Obuljen Koržinek o poslu s Geodetskim faksom: 'Ne mogu dati sve podatke zbog istrage'

Na inicijativu zastupnice Centra Marijane Puljak, predsjednica Odbora za obrazovanje i kulturu, HDZ-ova Vesna Bedeković, na dnevni red sjednice Odbora uvrstila je i izvješće Ministarstva kulture o 3D dokumentaciji zgrada oštećenih potresom, nakon afere "Geodetski fakultet", kojeg istražuje Ured europskog tužitelja, ali i serije objavljenih članaka Telegrama o krakovima te afere. 

Oporbeni zastupnici najprije su na početku tražili odgodu sjednice ili barem dužu stanku kako bi mogli proučiti dokumente koje im je Ministarstvo dostavilo tek dva sata prije same sjednice, kritizirajući i ministricu da im nije ni dostavila sve podatke. No, Bedeković to nije dopustila. 

- Dostava materijala nije ni obvezna, a ministrica je došla i tu je da vrlo otvoreno progovorimo o ovoj temi - istaknula je predsjednica Odbora. 

Ministrica Nina Obuljen Koržinek pojasnila je kontekst i uvjete u kojem je odabrala Geodetski fakultet bez natječaja za posao 3D snimanja oštećenih zgrada vrijedan 19,1 milijuna kuna, a za koje se govori da projektanti nisu mogli doći do njih, da su preplaćene, traljavo snimljene, da neke zgrade nisu ni snimljene, a plaćene su, da su neke snimane i više puta... Uglavnom da je posao preplaćen. Posao istražuje EPPO zbog sumnje da su pokrali 600.000 eura i koristili ih u privatne svrhe. 

NEZAKONITOSTI EUROPSKIM NOVCEM Bivši dekan Geodetskog fakulteta Almin Đapo nakon tri mjeseca izlazi iz zatvora

- Zahvaljujem na prilici da i pred Odborom progovorimo o aktivnostima na provođenju hitnih mjera i obnovi nakon potresa. Obzirom da imamo desetke tisuće stranica dokumentacije, pokušali smo sažeti i dati pregledni dio. Tu je i drugi dokument, izvještaj glavnog konzervatora Trupkovića, koji je bio tada moj pomoćnik - kazala je na početku ponovivši nekoliko puta kako su svi ti podaci objavljeni i na stranicama Ministarstva.

- 3D dokumentiranje šteta i sastavljanje kvalitetne dokumentacije je temeljni postulat zaštite kulturnih dobara. Rad na obnovi je operacija bez presedana, imali smo niz revizija i niti jednu primjedbu vezanu uz korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti. Potres se dogodio u Zagrebu 22. ožujka, mi smo već navečer imali prvi sastanak, s Geodetskim fakultetom smo prvi put komunicirali 24. ožujka jer smo u ta dva dana utvrdili kako će nam za popis šteta biti potrebna najsuvremenija tehnologija. Žurnost nije omogućila javnu nabavu jer je trebalo poduzeti korake u roku nekoliko dana. Osim toga, nismo imali osigurana nikakva sredstva. Plus, bio je Covid, kompletna gospodarska aktivnost je bila obustavljena. Angažirali smo javnu instituciju, fakultet, koji nam je dao ponudu izraženu u tehničkim specifikacijama opreme, broju i stručnoj educiranosti ljudi i isporukama. Usporedili smo cijenu koja je tada bila ponuđena kao maksimalna sa onim cijenama koje smo imali od prethodnih situacija i procijenili da je ta cijena odgovarajuća. I na kraju se vidi da smo platili zapravo trećinu te ukupne cijene - istaknula je. 

'Geodetskom fakultetu isplaćeni novci iz nacionalnih sredstava, a ne iz EU'

Ponovila je kako nije točno da su Geodetskom fakultetu isplatili novac iz europskih sredstava već iz nacionalnih izvora. 

