News

Komentari 79

"Nitko nema dobro mišljenje o 'Generalu'. HRT to ne brine?"

"Nitko nema dobro mišljenje o 'Generalu'. HRT to ne brine?"

Vijeće za medije raspravljalo je o lažnim vijestima, zastupljenosti manjima u medijima, govoru mržnje, ali i o kvaliteti sadržaja n HRT-u, gdje je posebno istaknuta Vrdoljakova serija 'General'

Na saborskom Odboru za medije zastupnici su u srijedu jednoglasno prihvatili Izvješće o radu Vijeća i Agencije za elektroničke medije za 2018. godinu.

Predsjednik Vijeća i Agencije Josip Popovac naveo je kako su 2018. izrekli 53 upozorenja nakladnicima, tri opomene i šest odluka privremenog oduzimanja koncesije zbog govora mržnje.

SDP-ov Nenad Stazić i nezavisni Bojan Glavašević istaknuli su kako je govora mržnje bilo i mnogo više u medijima od broja sankcija koje je Vijeće izreklo.

- Razumijem da je sankcija bilo malo jer nemamo konsenzusa o tome kako pristupati govoru mržnje ni uobičajene prakse, ali bi trebalo pokrenuti javnu raspravu po tom pitanju - istaknuo je Glavašević.

Goran Beus Richembergh (GLAS) upozorio je na medije koji šire lažne vijesti i prikriveni govor mržnje.

- U takvim situacijama ljudi koji su izvrgnuti takvom obliku prepušteni su sudskom postupku, no događa se fenomen da nakladnici namjerno guraju svoje tvrtke u stečaj jer su opterćene velikim brojem tužbi, a za ništa ili kunu prebacuju djelatnost na druge tvrtke. Nakladnik je u blokadi, medij i dalje izlazi, a osoba ne može dobiti zadovoljštinu na sudu - naveo je problem Beus Richembergh.

Mostov Nikola Grmoja naglasio je da bi političari u Saboru prvo trebali krenuti od sebe te se primjereno ponašati.

- Ogroman je problem u nama samima, mi u ovom najvišem zakonodavnom tijelu imamo govor mržnje, opravdanje likvidacija i slično. Ti koji dijele lekcije i sami potiču govor mržnje. Svatko od nas, prije nego što ispali neku glupost ili napiše status na društvenim mrežama, treba dobro razmisliti prije nego što piše i govori - istaknuo je.

Ravnatelj Popovac istaknuo je da je granica kod sankcioniranja govora mržnje poziv na nasilje.

- Poziv na nasilje je granica koja je postavljena i preko koje Vijeće ne može prijeći, tada se izriču sankcije jer to nije sloboda govora nego kriminal.  Aktivno radimo na dezinformacijama i prevenciji govora mržnje, ali to je toliko veliki problem, a ne želimo da se ulazi u cenzuru. Ali ističem da je naš medijski prostor vrlo pristojan i dobar u odnosu na europske i svjetske - istaknuo je.

Kažimir Varda iz stranke Milana Bandića istaknuo je kako bi se Vijeće trebalo pozabaviti i sankcionirati objave na društvenim mrežama, za što su oporba, ali i sam ravnatelj istaknuli da to nije uloga Vijeća za elektroničke medije.

- Mi ne možemo kriviti medije koji prenose događaj koji poziva na mržnju, ne možemo suditi novinara i medij koji demokratski prenose što je drugi rekao. Mediji su u svemu tome najmanje krivi, ima ih koji žive za to, ali takvi su minorni - istaknuo je Popovac odgovorivši Beus Richembergu kako je problem što dobar dio portala na koje se referira nisu uopće registrirani u Hrvatskoj. 

Predsjednik Odbora, HDZ-ov Goran Marić, ne slaže se s Popovcem da u našem medijskom prostoru nema puno govora mržnje.

- Ima ga i previše. Toliko neprimjerenog sadržaja ima da je to zastrašujuće. Samo ovisi tko to i kako promatra. Isto kao što ovisi i tko govori. Za istu izrečenu stvar, za neke se ne poduzima ništa dok se na drugog diže hajka - istaknuo je ne složivši se ni s time da Vijeće kao neku crtu za sankcioniranje uzima samo poziv na nasilje.

