Ovo je pet 'vrućih krumpira' za novog šefa socijale i rada! Ministre, ovo ćeš morati riješiti

Nakon što ga imenuju na dužnost ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Alen Ružić suočit će se s resorom koji je pod pritiskom mnogobrojnih izazova, a gotovo trećina proračuna izdvaja se upravo za navedeni resor. Ružić će biti već peti ministar ovog resora u Plenkovićevoj vladi, a javnost je osjetila posljedice sporosti i neučinkovitosti, od socijalne skrbi i inkluzivnog dodatka do mirovina i tržišta rada. Lista problema je duga i kompleksna, a umjesto sustavnih donosili su vatrogasne mjere. Novi ministar mora balansirati između kratkoročnih popravaka i dugoročnih reformi, a za to mu premijer treba dati otvorene ruke. Riječ je o jednom od najzahtjevnijih resora u Vladi, koji se godinama suočava s ozbiljnim izazovima, a dotiče život gotovo svih, od socijalno ugroženih, osoba s invaliditetom, djece, obitelji, do radnika i umirovljenika. U proračunu za ovu godinu za Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike osigurano je 12,9 milijardi eura. Najveći dio tog iznosa odlazi na mirovine, odnosno za tu stavku planirane su 10,2 milijarde eura, a za socijalne naknade, uključujući inkluzivni dodatak i druge oblike pomoći, izdvojene su oko 1,3 milijarde eura.

Pokretanje videa...

01:24

Plenković: Odslušao sam pjesmu Mile Kekina. Da su imali više vremena bila bi bolja | Video: Luka Safundžić/24sata

Trenutno najozbiljniji problem sustava socijalne skrbi jest golemi zastoj u obradi zahtjeva za inkluzivni dodatak, novčanu naknadu osobama s invaliditetom, uvedenu kao objedinjenu naknadu koja zamjenjuje mnoga ranija prava. Više od 100.000 ljudi čeka inkluzivni dodatak, a procjenjuje se da inkluzivni dodatak nije doživjelo 15.000 ljudi koji su predali zahtjev. Tu je i nepravomoćna presuda Upravnog suda u Zagrebu prema kojoj se postupci za priznavanje prava ne smiju automatski obustaviti smrću podnositelja zahtjeva nego se moraju nastaviti i eventualno isplatiti nasljednicima. Upravo to je među ostalim i velik financijski izazov za sustav. Nije samo riječ o zakonskom pravu nego i o povratu povjerenja građana u sustav koji bi ih trebao štititi.

ZAMIJENIT ĆE PILETIĆA Tko je Alen Ružić, novi ministar? Skinuo 98 kilograma i postao šef riječkog KBC-a

Problem koji čeka novog ministra jest Zakon o osobnoj asistenciji. Ustavni sud srušio je dio temeljnih odredbi zakona, koji nije osigurao jednaku dostupnost prava i pravnu sigurnost korisnicima na cijelom teritoriju Hrvatske, te je upozorio da se pravo na osobnu asistenciju ne može uređivati parcijalno i bez jasnih, provedivih kriterija. Vlada je privremeno ispravila pravnu prazninu uredbom sa zakonskom snagom. Uredba rješava samo privremenu pravnu prazninu, a sustavno rješenje još čeka novi zakon.

Ništa manje važan problem tiče se majki njegovateljica, koje 24 sata na dan skrbe o djeci s teškim invaliditetom. U mučnoj borbi uspjele su izboriti pravo da nakon smrti djeteta imaju pravo na naknadu deset mjeseci, a ne da ih odmah bace na tržište rada. Ministarstvo im je u siječnju 2026. povećalo osnovicu za izračun socijalnih naknada za 5-10 eura, što znači da će naknada za roditelje njegovatelje rasti za oko 50 eura mjesečno, o čemu smo prije izvještavali. Majke njegovateljice pozvale su Vladu, odnosno resorno ministarstvo, "da naknadu uskladi s pravom inflacijom i troškovima ili da nam se prestane ovako rugati". U ovoj godini osnovna naknada iznosi 800 eura, ako se dijete ili osoba s invaliditetom ne može uključiti u programe zajednice, ona iznosi 960 eura, a za roditelja koji sam njeguje dvoje ili više djece s teškoćama naknada iznosi 1200 eura.

DOLAZI UMJESTO PILETIĆA Novi HDZ-ov ministar Ružić ima ušteđevinu, stan, kuće i BMW-ove. Ovo je njegova imovinska

Velik je problem i manjak stručnoga kadra u sustavu socijalne skrbi, od socijalnih radnika do pravnika i vještaka. Prema podacima iz ožujka 2025., nedostaje od 700 do čak 1000 radnika, a sindikati su lani upozorili na nedostatak i do 2000 stručnih djelatnika. Naveli su tad kako djelatnici odlaze zbog preopterećenosti, premalih plaća i administrativnih prepreka, a istodobno se bilježi velik nedostatak radnika u skrbi za starije osobe.

14

Mirovinski sustav godinama je pred izazovima održivosti, adekvatnosti mirovina i prilagodbe demografskim promjenama. Iako su usklađivanja redovita, česte kritike upućuju na to da mirovine i dalje ne prate realan rast troškova života, a mnogi umirovljenici suočavaju se s rizikom siromaštva u starosti. Krajem 2025. godine prvi put je isplaćen godišnji dodatak na mirovine, a Vlada je tad navela kako će time prosječna mirovina prijeći granicu od 700 eura. Od prvog dana 2026. godine ukinuli su trajnu penalizaciju za korisnike prijevremene starosne mirovine koji navrše 70 godina života, čime će se za oko 127.000 umirovljenika mirovine povećati, no Blok umirovljenici zajedno više puta je upozoravao na mnogo nepravdi, ali i na nedostatnost mirovina za dostojan život.

Kad je riječ o tržištu rada, Hrvatska je ostvarila napredak u zapošljavanju, ponajprije kroz smanjenje broja nezaposlenih i rast broja radnih mjesta, ali tržište rada i dalje obilježavaju manjak domaće radne snage, niske plaće i ovisnost o uvozu stranih radnika bez adekvatne integracijske politike. Lani su izdali oko 170.000 dozvola za boravak i rad. Trenutno je na Zavodu za zapošljavanje malo više od 86.000 nezaposlenih, a više od 22.000 radnih mjesta je otvoreno. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome za studeni prošle godine iznosila je 1498 eura.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, medijalna neto plaća za studeni iznosila je 1278 eura, što znači da je polovina zaposlenih imala manje a polovina više od tog iznosa.