Zelena oaza grada Splita, prekrasni Marjan, postat će 10. rujna ove godine mjesto za rekreaciju, edukaciju, ekologiju i zabavu. Prijavite se što prije i pridružite nam se u Ekotlonu, najvećoj plogging utrci u Hrvatskoj
EKOTLON 2022.
Puljak poziva na akciju: U takvim aktivnostima sudjelujem kao građanin i gradonačelnik
Jeste li znali da se Zagreb ponosi prvim parkom u jugoistočnoj Europi i jednim od prvih na svijetu koji su dostupni građanstvu? Riječ je o Maksimiru. Osnivač parka zagrebački je biskup Maksimilijan Vrhovec, prema kojem je park i dobio ime. Park šuma Maksimir otvorena je za javnost 1794. i od tada je za mnoge Zagrepčane središnja oaza za opuštanje i rekreaciju.
No nije Zagreb jedini koji se može pohvaliti bogatim zelenim parkovima i uzbudljivom šumskom povijesti. Malo južnije, zelenom oazom diči se Split, svojim Marjanom. Marjan je bio naseljen već u prethistorijsko doba, a kao i Zagrepčani, Splićani su shvatili da bi grad trebao dobro "prodisati", pa su pošumljavanje Marjana počeli već u 19. stoljeću, a glavni pokretač bio je prof. Juraj Kolombatović, uz stručni nadzor šumarskog nadzornika Henrika Friedla.
Od zečeva i srna do tvornice sapuna
Usporedno s pošumljavanjem radilo se na napučivanju Marjana divljači. Tako ste, recimo, prije nekoliko stotina godina mogli sresti zečeve, jarebice kamenjarke, srne, fazane i divlje kanadske purane. U isto vrijeme počelo je i uređivanje putova te vidikovaca, koji su za mnoge turiste danas prava atrakcija.
Osim životinjskog i biljnog obilja, Marjan je bio središte industrije. Tako su se ondje tijekom 20. stoljeća nalazili klaonica, tvornica cementa, brodogradilište, mehanička radionica i topionica, pa čak i tvornica sapuna.
A to što je Marjan danas trajno zaštićeno kulturno dobro, možemo zahvaliti tome što je zaštita prirode na Marjanu postojala već od 14. stoljeća, o čemu svjedoči Splitski statut iz 1312. godine, u kojem piše da nitko ne smije sjeći drva ili grane na brdu Seranda, a ako to učini, mora platiti veliku kaznu. O tome kakvo je stanje danas na Marjanu, kako se održava i što je sve Splićanima, ali i mnogim posjetiteljima, ponuđeno, pitali smo v.d. ravnatelja Park šume Marjan Stipu Mušuru:
- Biološko-šumarski radovi u Park-šumi Marjan dijele se po godišnjim dobima, ovisno o fazama vegetacije biljnih i šumskih vrsta.Tako se u jesenskom i zimskom razdoblju radi na selektivno-sanitarnoj sječi stabala, košnji trave (po potrebi) i čišćenju na južnim stranama Marjana. U proljeće se obavljaju košnja trave uz interne prometnice te čišćenje platoa pokraj ZOO vrta za proslave Praznika rada i Dana Marjana. Ljeti se radi isključivo na košnji trave, zalijevanju maslina te čišćenju plažnog prostora i održavanju plaža u Park-šumi Marjan - objašnjava Mušura.
Bez šuma i prirode nema života
Hrvatska se može pohvaliti titulom zemlje bogate šumama jer gotovo 50% površine Lijepe Naše čine šume. Njihova važnost nikako se ne može osporiti, posebice danas, kad smo svjedoci naglih klimatskih promjena. Jer upravo su šume zaslužne za proizvodnju kisika i pročišćavanje već ionako, nažalost, zagađenog zraka. Zbog toga je sad ključan trenutak, kaže nam Mušura, da svatko od nas obrati pozornost na njihovo očuvanje.
- Marjan je posebno zaštićeno područje prirode, i to kao park–šuma. Tu se ne smije činiti ništa što bi izazvalo promjene. Zlatno je pravilo da iz park-šume odnosimo samo uspomene, a jedini tragovi koje ostavljamo su tragovi naših stopa - ističe Mušura i nastavlja:
- Marjan je mjesto relaksacije za Splićane i mnoge turiste, ovdje je moguće šetati, hodati, kupati se, pogledati predstavu, odraditi trening ili napraviti piknik. Imamo organiziranu i vožnju električnim autobusom, koja obuhvaća posjet ključnim točkama. Dopušteno je sve ono što ne narušava prirodu i okoliš u kojem se nalazimo - dodaje Mušura.
