želi potaknuti digitalnu transformaciju, inovativnost i gospodarski razvoj.
Amazon Web Services (AWS) je sveobuhvatna i široko prihvaćena platforma u oblaku koja nudi više od 200 potpuno opremljenih usluga iz podatkovnih centara u cijelom svijetu, rekao je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić, koji će u ime Vlade potpisati Memorandum.
AWS je izrazio želju za uskom suradnjom s Vladom Republike Hrvatske na području digitalne transformacije te u tom kontekstu sklapanje Memoranduma o suglasnosti kakav je već potpisan s drugim članicama Europske unije, rekao je Gršić.
Svrha Memoranduma je promicanje suradnje između AWS-a i Vlade u područjima inovacija i gospodarskog razvoja kroz inicijative za podršku za rad u servisima u oblaku, obrazovanje o digitalnim vještinama budućih generacija, poticanje poslovanja u oblaku, te potporu Vladi u modernizaciji informacijskih tehnologija.
Namjera Memoranduma je uspostava strateške suradnje na području digitalne transformacije javne uprave, digitalizacije, digitalne pismenosti i inovacija.
Potpisivanjem Memoranduma otvara se mogućnost razvoja ljudskih potencijala čiji su poslovi vezani za računalstvo u oblaku, podrške provedbi Nacionalne razvojne strategije kroz razvoj tvrtki koje rade u oblaku, kao i kroz podršku naporima Vlade u modernizaciji IT-a te suradnje na razvoju politika koje su izravno vezane za pružanje usluga računalstva u oblaku sljedeći međunarodne primjere i koristeći prethodno iskustvo AWS-a.
Podsjetimo, za Hrvatsku je Amazon najavio otvaranje ureda u kojem će u prvoj fazi zaposliti 15 radnika na poslovima projektiranja i održavanja infrastrukture oblaka.
O plaćama u zdravstvu
Radi rješavanja i okončanja sudskih postupaka i generiranja novih tužbi, Vlada je u četvrtak na sjednici donijela odluku o isplati razlike iznosa uvećanja plaće za prekovremeni rad radnicima u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja.
Odluka se odnosi na isplatu razlike za prekovremene sate ostvarenih u razdoblju prije zaključivanja Dodatka III. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, a omogućit će isplatu razlike iznosa prekovremenih sati u slučaju kada tužba nije podnesena, isplata u slučaju kada je tužbom pokrenut spor radi isplate razlike iznosa uvećanja plaće za prekovremeni rad te isplata po pravomoćnim sudskim odlukama.
Novac je osiguran u proračunu za ovu godinu te projekcijama za 2022. i 2023. godinu u iznosu od 200 milijuna kuna, dok će se preostali iznos do 775 milijuna kuna osigurati najkasnije do 31. prosinca iduće godine, a sukladno fiskalnim mogućnostima državnog proračuna, stoji u odluci.
Vlada je donijela i odluku o dodjeli beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLS) koje su pogođene posljedicama razornih potresa na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije u ukupnom iznosu do 400 tisuća kuna.
Dodatne količine remdesivira
Iznos namijenjen pojedinoj JLS utvrdit će odlukom povjerenstvo čiji su članovi ministar financija, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i ministar hrvatskih branitelja, a one će taj novac vraćati u roku do tri godine, počevši od 2024. godine, u kvartalnim obrocima.
Odluka je plod razgovora s predstavnicima JLS-a, istaknuo je premijer Andrej Plenković te ju ocijenio kao važan signal koji Vlada još jednom upućuje prema JLS-ima stradalima u potresima.
Na sjednici je usvojen zaključak o potpisivanju ugovora o provedbi Okvirnog ugovora za opskrbu lijekom Veklury (remdesivir) za liječenje covid-19 pacijenata kojima je potreban dodatni kisik, a procijenjena dvomjesečna potreba za lijekom je 5000 doza, za što je osigurano nešto manje od 13,8 milijuna kuna s PDV-om u financijskom planu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Remdesivir je jedini antivirusni lijek koji je Europska komisija, na prijedlog Europske agencije za lijekove, registrirala za liječenje covida-19 u odraslih i adolescenata s upalom pluća kojima je potrebna terapija kisikom, a zbog trenutne epidemiološke situacije i porasta broja oboljelih s težom kliničkom slikom iskazana je potreba za dodatnim količinama lijeka, objasnio je ministar zdravstva Vili Beroš.
Izmjena 118 akata prije uvođenja eura
Vlada je na sjednici u četvrtak usvojila zaključak o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, koji uključuje i izmjenu 46 zakona i 72 podzakonska akta, a koja se planira provesti najkasnije do 15. srpnja iduće godine.
U cilju provedbe Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom, zaključkom se utvrđuje popis zakona i podzakonskih propisa koje će biti potrebno izmijeniti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je da se proteklih mjeseci vrlo detaljno radilo i pobrojalo sve te zakonske i podzakonske akte, kojih je ukupno 118, a riječ je o 46 zakona i 72 podzakonska akta.
