Oni su 'dream team': Njihove vješte ruke produljuju živote

Često u bolnici provode i više od 24 sata u komadu, spremni su doći na posao u svako doba dana i noći te pritom zanemariti obitelj i prijatelje. Oni svojom stručnošću i požrtvovnošću spašavaju živote i zato su vodeći transplantacijski kirurzi u Hrvatskoj.

- Prvu samostalnu transplantaciju bubrega izveo sam u 30. godini. Bio sam tako uzbuđen i sretan. Bubreg je dobila mlada žena koja je poslije uspješno nastavila živjeti bez dijalize - prisjeća se prof. dr. Željko Kaštelan, predstojnik Klinike za urologiju KBC-a Zagreb na kojoj se godišnje obavi i više od stotinu presađivanja bubrega.

Ti se zahvati, kaže prof. dr. Željko Kaštelan, obično odvijaju izvan radnog vremena pa mu radni dan traje više od uobičajenog. I u dane kad nema transplantacija ovaj kirurg i nastavnik na Medicinskom fakultetu uvijek na posao dolazi ranije, a kaže kako je do sada vodio više od 500 transplantacija bubrega. Kao mladi kirurg prošao je čitavu Hrvatsku radeći eksplantacije bubrega, a bio je i voditelj tima koji je kolegama u Crnoj Gori pomogao da počnu s transplantacijama. Dolazi iz liječničke obitelji i supruga liječnica mu je velika potpora u zahtjevnom poslu. No tu je, kaže, vrijeme s prijateljima i partija golfa da ga opusti.

Press Association/Pixsell

Baš kao i doc. dr. Hrvoja Gašparovića, voditelja transplantacijskog tima za srce na KBC-u Zagreb.

I on je zaljubljenik u golf i boravak u prirodi u slobodno vrijeme, kojeg ima malo jer mu radni dan počinje već u šest sati, a s poslom ne staje ni vikendom. Osim zahtjevnih operacija tu je i znanstveni rad ovog aktivnog pripadnika akademske zajednice, a kad se pojavi srce, doc. dr. Gašparović je, kao i ostatak tima, uvijek u vrlo specifičnoj situaciji jer je srce jedini organ koji se mora presaditi unutar 4-5 sati (za ostale je rok 24 sata). Svaka transplantacija srca je priča za sebe, kaže ovaj liječnik, no najviše pamti kad je srce dobio 16-godišnjak koji je do tada živio zahvaljujući mehaničkoj potpori te mladi čovjek koji je na Rebru srce dobio čak dva puta. 

Svaki od naših najvrsnijih transplantacijskih kirurga ima svoju specifičnu priču, pa tako i prof. dr. Branislav Kocman, voditelj transplantacijskog tima KB-a Merkur. Upravo se on našao među deset liječnika kojima je ministar zdravlja uručio nagradu zato što su opsegom svog rada uprihodili svojim bolnicama velike iznose novca. Prof. dr. Kocman neprestano radi i cijelog sebe daje u posao.

- Drugi dio mog rada je onkološka kirurgija trbušnih organa. Ti su ljudi teško bolesni i oni su nam na prvome mjestu. Spadam u radikalne kirurge, što znači da radim sve dok posao ne dovršim, nebitno koliko to traje - kaže prof. dr. Kocman, koji u bolnici često provodi i više od 24 sata u komadu.

A zašto smo, kad su transplantacije u pitanju, najuspješnija članica Eurotransplanta i među prvima na svijetu, pokazuje i posljednji slučaj. U Kliničkom bolničkom centru Split na Jedinici intenzivnog liječenja u noći na nedjelju umro je mladi Splićanin. Njegova obitelj nesebično se odlučila na doniranje organa, a taj je čin spasio šest ljudskih života. Srce je hitno helikopterom MORH-a otišlo u Zagreb na KBC Rebro, bubrezi i gušterača u KB Merkur, jetra u Hannover, a pluća u Beč. Srce, koje je u Splitu eksplantirano u 3.40 sati, na Rebru je presadio upravo doc. dr. Hrvoje Gašparović. 

