Novi predsjednik Ustavnog suda: 'Nisam ekstremno desno, ovo nije nastavak politike...'

Novi predsjednik Ustavnog suda, ujedno i najmlađi u povijesti te institucije, Frane Staničić, i službeno je preuzeo dužnost od Miroslava Šeparovića, koji je na čelu Suda bio više od devet godina. U prvom razgovoru nakon preuzimanja funkcije, za RTL Danas govori o burnom izboru, percepciji političkih podjela u Sudu, pozdravu Za dom spremni, svom odnosu s premijerom te izazovima koji ga očekuju.

Staničić je izabran na sjednici koja je izazvala veliku pozornost javnosti – dio sudaca napustio je zasjedanje smatrajući da izbor treba pričekati dok se ne izaberu suci kojima istječe mandat. On, međutim, smatra da je odluka bila pravno utemeljena.

- Bilo bi bolje da su svi suci u punom mandatu idućih osam godina, ali okolnosti nisu to dopuštale. Predsjedniku je istjecao mandat, a Sabor nije imenovao nove suce. Izbor je bio primjeren i u skladu s Ustavom i zakonom - rekao je.

Na potez svojih kolega koji su napustili sjednicu gleda smireno: “Mogli su svoje neslaganje izraziti na drugi način. Ne bih se više vraćao na to.”

KOMENTIRAO ODLUKE SUDA Šeparović: Poručeno mi je da će zabraniti moj govor na prisezi Milanovića, spriječio sam to

Na pitanje o tzv. blokovskim podjelama u Ustavnom sudu, Staničić odbacuje teze o jasnim linijama između “vladajućih” i “opozicijskih” sudaca.

- Priča o većini i opoziciji u Ustavnom sudu je loša. Ako pogledamo brojke, u zadnjih devet mjeseci bilo je samo osam odluka donesenih omjerom 7:6, što čini tek 0,2 posto. Izdvojena mišljenja su bogatstvo Ustavnog suda, ali se trebaju koristiti samo kad je to zaista potrebno - dodaje.

Iako ga dio javnosti svrstava među konzervativnije suce, Staničić odbacuje etikete o izrazito desnom svjetonazoru.

- To je glupost. Nisam ni desno ni ekstremno desno. Ako se već moramo svrstavati, rekao bih da sam blago desni spektar. Određene vrijednosti imam, ali to ne određuje moj pravnički rad - kazao je.

Na pitanje o političkim vezama, posebice s premijerom, Staničić je bio izravan: “Nemam nikakav odnos s premijerom. Nikada nismo razgovarali o Ustavnom sudu ni o bilo kakvim političkim pitanjima.”

Mandat svog prethodnika, Miroslava Šeparovića, ocijenio je pretežno pozitivno, uz napomenu da je bio otežan političkim pritiscima: “Politika se previše bavila Ustavnim sudom i pokušavala ga prikazati kao produžetak politike.”

OČEKUJE SE JOŠ PRIJAVA Malenica: 'Dosad stiglo trinaest prijava za nove ustavne suce'

O jednoj od najosjetljivijih tema, pozdravu Za dom spremni, Staničić je jasan: “Ustavni sud je rekao da je ‘Za dom spremni’ ustaški pozdrav i da nije prihvatljiv. Ne priznajem dvostruke konotacije – osobno mislim da taj pozdrav nema nikakvu drugu, osim one povijesno ustaške.”

Dodao je da preporuke Vijeća za suočavanje s prošlošću, koje ostavljaju prostor za “dvostruku konotaciju”, ne mogu biti iznad Ustava: “Ako se sudovi u praksi na njih pozivaju, onda se te preporuke zloupotrebljavaju.”

Staničić ističe kako ne očekuje političke pritiske, ali da je svjestan izazova pred Sudom.

- Bit će potrebno puno rada da se pokaže kako Ustavni sud nije nastavak politike. To je moja osnovna zadaća - govori.

U srijedu će, kao znanstvenik i dugogodišnji suradnik međunarodne akademske zajednice, primiti odlikovanje Republike Mađarske, što, kaže, “nema nikakve veze s politikom”.

- To je priznanje za dugogodišnju znanstvenu suradnju u okviru Centralne akademije. Ne vidim kako bi to bilo sporno - rekao je.

U dobi od samo 44 godine, Staničić je najmlađi predsjednik Ustavnog suda u povijesti Hrvatske. Iako iza sebe ima manje od godinu dana sudačkog staža, naglašava kako iskustvo upravljanja institucijama nije nepoznanica:

- Četiri godine bio sam prodekan Pravnog fakulteta u Zagrebu, a po službenoj statistici sam najuspješniji sudac u ovom sazivu prema omjeru riješenih i zaprimljenih predmeta - rekao je.