- Postavlja se teza u javnosti da je taj posao bio preplaćen i da nije bio nadziran - moram i jedno i drugo otkloniti. Treba znati da su različite ponude za različite poslove i da je same ponude vrlo teško uspoređivati, no kada se zbroje svi podaci o svim snimljenim zgradama, a trebalo nam je vremena da obradimo sve te podatke, onda dolazimo do iznosa da smo prosječno platili 20,57 kuna po kvadratu, plus PDV je 25,7 kuna po kvadratu, dakle puno manje od maksimalno ponuđenih 100 kuna. Tu su i teze o pojedinačnim zgradama - nismo za niti jednu zgradu ugovorili pojedinačno iznos. Imali smo sve ukupno četiri plaćanja Geodetskom fakultetu. Ovo što se sada navodi u medijima za Muzej arhitekture da je plaćeno snimanje 361.500 kuna, to jednostavno nije istina jer niti jednu zgradu nismo platili pojedinačno - naglasila je. 

Materijale je Geodetski, nastavila je, dostavljao Ministarstvu u digitalnom obliku putem sustava kojeg su nabavili.  

- Projektanti i arhitekti Ministarstva su mogli jedan dio toga otvarati, drugi dio, koji se odnosi na oblake točaka, to nismo mogli otvarati mi nego projektanti koji su trebali koristiti te materijale pa su ih mogli preuzimati izravno od Geodetskog fakulteta - rekla je. 

'Ministarstvo nije imalo mehanizme kontrole trošenja novca, isporučili su nam ugovoreno i mi smo platili kroz četiri računa'

Što se tiče kontrole trošenja novca od strane fakulteta, ministrica je poručila kako Ministarstvo to nije moglo kontrolirati.

- S Geodetskim fakultetom smo ugovorili snimanje, oni su nam isporučili ugovoreno, mi smo te snimke platili i nismo bili nadležni niti smo imali mogućnosti kontrolirati kako su se ta sredstva trošila. Za što su korištene te snimke? Nisu samo za projektiranje. Prvi razlog je za dokumentiranje. Nažalost, Grad Zagreb je imao lošu ili nikakvu dokumentaciju, a mi u tom trenutku ne znamo koliko su zgrade oštećene i kolika je opasnost za naše konzervatore. Drugo za što su se koristile, posebno nakon petrinjskog potresa, bilo je za donošenja odluka o provođenju hitnih mjera, dizali smo dronove kako bi se vidjelo jesu li neki dijelovi zgrada nestabilniji, postoje li neke pukotine i nešto što treba hitno demontirati, a kasnije će te snimke značiti da se mogu raditi replike. Te snimke bile su nam i uvid u progresivne štete, to nam je bilo važno, zato su se neke zgrade snimale više puta, poput, primjerice, zgrade DHMZ-a koja je teško stradala u zagrebačkom, a dramatično u petrinjskom potresu - navela je ministrica. 

U segmentu kulturne baštine povučeno je najviše sredstava za obnovu iz Fonda solidarnosti što govori, istaknula je, da je to upravo zato jer je proces popisa i dokumentacije šteta bio dobro odrađen.

- To nam je bilo i neizmjerno važno kad smo tražili produženje za korištenje alociranih sredstava iz Fonda od Europske komisije. Mi smo znanstveno dokumentirali progresivnu štetu i Europskoj komisiji smo tako dokazali pomak, primjerice, na zvonicima Zagrebačke katedrale od 2,5 centimetara. S obzirom na sve što se u medijima navodi, ako postoji dobro uloženih 2,5 milijuna eura, onda je ovo sigurno to - poručila je. 

Iz Ministarstva su prikazali i filmić u kojem su pokazali promjer snimljenih objekata laserskim skenerima, dronovima, 3D skeniranjem, a u kojima se preciziraju i sve udaljenosti između pojedinačnih točaka, točne dimenzije svakog detalja koji je sniman i iz kojih projektanti izvlače sve elemente arhitekture.

