Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Dr. Julian Pawlak s Njemačkog instituta za međunarodnu i sigurnosnu politiku u Berlinu govori nam da se još uvijek incidenti pojavljuju kao pojedinačni činovi, ali da ih se sve više može promatrati kao dio šire kampanje
Njemačka je objavila da je Rusija odgovorna za neuspješni napad dronovima na zračnu luku u Leipzigu. U zračnoj luci Leipzig/Halle u istočnoj Njemačkoj 4. kolovoza pronađen je dron s eksplozivnom napravom, u blizini ukrajinskih teretnih zrakoplova.
Nije eksplodirao jer je detonator očito bio neispravan, a istražitelji sumnjaju da se drugi dron sudario s teretnim zrakoplovom u blizini. Deset dana kasnije navodno je u blizini zračne luke pronađen i treći dron.
Na hitne je konzultacije odmah pozvan ruski ambasador u Berlinu. Njemačka je vlada naredila zatvaranje ruskog konzulata u Bonnu, raskinut će i ugovor za Ruski dom u Berlinu, za koji tvrde da je korišten za špijunažu i širenje ruske propagande.
Najavljen je stroži nadzor ulaska u zemlju ruskih državljana i povećanje pritiska na rusku "flotu u sjeni".
Vladimir Putin odbacio je njemačke optužbe, nazvavši ih neutemeljenima te je optužio Berlin za podmetanje dokaza kako bi se Rusiji smjestilo zbog napada.
Istodobno je optužio vladu kancelara Friedricha Merza da pokušava skrenuti pozornost s njemačkih unutarnjih problema i s vlastitog pada rejtinga prikazujući Rusiju kao neprijateljsku državu.
Dr. Julian Pawlak s Njemačkog instituta za međunarodnu i sigurnosnu politiku u Berlinu govori nam da se još uvijek incidenti pojavljuju kao pojedinačni činovi, ali da ih se sve više može promatrati kao dio šire kampanje.
- Obrazac koji se pojavljuje u različitim slučajevima diljem Europe dosljedan je u pogledu onoga što se odabire kao cilj, ali se mijenja u pogledu onoga tko napade izvršava. Napadi su usmjereni na koridore kritične infrastrukture, željezničke pruge, teretna čvorišta i energetske čvorove. U ovoj fazi incidenti se još uvijek pojavljuju kao pojedinačni činovi, pa bi pripisivanje odgovornosti trebalo zadržati takvu razinu opreza. Ipak, može se tvrditi da ih treba promatrati kao dio šire kampanje - objasnio nam je dr. Pawlak.
⚡️ The Russian Side categorically rejects Berlin’s completely fabricated allegations of Russia’s involvement in the purported incident at Leipzig Airport.
— MFA Russia 🇷🇺 (@mfa_russia) September 2, 2026
Berlin deliberately resorted to a provocation aimed at escalating Russian-German relations.https://t.co/iCsFkyI7sg pic.twitter.com/g9r2Zh9DVr
Njemačka nije jedina koja se suočava s misterioznim požarima i eksplozijama. Slovačka policija i SIS (Slovačka obavještajna služba) spriječili su napad napalmom na ukrajinsku tvornicu Skyeton u istočnoj Slovačkoj. U tvrtki Milrem Robotics u Estoniji, koja proizvodi besposadne kopnene sustave za ukrajinske oružane snage izbio je požar. Zabilježeni su i incidenti u postrojenjima koja proizvode topničko streljivo kalibra 155 mm, uključujući eksploziju u pogonu EMCO u Bugarskoj nakon požara na kamionu; te požar u pogonu KNDS Ammo Italy u Colleferu.
Prema tekstu The Telegrapha od 23. kolovoza, zapadne obavještajne službe procjenjuju da je Rusija pokrenula novu kampanju prikrivenih napada na europske proizvođače oružja i vojnu industriju koji opskrbljuju Ukrajinu. Ključna novost, prema navodima lista, jest način na koji se operacije izvode: ruska vojna obavještajna služba GRU navodno sve manje šalje vlastite operativce u Europu, a sve više koristi lokalne kriminalne mreže i posrednike.
Operativci GRU-a ostaju u Rusiji i preko interneta, uključujući aplikacije poput Telegrama, stupaju u kontakt s ljudima unutar kriminalnih skupina u ciljanim državama. Ti posrednici potom pronalaze izvršitelje za konkretne zadatke, pri čemu se potencijalnim regrutima često nude novac ili kriptovalute. Izvršitelji, prema tim navodima, mogu biti obični kriminalci ili amateri koji uopće ne moraju znati tko ih je stvarno angažirao.
- Korištenje „potrošnih” izvršitelja čini napade jeftinima i lako zamjenjivima. Niže rangirani kriminalci i privatne osobe regrutiraju se putem interneta i plaćaju po zadatku, pri čemu neki od njih ni ne znaju za koga zapravo rade. To je uslijedilo nakon protjerivanja nekoliko stotina časnika koji su od 2022. djelovali pod diplomatskim pokrićem. Međutim, loša operativna sigurnost i angažiranje amatera povećavaju rizik, a ne smanjuju ga, osobito kada je riječ o eksplozivu - upozorava dr. Pawlak.
Poseban naglasak daje na činjenicu da je održavanje i obnova napadnute infrastrukture skuplja od samog izvršenja napada.
- Željeznička i energetska infrastruktura najizloženiji su sektori, a troškovi zaštite, otpornosti i redundancije višestruko nadmašuju troškove napada. Kritična infrastruktura je raspršena, u velikoj mjeri u privatnom vlasništvu i nije je moguće u potpunosti zaštititi. Riječ je o strukturnom problemu i prijetnji koja zahtijeva velika ulaganja - rekao je Julian Pawlak.
Naš sugovornik je nedavno objavio veliku analizu o ruskoj floti u sjeni pod naslovom: 'Measures Against the Russian Shadow Fleet'. Jedan od zaključaka je da ruska „flota u sjeni“ više nije samo sredstvo zaobilaženja sankcija i financiranja rata, nego sve više predstavlja sigurnosni i obrambeni problem za Europu.
Pawlak upozorava da je tijekom rata došlo do transformacije funkcije flote. Brodovi povezani s ruskom „flotom u sjeni“ sve se češće dovode u vezu sa špijunažom, nadzorom podmorske infrastrukture i mogućim sabotažama. Posebno zabrinjava mogućnost da se kretanje pojedinih brodova vremenski podudara s pojavom dronova ili incidentima oko kritične infrastrukture. Time flota postaje dio šireg ruskog djelovanja u tzv. sivoj zoni, odnosno aktivnosti koje ostaju ispod praga otvorenog oružanog sukoba.
- Već su 632 tankera na popisu sankcioniranih plovila Europske unije, a nafta i dalje cirkulira. Gotovo polovica ruskog izvoza sirove nafte prolazi Baltikom, u vrijednosti većoj od 10 milijardi eura mjesečno. Poluge djelovanja su pravne, a ne pomorske: provjera zastave plovila, provjera osiguranja te reguliranje europskih prodavatelja i reosiguravatelja. Cilj je učiniti taj poslovni model neosigurljivim, a ne zaplijeniti pojedinačne brodove ili zaustaviti ukupni tok nafte - zaključio je Pawlak.
24sata © 2026
