Na obilježavanju 30 godina Dejtona premijer poručio da stabilna i funkcionalna BiH nema alternativu te istaknuo da Hrvati ne smiju biti preglasani. Hrvatska, kaže, ostaje snažan zagovornik europskog puta BiH.
'JAMAC MIRA'
Plenković: 'Jedini put za BiH je prema Europi. Sva tri naroda moraju imati jednaka prava'
Čitanje članka:
2
min
Jedini održivi put za Bosnu i Hercegovinu je prema članstvu u Europskoj uniji, federalizmu, podjeli vlasti, dijalogu i traženju kompromisa, poručio je u Zagrebu hrvatski premijer Andrej Plenković u petak u povodu 30. obljetnice potpisivanja Dejtonskog sporazuma kojim je okončan rat u BiH.
"Europske i transatlantske integracije su i dalje najsnažniji i najpouzdaniji jamac održivog mira", rekao je Plenković na otvorenju konferencije u povodu tridesetogodišnjice potpisivanja Dejtonskog sporazuma u zagrebačkom hotelu Westin.
Naglasio je da su hrvatski interesi u BiH jednaki kao što su bili 90-ih godina: stabilna, funkcionalna i napredna susjedna država u kojoj "Bošnjaci, Srbi i Hrvati uživaju jednaka prava i dostojanstvo i gdje se nitko ne osjeća kao građanin drugog reda".
Bosna i Hercegovina uvijek može računati na hrvatsku podršku, dodao je premijer.
Istaknuo je da je Hrvatska bila jedna od prvih zemalja koje su priznale BiH 1992. te da je, iako se sama suočavala s Domovinskim ratom, primila preko 400.000 izbjeglica iz BiH, održavala opskrbne linije i pokazala da "suosjećanje nije nestalo".
Dejtonskim sporazumom je 1995. okončan troipolgodišnji rat u Bosni i Hercegovini.
Nakon višetjednih pregovora kojima je posredovao američki diplomat Richard Holbrooke, u zračnoj bazi Wright-Patterson u Ohiu 21. studenog 1995. tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, predsjednik BiH Alija Izetbegović i srbijanski predsjednik Slobodan Milošević parafirali su sporazum kojim je BiH ustrojena s dva entiteta.
Sporazum kojemu su jamci postale najutjecajnije zapadne države, predvođene SAD-om, te Rusija formalno je potpisan u Parizu 14. prosinca 1995.
Preglasavanje Hrvata
Dejtonskim sporazumom je okončan rat u kojemu je poginulo više od 100 tisuća ljudi, no on nije donio funkcionalnu državu. BiH je gotovo tri desetljeća kasnije zemlja obilježena stalnim blokadama i sukobima uz jačanje prijetnji njezinu opstanku zbog separatističkih ambicija vodstva bosanskih Srba.
Plenković, koji je u više navrata govorio da su promjena izbornog zakona i okončanje preglasavanje Hrvata ključni, s obzirom na to da Hrvati ne vjeruju da su pravedno zastupljeni u institucijama, u petak je poručio da "legitimna zastupljenost nije tehnikalija, već temelj demokratskog povjerenja".
Hrvati, kojih je tri puta manje nego Bošnjaka u Federaciji BiH, ističku da ih brojniji Bošnjaci preglasavaju, što se zbilo već četiri puta na izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, kamo je bošnjačkim glasovima izabran Željko Komšić.
"Hrvatska ne ističe pitanje jednakosti Hrvata u BiH olako niti želi pogoršati naše odnose. Mi bismo bili sretni da ga ne moramo uopće spominjati. No, dokle god Hrvati osjećaju da su u nepovoljnom položaju, imamo odgovornost signalizirati tu zabrinutost, uvijek u dobroj vjeri", kazao je premijer.
"Najbrži i najkonstruktivniji način da ta tema nestane iz javnih rasprava u BiH jest da se ona riješi unutar BiH sporazumima koji jačaju povjerenje, a osobito uoči izbora 2026.", poručio je, dodajući da bi to bilo korisno za cijelu državu.
Istaknuo je da je Hrvatska politika prema BiH jednaka prema svim dijelovima države te da će "nastaviti podržavati brojne projekte koji živote svih, ne samo Hrvata, stavljaju u bolji gospodarski i društveni položaj" kao i ulagati u projekte koji će ubrzati europsku budućnost zemlje.
'BiH zaslužuje biti u EU-u'
Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman, čije ministarstvo je organiziralo konferenciju, rekao je da je cilj Hrvatske oduvijek bio održavanje sastanaka i poticanje legitimnih predstavnika triju konstitutivnih naroda i međunarodne zajednice kako bi slobodno i konstruktivno mogli govoriti o svojoj viziji za budućnost BiH.
"Naš cilj je jasan, no nije lak: doprinijeti konstruktivnom rješavanju pitanja vezanih za institucionalne reforme i podržati put BiH prema Europskoj uniji", rekao je Grlić Radman.
Kao i premijer, istaknuo je da je Hrvatska bila zagovornik europske perspektive u susjednoj zemlji, za koju je kazao da "treba i zaslužuje biti dijelom EU-a".
"Naprosto, naš je cilj stvoriti uvjete za bolje uzajamno razumijevanje o budućnosti BiH. Tolerantan dijalog iziskuje izgradnju odnosa s ljudima s kojima se ne slažete i s kojima se nikad nećete slagati. Slušati verzije povijesti koje nikada neće biti vaše verzije povijesti. Međutim, to je nužno i za političku stabilnosti i dugotrajan prosperitet BiH", naglasio je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
