Mi živimo u razdoblju globalizacije kada su promjene stalne i kada se sve države suočavaju s izazovima. Otvaraju se prilike koje svi zajedno trebamo prepoznati, poručio je
PLAN ZA IDUĆIH 10 GODINA
Vlada je predstavila Nacionalnu strategiju: 'Ovaj dokument daje viziju razvoja države do 2030.'
Premijer Andrej Plenković predstavio je Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030.
- Jutros smo uputili ovaj dokument uz pismo predsjedniku Republike, Zoranu Milanoviću i predsjedniku Sabora, Gordanu Jandrokoviću i pri tom smo podsjetili predsjednika Milanovića da imenuje svog predstavnika u upravljačko vijeće, koje će nakon javnog savjetovanja raditi na analizi pristiglih prijedloga za poboljšanje ove strategije i da putem svog predstavnika da doprinos ovom dokumentu - poručio je.
POGLEDAJTE VIDEO: Vlada predstavila Nacionalnu strategiju
Dokument će raspraviti i saborski zastupnici na plenarnoj sjednici, kao i na svim nadležnim Odborima. Premijer i od njih očekuje u javnom savjetovanju, kao i od svih aktera, da daju svoje sugestije.
- Na ovom dokumentu su radila ministarstva i šira stručna i akademska zajednica. Ovo je krovni strateški dokument za desetljeće koje je pred nama. Hrvatska ima ogroman broj strateških dokumenata, no ono što je važno, kada se usvoji ova krovna, svi oni trebaju biti usklađeni s ovim okvirnim dokumentom - rekao je.
Živimo u razdoblju globalizacije kada su jedino promjene stalne i kada se sve države suočavaju s izazovima, koje moraju prevladati, naglasio je.
- Otvaraju se prilike, koje svi zajedno trebamo prepoznati. Moramo znati iskoristiti vlastite ljudske potencijale, kao i znati prepoznati vlastite gospodarske konkurentske prednosti. Moramo znati stvarati strateške saveze s drugim državama kako bi povećali globalnu prepoznatljivost i pridonijeli podizanju standarda života naših sugrađana - istaknuo je dodavši kako su zato i pokrenuli proces izrade Nacionalne strategije još 2017., a koja će za građane značiti iskorak za uspješniju Hrvatsku 2030.
- Ovakav je iskorak nužan. Odlučni smo sve ove izazove pretvoriti u prilike, a svoje potencijalne ranjivosti pretvoriti u prednosti - poručio je.
Podsjetio da je svijet, pa tako i Hrvatsku pogodila pandemija, a uz to Zagreb i okolne županije i potres.
- Obje te nepogode su razvojni izazov za Hrvatsku, svaka na svoj način. Hrvatska je zbog pandemije suočena s najvećim zdravstvenim, društvenim i gospodarskim izazovima od Domovinskog rata i neizvjesno je do kad će ova kriza trajati. Mi ćemo uzeti u obzir sve ove izazove. Za nas je važnije nego ikada prepoznati pravodobno i precizno nove trendove, vidjeti na koji način osnažiti otpornost države i društva na sve unutarnje i vanjske šokove - dodao je.
Ova strategija, naglasio je, definira viziju Hrvatske 2030.
- Kao putokaz ta vizija na sažet način, a istodobno dovoljno široko nastoji objediniti ono najvažnije čemu svatko od nas kao društvo stremimo i priželjkujemo da imamo bolju Hrvatsku - rekao je.
Prijedlog je da Hrvatsku 2030. vidimo kao konkurentu, inovativnu i sigurnu zemlju, prepoznatljivog identiteta i kulture, jednakih prilika za sve, naglasio je.
- Tu viziju ćemo ostvariti sinergijskim djelovanjem javnih politika u četiri razvojna smjera, a unutar njih i 13 strateških ciljeva. Razvojni smjerovi u ovom desetljeću su postavljeni na način da su uzeli u obzir i pandemiju i njenih posljedica - rekao je.