REAKCIJA MINISTRICE Obuljen Koržinek o otkriću u aferi s Geodetskim fakultetom: 'To je lažna vijest, sigurna sam'

Oporba: 'Stalno baratate drugim brojkama o skeniranim zgradama'

Oporbeni zastupnici "rešetali" su ministricu zbog različitih podataka koje svaki put navodi o broju skeniranih zgrada. Nekad govori o 250, pa o 190, pa 220, 300...

- Imamo desetke tisuća stranica različitih podataka, trebat će nam još neko vrijeme da sve podatke konsolidiramo i uredimo za cjelovito izvješće. Nismo radili u normalnim okolnostima, radili smo u potpuno kriznoj situaciji kad smo donosili dnevne odluke, najveći broj zahtjeva za snimanjem traženo je temeljem pisanog zahtjeva Gradskog zavoda, neke stvari, manji broj, tražile su se i telefonskim pozivom.. Pitala sam konzervatora kako ja stalno govorim o 280 zgrada, a sada je brojka 250, no metodološki se radi o blokovima - kazala je. 

S Geodetskim fakultetom se dogovorio posao na tri razine, navela je - snimanje, obrada podataka i preklapanje svih tih podataka na geodetsku podlogu. 

- Mi smo sve podatke dostavili i službama koje su za to nadležne s obzirom na situaciju na Geodetskom fakultetu. Kao što nitko drugi nije odgovoran nego ja za trošenje novca u Ministarstvu kulture, tako ni mi ne možemo provoditi kontrolu kako se troše u drugoj instituciji. Ono što smo ugovorili, to nam je dostavljeno i plaćeno po izračunu. Četiri računa zbirna smo platili, tu nisu bile iskazane pojedinačne cijene po pojedinačnoj zgradi - rekla je. 

Oporba je i dalje ukazivala na diskrepanciju podataka o broju skeniranih zgrada. 

- Plaćeno je 15 milijuna 256.445 kuna neto, odnosno 19 milijuna 195.556 kuna bruto. U četiri navrata. Četvrto plaćanje - tu je plaćeno nešto manje od traženog iznosa pa je nejasno što je plaćeno. Dobili smo podatak za snimanje 250 zgrada ukupne površine 746.000 kvadratnih metara. Pa onda imamo priopćenje Ministarstva od 8. studenog 2023. u kojem se kaže da je plaćeno za 220 objekata. A sad iz tri izvješća Geodetskog fakulteta je razvidno da su plaćena 190 objekta površine 345.000 kvadratnih metara - kazao je zastupnik Zeleno-lijevog bloka Damir Bakić naglasivši i slučajeve HAZU-a i HŽ-a koji tvrde da do 3D skeniranih snimaka nisu mogli doći ili za njih nisu ni znali. 

Pa su tako naručivali nova snimanja, koja su platili i nekoliko puta manje nego što je Geodetski naplatio Ministarstvu, i Ministarstvo ih opet platilo. 

- HAZU nikad nije dobio te snimke, iz HŽ kažu da nisu ni znali da je provedeno snimanje zgrade glavnog kolodvora u Zagrebu. Rekli ste da je Geodetski bio stručan za taj posao, a onda saznajemo da je dekan angažirao tvrtku koja je radila na skeniraju, a koje je platilo Ministarstvo. Pitanje je kako se trošio ostatak novaca ako se ovakva pitanja postavljaju samo na ovom poslu. Rekli ste i da imate korespondenciju s HAZU-om da su koristili snimke Geodetskog fakulteta i da ćete ju objaviti, ako je to tako, zašto ste onda potpisali suglasnost HAZU-u za ponovno ugovaranje ovog posla - kazale su zastupnice Puljak i SDP-ova Sabina Glasovac. 

