Plenković: Imamo teškoće u nabavi AstraZenece, naručili smo doze od drugih proizvođača

Vidimo rast brojeva, kako kod nas tako i u našem okruženju. Najvažnije je da svi pokažu visoki stupanj osobne odgovornosti i da svojim ponašanjem nastojimo spriječiti širenje epidemije, poručio je na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković osvrčući se na trenutnu epidemiološku situaciju. 

POGLEDAJTE VIDEO Sjednica Vlade

Podsjetio je opet kako smo jedna od rijetkih zemalja koja nije imala policijski sat niti potpuno zatvaranje. 

- Nastojimo učiniti život što najnormalnijim i kompenzirati gospodarske posljedice onima kojima su zbog mjera ograničenja limitirane poslovne aktivnosti. No, odgovornosti svakog od nas stuacija s pandemijom je teža - rekao je. 

Govoreći o cijepljenju podsjetio je na poteškoće koje imamo zbog spore isporuke AstraZenecinog cjepiva.

- Nastojimo to kompenzirati s narudžbama drugih cjepiva i o tome se razgovara u Bruxellesu. Uglavnom, nastojimo riješiti ovaj manjak koji je nastao u distribuciji cjepiva - dodao je.

VRIJEDE DO 15. TRAVNJA Nove mjere su na snazi: U Splitu na tržnice s maskom, kafići rade do 20, stroži prelazak granice

Ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je kako danas imamo 2422 nova slučaja zaraze. Do sada je poslano 2632 uzoraka na sekvenciranje, a od 156 sekvenciranih 105 ili 67 posto je pozitivno na britanski soj. 

- Riječ je o brže širućoj varijanti pa se simptomi javljaju već dva do tri dana nakon bliskog kontakta s oboljelom osobom - rekao je.

Do sad smo dobili 540.845 doza cjepiva, dodao je, od čega smo  potrošili 463.003, odnosno 86 posto.

- S obzirom na pogoršanje epidemiološke situacije i sve veći broj pacijenata donijeli smo zaključak o ponovnom otvaranju dodatnog intenzivističkog odjela u KB Dubrava, a dogovoreno je i povećanje kapaciteta za Covid-19 bolesnike u plućnoj bolnici Zagreb, ali i u ostalim bolnicama u drugim županijama. Rast broja novozaraženih i hospitaliziranih te pad prosječne dobi oboljelih dovoljno govore o ozbiljnosti epidemiološke situacije. U odnosu na početak mjeseca, danas je gotovo dvostruko više pacijenata na respiratorima i oko 60 posto više u bolnicama - rekao je apeliravši sve na pridržavanje mjera posebno za uskršnje praznike.

- Zdravstveni sustav ne može nadoknaditi doprinos koji u zaštiti zdravlja svaki građanin može dati svojim odgovornim ponašanjem - poručio je.

Potresom pogođeni građani, dodao je, do 30. lipnja su oslobođeni plaćanja lijekova preko HZZO-a.

KRIZA ZBOG DUGA ZA LIJEKOVE Očaj u bolnicama: 'Ako sve ovo potraje, odlučivat ćemo koji će pacijent dobiti lijek, a koji ne'

Ministar unutarnjih poslova i načelnik Nacionalnog stožera, Davor Božinović, ponovio je mjere koje su danas stupile na snagu.

- Stožer je donio odluke za Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju. Što se tiče tri nacionalne odluke, produžene su do 15. travnja. Uvedena je mjera zabrana treniranja u zatvorenim prostorima i ograničen je rad dječjih igraonica i radionica u zatvorenim prostorima. Nova je odluka i oko prelaska granice pa se za ulazak u Hrvatsku priznaju i brzi testovi, potvdra o cijepljenju ili preboljenju bolesti koja vrijedi 180 dana.

- Što se tiče ove dvije navedene županije, ističemo nošenje maski na otvorenom gdje su veće gužve, na tržnicama itd, ograničavanje rada ugostiteljskih objekata sa strogom primjenom mjera i radnim vremenom do 20 sati. Jučer smo primili zahtjev Primorsko-goranske županije za dodatne mjere. Odluku ćemo donijeti tijekom dana, a očekujemo i zahtjev stožera Grada Zagreba.

Aktivnosti nakon potresa

Ministar i načelnik Stožera za uklanjanje posljedica od potresa, Tomo Medved, izvijestio je o poduzetim aktivnostima u ova tri mjeseca za građane pogođene potresom.  

- Za uklanjanje je prijavljeno 560 objekata, a za obnovu zaprimljeno 6447 zahtjeva. Hrvatski centar za potresno inženjerstvo završio je prve brze preglede oštećenih objekata, pregledano je 37.954 objekta, od čega su 4602 dobila crvenu naljepnicu, 8180 žutu i 25.000 zelenu - rekao je.

Stožer, dodao je, i dalje radi na osiguravanju privremenog smještaja onima koji u svoje domove ne mogu pa je tako do sad na Baniji postavljeno 1805 stambenih kontejnera i mobilnih kućica. A postavili su i dodatnih pet mobilnih mrežnih postaja kako bi se poboljšala pokrivenost mobilne mreže i interneta na cijelom području.

- Predložili smo lokalnim jedinicima da ukoliko imaju ugostiteljskih objekata da preuzmu pripremu hrane i na taj način bismo osnaživali domicilne ugostitelje i zapošljavanje radnika na tom području, a RH i nadalje preuzima obvezu plaćanja obroka dokle god postoji potreba - rekao je.

Za potresom pogođene građane Vlada je donijela neke nove mjere pomoći ili produžila postojeće. Tako povećaju subvenciju s 12.000 na 16.000 kuna za stambene zgrade te s 12.000 na 25.000 kuna za obiteljske kuće na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije. 

- Uvidjeli smo da 12.000 kuna nije dovoljno i to se odnosi i retroaktivno - rekao je ministar Darko Horvat.

Zadužili su i HRT da otpiše RTV pristojbu obveznicima stradalim u potresu čiji su objekti pretrpjeli štetu kao i za one za koje je osiguran privremeni zamjenski smještaj na potresom pogođenom području.

Produžuje se i ne naplata cestarine za autocestu A11 Zagreb-Sisak do 1. srpnja 2021. godine, ali i besplatan prijevoz vlakom za stanovnike pogođene potresom na području Sisačko-moslavačke županije i predstavnike službi koji pružaju pomoći i saniraju štete.

O planu oporavka

Vlada je donijela Nacionalni plan oporavka i otpornosti za koji je Plenković istaknuo kako se radi o dokumentu koji će nam omogućiti 6,3 milijarde eura u potpunosti bespovratnih sredstava. 

- Ideja je da ovaj Plan pomogne reformskom zamahu Vlade, javnim i privatnim ulaganjima, pridonese rastu BDP-a. Vodit će se ciljevima koji su okviri i u drugim zemljama članicama, a to je da je minimalno 20 posto ukupnih sredstava usmjereno na digitalnu tranziciju, 37 posto na zelenu tranziciju. Ove investicije su bitne za hrvatsku ekonomiju i za naš razvoj. Želimo da ovaj Plan u sljedećih mjesec dana vidi javnost, sredinom travnja imat ćemo raspravu u Saboru, osluškivat ćemo impute svih dionika - rekao je dodavši kako je obaveza da se Plan dovrši do kraja travnja.

Tada ga mora evaluirati Europska komisija i usvojiti EU Parlament. 

- Potom bi nakon tih odobrenja trebalo biti uplaćeno 13 posto sredstava kao predujam za korištenje tih sredstava - istaknuo je.