Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Ova tragedija nije izolirani incident, već dio zabrinjavajućeg trenda klimatskih katastrofa koje sve češće pogađaju himalajsku regiju, poznatu i kao "Treći pol" zbog svojih ogromnih zaliha leda
U katastrofalnim bujičnim poplavama koje su pogodile granicu Nepala i kineske autonomne regije Tibet poginulo je najmanje 165 osoba, a više od 1300 ljudi smatra se nestalima. Spasilačke službe tragaju za preživjelima, dok stručnjaci upozoravaju da bi ostaci ledenjaka, čije je pucanje izazvalo katastrofu, mogli pokrenuti novi, razorni val.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
VIDEO
Prema posljednjim informacijama, veliku većinu žrtava čine turisti i hodočasnici koje je katastrofa zatekla u ovom popularnom himalajskom području. Novinska agencija AFP objavila je da su u Nepalu pronađena najmanje 162 tijela, dok su kineske vlasti potvrdile tri smrtna slučaja na tibetanskoj strani granice. Broj nestalih je alarmantan. Kineske vlasti priopćile su da se 558 ljudi još uvijek vodi kao nestalo u tibetanskom okrugu Gyirong, od čega je 260 stranih državljana. Istovremeno, nepalska agencija za upravljanje katastrofama objavila je popis s 823 nestale osobe, više od 24 sata nakon udara. Među njima je najmanje 579 turista, kako nepalskih tako i stranih.
BBC prenosi podatke nepalskih dužnosnika prema kojima je nestalo više od 100 turista iz Indije, 54 iz Sjedinjenih Američkih Država, 34 iz Australije i 33 iz Velike Britanije, uz više od 100 samih Nepalaca. Područje je iznimno popularno među hodočasnicima koji posjećuju svetu planinu Kailash te među planinarima. Budući da trenutno nije vrhunac sezone planinarenja, vjeruje se da su većinu međunarodnih posjetitelja činili upravo hodočasnici. Shivendra Mishra, glasnogovornik tvrtke "Kailash Journeys", potvrdio je da je među nestalima i skupina njihovih klijenata i zaposlenika.
Kaotične scene Nepala
- Među nestalima je 27 turista i četiri naša zaposlenika. Svi su oni bili na petnaestodnevnoj hodočasničkoj turi prema svetoj planini Kailash, vrhu na Himalaji koji se smatra domom hinduističkog boga Šive - kazao je Mishra.
Hodočasničke ture prema svetim mjestima na Himalaji tek su nedavno obnovljene nakon što su prvo bile prekinute zbog pandemije koronavirusa, a potom i zbog napetosti između Indije i Kine.
Iako su prve informacije u srijedu govorile da je područje pogodio potres jačine 4,4 stupnja po Richteru, američki Geološki zavod (USGS) kasnije je to demantirao. Detaljna analiza potvrdila je da katastrofu nije pokrenuo seizmički događaj, već kolaps dijela ledenjaka. "Dodatna analiza obližnjih seizmičkih stanica, dugoročnih seizmičkih valova i satelitskih snimaka dovela je do zaključka da se umjesto seizmičkog događaja radilo o pucanju ledenjaka i odronu krhotina te da nije došlo do potresa", stoji u priopćenju USGS-a. Ranije su i nepalske vlasti iznijele sličnu pretpostavku, navodeći da se ogroman komad leda vjerojatno odlomio s planine, povlačeći sa sobom stijene i sediment koji su stvorili smrtonosnu bujicu blata i vode.
Stručnjaci sada s velikom zabrinutošću prate situaciju na terenu jer postoji stvarna opasnost od nove katastrofe. Upozoravaju da bi golema količina materijala - komadi ledenjaka, stijene i zemlja - koja se nakon odrona nakupila u rijeci mogla izazvati drugu bujičnu poplavu. Međunarodni centar za integrirani planinski razvoj (ICIMOD) objavio je kako bi moglo doći do sekundarnog udara zbog svega što je završilo u riječnim sustavima.
Stručnjaci ICIMOD-a trenutno rade na procjeni je li rijeka Trishuli privremeno blokirana u uskim dijelovima svog toka. Ako je došlo do stvaranja takve prirodne brane, postoji ogroman rizik od njezinog pucanja i stvaranja novog, razornog poplavnog vala koji bi mogao ugroziti nizvodna područja i spasilačke napore.
Ova tragedija nije izolirani incident, već dio zabrinjavajućeg trenda klimatskih katastrofa koje sve češće pogađaju himalajsku regiju, poznatu i kao "Treći pol" zbog svojih ogromnih zaliha leda. Znanstvenici upozoravaju da se ovo područje zagrijava znatno brže od globalnog prosjeka, što dovodi do ubrzanog topljenja ledenjaka, nestabilnih vremenskih obrazaca i sve veće učestalosti smrtonosnih događaja poput izlijevanja glacijalnih jezera (GLOFs). Slična katastrofa dogodila se 2021. godine u indijskoj regiji Chamoli, kada je odron stijena i leda usmrtio više od 200 ljudi i uništio dvije hidroelektrane.
Izvješće indijske Nacionalne uprave za upravljanje katastrofama (NDMA) kasnije je sugeriralo da se takve tragedije mogu izbjeći, upirući prstom u propuste u upravljanju rizikom i neadekvatne procjene pri gradnji velikih infrastrukturnih projekata u geološki nestabilnom i klimatski osjetljivom okruženju.
24sata © 2026