Pacijent kojem je u Zagrebu spašen život ima 60 godina i bio je u uznapredovaloj fazi srčanog zatajenja. Doc. dr. Gašparović sa svojim je timom u salu ušao u 5.30 sati, a transplantacija je bila gotova sedam sati kasnije. U potpunosti je uspjela i bolesnik se odlično oporavlja. 

Hrvatska je prva u svijetu po broju transplantacija jetre i bubrega, a druga po broju presađenih srca. Od svih članica Eurotransplanta kod nas se na organ najkraće čeka. Na srce se čeka 70 dana, na jetru oko 16, a na bubreg prosječno dvije godine. Ove godine obavljene su 152 transplantacije u Hrvatskoj - 88 bubrega, 12 srca, 52 jetre i dvije kombinirane transplantacije bubreg-gušterača. Lani smo imali 144 donora organa.

Prof. dr. Branislav Kocman (KB Merkur)

Voditelj je transplantacijskog tima, a osim presađivanja jetara, intenzivno se bavi i zahtjevnom onkološkom kirurgijom trbušnih organa. 

(U 2014. u Hrvatskoj je presađeno 125 jetara)

Grgur Žučko/Pixsell

Doc. dr. Hrvoje Gašparović (KBC Zagreb)

Na čelu je transplantacijskog tima za srce, radio je i na harvardskoj sveučilišnoj bolnici te objavljuje veliki broj znanstvenih radova u najuglednijim časopisima.

(Ukupno su 34 srca presađena kod nas tijekom 2014. godine)

Žarko Bašić/Pixsell

Prof. dr. Željko Kaštelan (KBC Zagreb)

Čovjek broj jedan za transplantaciju bubrega i predstojnik Klinike za urologiju u transplantacijskom programu sudjeluje već punih 26 godina.

(U 2014. godini u Hrvatskoj je presađeno ukupno 197 bubrega)

Žarko Bašić/Pixsell

Prof. dr. Biočina prvi je u Hrvatskoj presadio organ

Koncept ‘dana i noći’, odnosno koncept slobodnih dana, za moju generaciju nije postojao. Ne samo za transplantacije nego i za ostatak kardiokirurgije.

Tako govori prof. dr. Bojan Biočina, predstojnik Klinike za kardijalnu kirurgiju na KBC-u Zagreb i doajen transplantacije srca u nas, koji je svoje znanje o ovoj vrsti zahvata stjecao na Cambridgeu u Velikoj Britaniji, na jednom od vodećih kardiotorakalnih transplantacijskih centara na svijetu. Dobro se sjeća prvog presađivanja srca obavljenog na ovim prostorima, i to baš na Rebru.

Željko Lukunić/24sata

- Kako se ne bih sjećao?! Pacijentica Benardica Đukez, datum 30. rujna 1988. Operaciju je vodio prof. dr. Josip Sokolić. Operacija je bila uspješna, a atmosfera, zapravo, nadrealna. Nismo vjerovali da smo uspjeli - priča prof. dr. Biočina, koji umjesto vlastitih zasluga radije ističe mlađe kolege iz transplantacijskog tima - doc. dr. Hrvoja Gašparovića, prof. dr. Darka Anića (koji operira djecu), dr. Antu Lekića, dr. Dražena Belinu te dr. Ivana Burcara. U ranoj fazi transplantacija, kaže, bilo je mnogo herojskih situacija, a letove aviona koji donose organe isprva su liječnici praktički organizirali sami. U međuvremenu su se u našim bolnicama pojavile i ECMO te cirkulacijske pumpe koje štite proces od neuspjeha, odnosno, loše funkcije transplantiranog srca, koja je prije značila sigurnu smrt.

- Opseg posla se znatno povećao otkad smo u Eurotransplantu. Prije Eurotransplanta neka srca nismo mogli koristiti, a sad uvijek ima primalac u Eurotransplantu kojem organ možemo preusmjeriti. Mi u tom slučaju dobivamo kredit te koristimo davaoce iz drugih zemalja - tumači prof. dr. Biočina, koji je u karijeri presadio 40 srca.