"Seizmički", "društveno-politički potres", "prekretnica za Njemačku". Ovim su riječima politički analitičari i brojni mediji opisali zapanjujuću pobjedu protuimigracijske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) na nedjeljnim lokalnim izborima. Pobjeda u Saskoj-Anhaltu, jednoj od manjih njemačkih pokrajina, izazvala je šok diljem Njemačke i Europe i otvorila brojna pitanja o političkoj budućnosti najmoćnije članice Europske unije, piše BBC.
Pobjeda koja je uzdrmala Berlin
Iako se radi o regionalnim izborima, njihov utjecaj osjeća se na nacionalnoj razini. Uvjerljiva pobjeda AfD-a, koji je osvojio oko 44 posto glasova, stavlja golem pritisak na već poljuljanu centrističku koalicijsku vladu u Berlinu. Za konzervativnog kancelara Friedricha Merza, čiji je CDU doživio težak poraz sa samo 17-18 posto podrške, ovaj bi rezultat mogao biti i čavao u političkom lijesu. Merz je, naime, obećao smanjiti popularnost AfD-a, a dogodilo se upravo suprotno.
Ove političke nevolje dodatno će oslabiti i omesti Njemačku, ključnog igrača Europske unije, u vrijeme dok se kontinent suočava s ruskom agresijom, trgovinskim tenzijama s SAD-om pod vodstvom predsjednika Donalda Trumpa i ekonomskom prijetnjom iz Kine.
Rezultat iz Saske-Anhalta također potiče duboko preispitivanje u cijeloj Njemačkoj, gdje je nacistička prošlost i dalje osjetljiva tema. Ovo je prva ovako uvjerljiva izborna pobjeda jedne nacionalističke stranke krajnje desnice od pada Trećeg Reicha 1945. godine. Njemačke vlasti su dijelove AfD-a, uključujući i ogranak u Saskoj-Anhaltu, službeno označile kao protudemokratske i desničarsko-ekstremističke. Čini se da je njemački politički mainstream iznevjerio birače.
Uspon na krilima nezadovoljstva i "ostalgije"
AfD je odavno popularan na istoku Njemačke, no ankete sada pokazuju da je postao najjača politička stranka i na nacionalnoj razini. Njihov uspjeh uvelike se temelji na dubokom nezadovoljstvu birača, posebno na siromašnijem istoku. Saska-Anhalt je najsiromašnija njemačka pokrajina, a ondje se, kao i u većem dijelu bivše Istočne Njemačke, često susreće fenomen "ostalgije" - nostalgije za komparativno stabilnijim vremenima pod komunizmom.
AfD vješto koristi taj osjećaj, unatoč tome što je Njemačka uložila između 2,3 i tri bilijuna eura kako bi pomogla integraciju bivšeg komunističkog dijela zemlje nakon pada Berlinskog zida.
Valovi iz male Saske-Anhalta proširili su se daleko izvan njemačkih granica. Reakcije su stigle s najviših svjetskih razina, pokazujući stratešku važnost njemačke političke scene.
Podrška iz SAD-a i Rusije
Američki predsjednik Donald Trump odmah je u nedjelju na svojoj platformi Truth Social objavio izlazne ankete izbora u Saskoj-Anhaltu. Poruka AfD-a, koja se temelji na protuimigracijskoj i "anti-woke" politici pod sloganom "Njemačka Nijemcima", snažno odjekuje Trumpovom "Učinimo Ameriku opet velikom" (MAGA) porukom. AfD, kao i niz drugih nacionalističkih stranaka u Europi, uvelike posuđuje iz Trumpove strategije - potkopavanje mainstream medija, dovođenje u pitanje neutralnosti sudaca i obećanja o vraćanju nacionalne veličine.
Odmah nakon Trumpa, oglasio se i utjecajni ruski biznismen Kiril Dmitrijev, blizak Kremlju, koji je rezultat AfD-a nazvao "povijesnim", njemačku vladu "diskreditiranom", a kancelara "poniženim". Usporedio je Friedricha Merza s bivšim britanskim premijerom Keirom Starmerom, koji je ljetos bio prisiljen podnijeti ostavku. Interes Rusije je jasan: njemačka vlada najveći je pojedinačni donator Ukrajini, dok je AfD izrazito proruski orijentiran. Oni žele zaustaviti slanje vojne pomoći Kijevu, ukinuti sankcije Moskvi i ponovno početi kupovati jeftiniju rusku energiju.
Zabrinutost u Europskoj uniji
U Bruxellesu se rezultati izbora prate s velikom zebnjom. Idućih dvanaest mjeseci donosi izbore u ključnim zemljama poput Francuske, Italije, Španjolske i Poljske, a postoji strah da bi "ekstremne" stranke, posebno one desne, mogle ostvariti značajan uspjeh diljem kontinenta.
Vođa španjolske nacionalističke stranke Vox, Santiago Abascal, pobjedu AfD-a nazvao je "velikom nadom za Njemačku i Europu". S druge strane, francuski ministar za Europu Benjamin Haddad, saveznik centrističkog predsjednika Emmanuela Macrona, izrazio je duboku zabrinutost.
​- Ovo je ozbiljan trenutak u Europi, vidjeti krajnju desnicu kako pobjeđuje na regionalnim izborima u Njemačkoj - upozorio je Haddad.
Iako se ove stranke međusobno razlikuju, dijele protuimigracijsku platformu i snažan nacionalistički narativ. Bilo da se radi o pokliču "Njemačka na prvom mjestu", "Italija na prvom mjestu" ili "Francuska Francuzima", u Bruxellesu raste zabrinutost da uspon nacionalističkih stranaka narušava europsku koheziju u trenutku kada je ona potrebnija nego ikad. Europski sigurnosni krugovi upozoravaju da bi pukotine u sankcijama protiv Rusije ili slabljenje podrške NATO-u, što zagovaraju stranke poput AfD-a ili francuskog Nacionalnog okupljanja, samo ohrabrile Moskvu.
*uz korištenje AI-ja