- Toliko ima govora mržnje da se ne poziva na nasilje. Ako je samo to granica, onda mi nemamo govor mržnje nikada. A što se tiče istinitosti, mi ne možemo čuti pravu istinu ni za prognozu vremena, najavljivali snijeg, a snijega nigdje - istaknuo je Marić.

Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a za 2017. godinu nisu jednoglasno prihvatili. Oporba je upozorila da nema nikakvog smisla raspravljati, a ni glasati, o nečemu što je bilo prije tri godine. Glavašević je predložio da, stoga, Izvješće prime samo na znanje, no vladajući nisu to prihvatili nego su ga prihvatili.

Zdravko Kedžo, koji je na funkciji predsjedavajućeg Programskim vijećem, istaknuo je niz problema. Prvo je to da Vijeće još uvijek nema dovoljno članova, sastoji se od devet, a ne 11 članova te da nemaju predsjednika.

- Programsko vijeće bira Sabor sa zadatkom da štiti i promiče interese javnosti. No, odluke Vijeća nisu obvazne ni za koga. Vijeće je samo demokratski ures i ništa više - požalio se Kedžo.

Beus Richembergh (GLAS), kao i ostatak oporbe nije želio raspravljati o samom Izvješću, nego je istaknuo primjedbe na kvalitetu sadržaja programa koji emitira HRT, prije svega na seriju 'General'.

- Nisam pogledao ni jednu epizodu, ali nisam čuo ni jednu jedinu pozitivnu recenziju. HRT je ulupao ogromne novce pretplatnika u taj projekt. HRT, kao javni servis, nikada nije snimio seriju ili film o Radiću, Strossmayeru ili Jelačiču, a govorite o nacionalnom identitetu. Pa u što trošite novce? Ne zabrinjava vas kad vidite u medijima da projekt nema ni jednu pozitivnu recenziju? Da je to vaše privatno, koliko bi sami sebe trpili prije nego si date otkaz - upitao je Beus Richembergh istaknuvši i srozavanje dječjeg obrazovnog programa.

Kedžo je istaknuo kako Vijeće ne može raspravljati o planovima za filmove i serije koji će biti prikazani nego samo o onome što su vidjeli na programu, kao niti o novcima niti kadrovima.

Predsjednik Odbora Marić istaknuo je kako se on ne bi usudio davati kriterije što je kvalitetno. 

- Kažete da 'General' nema pozitivnih kritika, a opet je najgledaniji film u hrvatskim kinima - istaknuo je Marić. 

Veljko Kajtazi istaknuo je kako u informativnom programu nema pripadnika romske zajednice, a Mostov Nikola Grmoja problematizirao je koregulacijske sporazume između HRT-a i nezavisnih producenata. 

- Prema informacijama koje sam ja čuo, HRT daje čak 90 posto sredstava za snimanje serije ili filma, a dobiva pravo prikazivanja samo sedam godina. Kad prođe taj period, taj projekt postaje pravo producenta i onda ga HRT otkupljuje za 100 posto iako je uložio u njega. Pa to nema nigdje - istaknuo je.

gor

Kao problem je naveo i da HRT, kao javni servis, ne daje dovoljnu minutažu oporbi u glavnim informativnim emisijama poput Dnevnika u tom terminu daju samo vladajući. Smeta ga i što kao gostujuće komentatore imaju samo Peru Maldinija i Ivicu Relkovića

- Pa valjda imamo i druge komentatore - istaknuo je. 

Nezavisni Glavašević istaknuo je i kako više nema podataka o gledanosti HRT-a. 

Bandićev Varda upitao je Kedžu je li Programsko vijeće upozorilo ikada Vladu i Sabor o tome da su, kako je sam Kedžo rekao, samo demokratski ures. 

- Ako ste samo demokratski ures, onda ajmo predložiti Saboru izmjene zakona, što će nam ures kojeg nitko ne sluša. Onda nam ni ne treba - istaknuo je dodavši kao pozitivnu stvar na HRT-u što žene i djeca uče španjolski i turski putem sapunica i serija. 

Najčitaniji članci