Obuljen Koržinek nakon dva sata otkrila: 'Nismo sve izvještaje mogli dati zbog istrage i ja se sad nalazim u nezgodnoj situaciji'

Rajko Ostojić, zastupnik Socijaldemokrata, pozvao je ministricu da objavi račune i korespondenciju i završi ovu priču. A onda je ministrica istaknula nešto što na početku nije rekla - postoje još izvješća koja sada ne može dati javnosti.

- U trenutku kada smo mi podvukli crtu i iskontrolirali sve izvještaje, već su se počeli voditi izvidi na fakultetu. Naravno da bi meni bilo jako drago da možemo dati sve te podatke, ali obzirom na istragu upozoreni smo da ne smijemo govoriti javno. Postoje dodatni izvještaji koje nismo uspjeli dati i ja se sad nalazim u nezgodnoj situaciji. Dali smo ono što smo mogli, raspitat ću se je li moguće dati i ostalo. Što se tiče toga da je dekan angažirao drugu tvrtku, EPPO istražuje sve to i mene je to u cijeloj priči najviše potreslo, daš povjerenje akademskoj zajednici i onda se ovako nešto dogodi. Ja nisam imala mehanizme nadzirati kako se troši novac, odgovoran je onaj tko je to radio. Što se tiče HAZU-a i Muzeja arhitekture, iz prepiske koju imamo i koju sam najavila da ću je dati, a koja je zatražena sutradan od te moje najave s upozorenjem da je ne smijemo dalje davati jer su izvidi, mogu samo reći da odgovorna osoba zahvaljuje što je snimljena zgrada. Što se tiče HŽ, snimane su različite stvari. Dakle, nije dva puta plaćeno isto - navela je.

AFERA GEODETSKI FAKULTET Benčić: Treba nam Istražno povjerenstvo, SDP: Ministricu pod istragu, ako ne i u zatvor

O Muzeju arhitekture: 'Nije točna cifra iz izvještaja o preko 300.000 kuna. Izračunali smo da se radi o nekih 82.000 kuna za 4000 kvadrata'

Kasnije je novinarima ponovila kako Ministarstvo nije niti jednu zgradu platilo pojedinačno te da Telegram neistinito objavljuje cifru snimanja od strane Geodetskog fakulteta Muzeja arhitekture u iznosu 361.500 kuna, iako su taj iznos izvukli iz izvješća upravo Geodetskog fakulteta, a koje im je dostavilo - upravo Ministarstvo. S druge strane, navodi Telegram, HAZU je novo naručeno snimanje iste zgrade platio osam puta manje.  

- Podatak koji vi navodite da je plaćeno više od 300.000 kuna jednostavno nije točan i nije istinit. On se nalazi kao procjena u jednom od izvještaja, ali zato sam rekla, tek kad smo zbrojili sve izvještaje, kvadrate, zgrade i izračunali prosječno cijenu, onda smo mogli pokazati kolika je prosječna cijena, a ona je po kvadratu 25,1 kuna. Da bismo usporedili što je snimljeno od strane Geodetskog fakulteta, a što od nekog drugoga, trebalo bi imati točnu ponudu, točan izvještaj i to se može napraviti za svaku zgradu pojedinačno, a mi ne možemo na ovaj način uspoređivati niti je ovdje slučaj o dva puta istom snimanju - rekla je. 

Na opetovanu opasku da u izvještaju Geodetskog fakulteta stoji cifra od 361.500 kuna za skeniranje zgrade Muzeja arhitekture, ministrica je opet zakomlicirala odgovor o mjesečnim i zbirnim izvještajima. 

- Na kraju kada smo mi uspoređivali sve ono što smo mi platili i što je nama isporučeno, ukupnost isporučenih podataka je bila puno veća od iskazanog i zato je pojedinačna cijena po kvadratu manja od one u koju ste vi imali uvid. Konkretno za ovu zgradu, kada smo išli računati koliki bi to bio iznos, radi se o nekih 82.000 kuna za 4000 kvadrata zgrade - poručila je.