Tih 118 propisa nalazi se u prvoj kategoriji, koja obuhvaća zakone i podzakonske propise koji sadrže značajnija pozivanja na hrvatsku kunu i koje je potrebno izmijeniti prije uvođenja eura.
S obzirom na terminski plan Vlade o ulasku u eurozonu od 1. siječnja 2023. godine, za njihovu prilagodbu i promjenu kao rok je određen 15. srpnja 2022. godine.
Druga skupina sadrži 939 propisa, a obuhvaća zakone i podzakonske propise koji sadrže manji broj odredbi vezanih uz hrvatsku kunu, a čije se izmjene predviđaju prilikom sljedeće redovne izmjene propisa zbog neke druge potrebe.
Ministarstvo financija je zaduženo za koordinaciju svih aktivnosti u vezi s provedbom zadaća utvrđenih zaključkom, za nadzor provedbe navedenih aktivnosti te za izvještavanje Vlade o provedbi zaključka.
Plenković: Podrška Komisije, ECB-a i Eurogrupe na putu uvođenja eura
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodnom dijelu Vlade podsjetio je da je u ponedjeljak održana sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, kojoj je nazočio i izvršni potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis, dok je prošli četvrtak u Zagrebu u radnoj posjeti bio i irski ministar financija i predsjednik Eurogrupe Paschal Donohoe, a obojica su pružili snažnu podršku Hrvatskoj na putu uvođenja eura.
Osim Europske komisije i Eurogrupe, Plenković je apostrofirao da u finalnim mjesecima uoči uvođenja eura Hrvatska također ima podršku i Europske središnje banke i svih ostalih aktera.
Zakon o sjemenu
Vlada je u četvrtak u Sabor uputila konačni prijedlog zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, kojim se, kako je kazala ministrica poljoprivrede Marija Vučković, štite poljoprivredni proizvođači i osigurava korištenje kvalitetnog i zdravog sjemenskog materijala.
Vladinim prijedlogom se prema njezinim riječima potiče očuvanje biološke raznolikosti i sprječava širenje štetnih organizama, a ujedno se prenose EU-ove smjernice putem kojih se nastoji u svim državama članicama ujednačiti proizvodnja, umnažanje i stavljanje na tržište reprodukcijskog materijala za žitarice, krmno bilje, repe, povrtne vrste, krumpir, ulje, voćne vrste, predivo, ukrasno bilje i loze.
"Kvalitetno sjeme i sadni materijal jedan su od osnovnih preduvjeta za uspješno i isplativo bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom", istaknula je ministrica.
"Zakonom se štite poljoprivredni proizvođači i osigurava korištenje kvalitetnog i zdravog sjemenskog materijala, potiče se očuvanje biološke raznolikosti te sprječava širenje štetnih organizama", ustvrdila je.
Certifikacija za stavljanje na tržište, osim za vlastite potrebe
Da bi se poljoprivredni reprodukcijski materijal stavio na tržište treba proći certifikaciju odnosno službeni nadzor Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, u cilju osiguranja zdravstvene ispravnosti i sprječavanja širenja štetnih organizama.
Zakonom je definirano sjeme s poljoprivrednog gospodarstva i poljoprivredni proizvođači koji mogu za svoje vlastite potrebe proizvoditi i rabiti sjeme na svom gospodarstvu, a koji nisu u obvezi proći proces certifikacije i nisu registrirane za proizvodnju sjemena budući ga ne stavljaju na tržište, već ga koriste ga na vlastitom gospodarstvu, no ne ograničavaju se u stavljanju plodova na tržište dobivenih od takvog sjemena.
Ministrica je navela kako sjeme s poljoprivrednog gospodarstva biljnih vrsta iz skupine žitarica, uljarica i predivog bilja treba proći postupak dorade kako bi se osigurala minimalna prisutnost štetnih organizama, ako je ukupna proizvodna površina te skupine bilja veća od sedam hektara. Na taj način odredbe o doradi obuhvaćaju samo proizvođače koji proizvode na većim površinama budući da predstavljaju značajniju potencijalnu opasnost od širenja štetnih organizama i bolesti.
Ne ograničava se ekološka proizvodnja, a čuvaju autohtone i tradicionalne sorte
Zakon ne ograničava načela ekološke proizvodnje, istaknula je Vučković napominjući kako su propisana izuzeća za proizvodnju ekološkog sjemena koje se stavlja na tržište.
Također, da bi se očuvale autohtone i tradicionalne sorte i pohranile u banku biljnih gena, zakonom se propisuje donošenje nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora.
Vučković je kazala kako su donošenjem Zakona, u odnosu na prvo čitanje, prema prijedlogu saborskog Odbora za poljoprivredu i više saborskih zastupnika, dorađene odredbe vezane za proizvodnju sjemena za vlastite potrebe na obiteljskom gospodarstvu i njegovu doradu, tako da je za sjeme s poljoprivrednog gospodarstva potreban postupak dorade samo za određene biljne vrste.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
