News

Komentari 40

Posljedice koronakrize: Već je 50.000 više nezaposlenih, rast duga i najveći pad u 20 godina

Posljedice koronakrize: Već je 50.000 više nezaposlenih, rast duga i najveći pad u 20 godina

Krizu su najviše osjetili mali i srednji poduzetnici, a očekuje se da zbog nje neće moći plaćati obveze niti sljedeće godine. Pet sektora krizu uopće nije osjetilo. I uz cjepivo, pravi oporavak će slijediti tek 2022. godine...

Autori specijaliziranog portala FinInfo su izradili gospodarsku analizu ove krizne godine s posebnim osvrtom na najpogođenije sektore. Neki od zaključaka su da je do kraja listopada kriza povećala broj nezaposlenih za 50.000 ljudi u odnosu na prošlu godinu. Više od pola gospodarstva je izloženo pandemiji, a nagore je kod malih, mikro i srednjih tvrtki i obrta jer je njih čak 60 posto pogođeno krizom. Također zaključuju i da imamo najveći pad gospodarstva u 20 zadnjih godina, te je dug opće države na najvišim razinama. A sve to bez udara koji će uslijediti u zadnja dva mjeseca ove godine kada zbog zaštite od širenja bolesti prolazimo kroz djelomično zatvaranje ekonomije. 

Autori vjeruju da su mjere pomoći imale učinka i da bi nezaposlenost bila još veća bez njih. 

- Broj nezaposlenih je na kraju listopada 2020. i uz mjere za očuvanje radnih mjesta veći za cca. 34.000 u odnosu na isto razdoblje 2019.g. Zanimljivo je istaknuti kako je broj nezaposlenih na kraju veljače 2020.g. bio za otprilike 18.000 manji nego u istom razdoblju 2019.g. pa je ukupan realni efekt pandemije veći od 50.000. Bitno je primijetiti i kako se trend pozitivnog kretanja broja nezaposlenih promijenio u ožujku s dolaskom pandemije koronavirusa u Hrvatsku - navodi se u analizi.

Nadalje, autori napominju da je s obzirom na jačinu novog udara (vala) pandemije, potrebna  dodatna injekcija (potpore) države kako bi se minimizirala šteta i omogućio što brži oporavak gospodarstva. 

I oni očekuju pad gospodarstva ove godini viši od projekcija Vlade, oko devet posto, a oporavak tek 2022. godine i to uz najavu kraja pandemije zbog cijepljenja sljedeće godine. Ali uz upozorenje da smo se iz prethodne krize oporavljali duže od drugih europskih zemalja zbog naše strukture gospodarstva ovisne o turizmu. Ističu da zato treba diverzificirati ekonomiju, smanjiti ovisnost o turizmu, smanjiti utjecaj javnog sektora, razvijati zdravu poduzetničku klimu i orijentirati se prema novim tehnologijama i izvozu. 

Što se tiče samih potpora ove godine, ističu da je većina, čak šest milijardi kuna otišla do kraja lipnja. A 87 posto njih je otišlo mikro, malim i srednjim poslovnim subjektima koji su i najpogođeniji krizom. Čak 60 posto ih je osjetilo udar, ali kriza je pogodila i 44 posto velikih poduzeća, zaključuje se u analizi koja je usporedila njihovo poslovanje ove i prošle godine. 

 - To ukazuje da možemo očekivati već probleme u plaćanju obveza kod mikro, malih i srednjih poduzetnika u nadolazećem razdoblju - smatraju autori. 

Analizirali su i koji su najpogođeniji, a koji najotporniji sektori. Krizu su ove godine najmanje osjetile tvrtke koje se bave računalnim programiranjem, zatim skupljanjem i obradom otpada, pa telekomunikacije i na kraju farmaceuti i opskrba električnom energijom. Najpogođeniji su sektori vezani za turizam: ugostiteljstvo, smještaj, putničke agencije, leasing i kopneni prijevoz. Ugostitelji su povukli i najviše potpora. 

Najčitaniji članci