Vlado Ćupović, komandat TO Gline, naredio je, tvrdi tužiteljstvo, a ostalih 10 ubili su 31 civila sredinom listopada 1991. u Glinskom Novom Selu. Od 31 žrtve ostaci 23 žrtve nisu pronađeni
SUD: NIJE BILO DOKAZA
Oslobodili ih optužbe da su 1991. kod Gline ubili 31 civila
Vlado Ćupović, George Nashid Kamal, Bogdan Jednak, Ljubiša Juzbašić ,Zoran Miljević (Brankov), Zoran Miljević (Ilijin), Boro Miljević, Milan Kraguljac, Branko Bulat, Milan Karaica i Mile Paspalj nepravomoćno su oslobođeni optužbe za ratne zločine protiv civilnog stanovništva u Glinskom Novom Selu sredinom listopada 1991.
Ćupovića se tereti da je kao zapovjednik Teritorijalne obrane Gline zapovjedio izviđačko-diverzantskoj grupi TO Gline da pobiju preostalo civilno stanovništvo. Ostala desetorica, navodi se u optužnici, istjerali su civile iz kuća i okupili ih u središtu mjesta nakon čega su dio civila zatvorili u drvenu kuću na koju je, tvrdi tužiteljstvo, Bogdan Jednak ispalio zolju uslijed se čega kuća zapalila, a ostali su pucali u civile i maloljetnu Katicu Šimanović i ubili 31 osobu.
Nadalje Jednaka terete i da je polovicom studenoga 1991. u mjestu Prekopa pucao iz "Škorpiona" i ubio Katu Milčić.
- U ovom postupku jedino je dokazano da je Vlado Ćupović bio zapovjednik TO Gline u inkriminiranom razdoblju te da je Duško Malović (pokojni) bio zapovjednik Izviđačko-diverzantske grupe TO Glina. Niti jedna druga okolnost nije dokazana - rekla je obrazlažući nepravomoćnu presudu sutkinja Županijskog suda u Zagrebu Željka Skomeršić. Nije dokazano niti da su svi navedeni bili pripadnici Izviđačko-diverzantske grupe. Neposrednih svjedoka nije bilo, a čak nije utvrđeno niti da su sve navedene žrtve tada bile u Glinskom Novom Selu.
A tijekom dokaznog postupka prikupljeni su kartoni traženih osoba Ministarstva branitelja, Uprave za zatočene i nestale osobe, sva dostupna dokumentacija Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata te VSOA-e, ispitano je 50 svjedoka , među ostalim i putem međunarodne pravne pomoći, prikupljeni su podaci Ministarstva hrvatskih branitelja o provedenim terenskim istraživanjima na području Glinskog Novog Sela, prikupljena je sva dostupna dokumentacija o ekshumaciji i identifikaciji žrtava te je provedeno sudsko-medicinsko vještačenje.
Selo napala JNA, TO, niz paravojnih postrojbi
JNA je 29. rujna 1991. izvršila napad širokih razmjera u pravcu rijeke Kupe nakon čega su 3. listopada okupirali i Glinsko Novo Selo. Selo je napadano, rekli su svjedoci, iz više pravaca i u tome su uz razne jedinice JNA sudjelovali i pripadnici TO, ali i razne srpske paravojne postrojbe pa se tako spominju Šiltovi, Arkanovci, Šapčani, Crnogorci, Prijedorčani... U selo ih je ušlo više od 100, pucalo se sa svih strana, a bilo je i granatiranja i tenkovskih napada. Mnoge kuće su zapaljene, a neprijateljski vojnici išli su od kuće do kuće, pljačkali, privodili, tukli i ubijali civile.
- No predmet optužbe je razdoblje nakon toga, polovica listopada, a niti jedan svjedok o tome nema neposrednih saznanja.
O 1995. pa do prosinca 2023. na području Glinskog Novog Sela provedena su terenska istraživanja na čak 39 lokacija. Pritom je pronađena jedna masovna i četiri pojedinačne grobnice iz kojih je ekshumirano i identificirano osam žrtava, od 31 navedene u činjeničnom opisu optužbe. To znači da posmrtni ostaci preostale 23 žrtve navedene u činjeničnom opisu nikada nisu pronađene.
Vještačenjem je utvrđeno da su tri od osam ekshumiranih i identificiranih žrtava stradala nasilnom smrću. Međutim, važno je istaći kako je uzrok smrti kod navedenih žrtava različit i da su bili u različitim grobnicama. Osim toga pet žrtava je, prema iskazima svjedoka, stradalo početkom listopada kad je neprijatelj krenuo s akcijom Kupa - kazala je sutkinja Skomeršić.
Izjava svjedoka nije dovoljna
Što se tiče druge točke optužnice ugroženi Svjedok 1, bivši pripadnik TO-a, rekao je kako je Jednak u studenome 1991. iz Škorpiona pucao u stariju ženu odjevenu u crno na putu u mjestu Prekopa, no prema zakonu osuđujuća presuda ne može biti utemeljena isključivo na iskazu ugroženog svjedoka.
No neovisno o tome nema dokaza da je tada ubijena žena bila Kata Milčić. Naime, njezini posmrtni ostaci ekshumirani su iz dvorišta njezine kuće, pri čemu je glava pronađena odvojena od tijela, a ekshumacijom je utvrđeno i da joj je grudni koš u komadima što bi upućivalo na drugačiji način usmrćivanja.
Protiv 10 optuženih kojima su sudili u odsutnosti, samo Paspalj se branio sa slobode, ukinut je istražni zatvor, a tjeralica i Europski uhidbeni nalog bit će obustavljeni nakon pravomoćnosti presude.
- Oslobađajuću presudu smo očekivali već u trenutku kada smo pročitali optužnicu. Tijekom Domovinskog rata počinjen je veliki broj ratnih zločina, a te zločine je potrebno pozorno istražiti prije podizanja optužnice. S obzirom na to da ratni zločini ne zastarijevaju bolje je pozorno provoditi istrage nego ishitreno podizati optužnice. Nije bilo dokaza da je moj branjenik počinio kazneno djelo i zato je oslobođen - rekao je Mario Medak, branitelj šestooptuženog Zorana Miljevića.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