A budući da velik dio Splićana, ali i turista, tijekom ljetne sezone provodi vrijeme na Marjanu, nerijetko se, dodaje Mušura, pronalaze i veće količine smeća.
- Iako ne mogu zamisliti da bi našu prekrasnu prirodu netko zagadio, događa se i to. Nažalost, ima svakakvih ljudi. Psi su dobrodošli u park, ali važno je iza njih počistiti. Za svako nepoštivanje pravila moramo zvati komunalne redare, a to nam nije drago. Više bismo voljeli da nema potrebe za tim i da se posjetitelji ponašaju prema Marjanu odgovorno, kao što se ponašaju u svom domu. Marjan nije tuđi nego naš, pa bi bilo u redu da ga tako i doživimo i čuvamo - ističe v.d. ravnatelja Park-šume Marjan, Stipe Mušura.
U pošumljavanje Marjana krenuo i Puljak
No osim društva koje se brine o ovoj park-šumi i raznih udruga, za pošumljavanje i održavanje Marjana brine se i Grad Split. O trenutnoj situaciji, ali i o tome koji su budući koraci u očuvanju Marjana, upitali smo gradonačelnika grada Splita Ivicu Puljka:
- Upravo je u tijeku javna nabava za provođenje programa gospodarenja, koja traje do 2. rujna 2022., nakon čega bi se dobili ovlašteni izvođači šumarskih radova, koji uključuju i radove pošumljavanja PŠ Marjan. Što se tiče održavanja PŠ Marjan, namjera nam je u nadolazećem razdoblju podizanje razine održavanja čistoće cjelokupnog područja PŠ Marjan. Posebne aktivnosti posvetit će se dovođenju u red koncesioniranih područja plaža na Kašjunima i Benama, a koja su detektirana kao kritična područja po pitanju odlaganja otpada i općenito nereda u prostoru - rekao nam je gradonačelnik i dodao da je i on, sa svojim pomoćnicima, zasadio stablo na Marjanu.
- U takvim aktivnostima sudjelujem i kao građanin i kao gradonačelnik šaljući poruku vlastitim primjerom da svi možemo dati doprinos zelenijem i ljepšem životnom okolišu. Naravno, posebno brinući o našemu Marjanu kao plućima grada. Želja nam je da se u akcije pošumljavanja koje će uslijediti nakon odabira ovlaštenih izvođača šumarskih radova uključi još više naših građana, obitelji i djece. Također, namjera nam je restrukturirati gradsku Javnu ustanovu za upravljanje PŠ Marjan, koja bi u budućnosti morala postati ključni faktor i pokretač svih aktivnosti na zaštiti i očuvanju Park-šume Marjan. Razumije se, uvijek u suradnji s građanima Splita - zaključio je gradonačelnik Puljak kad smo ga pitali smatra li kako je potrebno da političari i osobe iz javnog života svojim primjerom inspiriraju građane na akcije očuvanja prirode i okoliša.
Ako biste i vi brinuli o Marjanu, ali i o bilo kojoj drugoj lokaciji, a istodobno i o vlastitom zdravlju, prijavite se na Ekotlon – najveću hrvatsku plogging utrku, u organizaciji 24sata i missZDRAVA. Riječ je o kombinaciji trčanja i prikupljanja smeća, a sve informacije o prijavi, lokacijama i utrci možete saznati ovdje.
Prijaviti se možete na ekotlon.24sata.hr.
Sav prihod od kotizacija donira se Judo klubu osoba s invaliditetom Fuji u Velikoj Gorici te Športskom savezu osoba s invaliditetom grada Splita – Paraolimpijskoj školi za mlade osobe s invaliditetom.
Sve informacije pratite na EKOTLON - službenoj stranici utrke ili putem društvenih mreža.
Organizatori Ekotlona su 24sata i missZdrava, a suorganizatori DŠR Aktivan život, Triatlon klub Split i Maraton klub Marjan. Ponosni partneri projekta su Konzum, INA, OTP banka, JYSK, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, HEP, TZ Splitsko-dalmatinske županije, JANAF, Decathlon, Stega tisak i DRACO.
Pokretanje videa...
00:08
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