- Očekujemo da će kroz idućih 30 dana brojni naši sugrađani, akademska zajednica, komore, nevladin sektor, mediji, stranke da svoju ideju i doprinos. Brojni naši sugrađani i akteri su davali doprinos i u procesu izrade ovog dokumenta, on je plod uključivog procesa koji je iza nas. Očekujem da, kada ovaj dokument nakon javnog savjetovanja, prihvati Upravljački odbor, bude predstavljen na Vladi i da ga Vlada uputi u Sabor gdje će, ja se nadam, dobiti ne samo pozornost u pogledu rasprave i ideja, nego da ćemo ostvariti što širi konsenzus i dobiti što veću potporu - rekao je Plenković.
Ministrica EU fondova, Nataša Tramišak, istaknula je kako je svrha ovog dokumenta odrediti ciljeve, smjernice i prioritete za državu, kao i stvoriti mogućnost korištenja europskih sredstava.
- Usmjerit će dodatno i transformacijske procese, to je osnovna svrha - rekla je dodavši kako je fokus svih ciljeva ulaganje u ljude.
Prvi razvojni smjer je održivo gospodarstvo i društvo, koji za ciljeve ima ostvariti konkurentno i inovativno gospodarstvo, obrazovane i zaposlene ljude, učinkovito i djelotvorno pravosuđe, javnu upravu i upravljanje državnom imovinom, kao i globalnu prepoznatljivost i jačanje međunarodnog položaja i uloge Hrvatske.
Drugi razvojni smjer je jačanje otpornosti na krize s ciljevima zdravog, aktivnog i kvalitetnog života, demografske revitalizacije i boljeg položaja obitelji te sigurnosti za stabilan razvoj.
Treći razvojni smjer odnosi se na zelenu i digitalnu tranziciju, a ciljevi su ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost, samodostatnost u hrani i razvoju biogospodarstva, održive mobilnosti te digitalne tranzicije društva i gospodarstva.
I posljednji. četvrti razvojni smjer je ravnomjeran regionalan razvoj u kojem se želi postići razvoj potpomognutih područja i s razvojnim sposobnostima te jačanje regionalne konkurentnosti.
Horizontalni prioriteti su, dodala je Tramišak, promicanje ravnopravnosti i jednakih mogućnosti u skladu s Ustavom, nacionalna ravnopravnost, socijalna pravda, ravnopravnost spolova, osoba s invaliditetom te ostalih ranjivih skupina.
Ciljana vrijednost za BDP, koju Vlada želi postići, je 75 posto, stopa zaposlenosti je također ciljana na 75 posto. Poredak Hrvatske na indeksu globalne konkurentnosti žele podići sa 63. mjesta na 45. mjesto ili bolje.
U strategiji su naveli i porast očekivanog broja godina zdravog života s 58,5 godina za žene na 64 godine, a za muškarca sa 56,5 godina također na 64 godine.
Vlada kroz strategiju želi podići i stopu totalnog fertiliteta s 1,47 djece na 1,8 djece. Prosjek u Europskoj uniji je 1,54.
Čitalačku pismenost žele podići na prosjek OECD-a, sa 479 bodova na 487 bodova na PISA testiranju.
Cilj je, između ostalog, i smanjiti postotak osoba koje žive na rubu rizika od siromaštva s 23,3 na manje od 15 posto.
Na pitanje kako Vlada misli postići sve te ciljeve, Plenković je rekao kako je ovo samo okvirni strateški akt.
- Ona nije ni operativna ni sektorska strategija. Ovakav dokument po svojoj prirodi niti ne podrazumijeva provedbene dokumente koji bi trebali ići po strateškim ciljevima. Prema našoj evidenciji Hrvatska ima dvjestotinjak nacionalnih strategija. Smisao ovog dokumenta je da u sljedeća dva mjeseca potaknemo raspravu u javnosti, vrlo rado i oporbene stranke, da daju viziju o Hrvatskoj u idućih 10 godina. Za operativnu provedbu postoji Vlada, ministarstva, čitav niz drugih akata koji su ispod ovog strateškog akta. Danas lansiramo dokument koji je širok, sveobuhvatan i stavljen u globalni i nacionalni trenutak - rekao je.
Što se tiče oporbe, koja je već u Saboru poručila kako želi biti konkretnije uključena u ovaj proces od same saborske rasprave i djelovanja djelovanja kroz javnu raspravu, premijer je podsjetio kako je sve oporbene čelnike zvao u srpnju na sastanak, a da su svi to odbili.
- Oni su to svi do jednog odbili! Nitko nije htio doći. To je ta oporba koja želi biti konkretnije upućena. Ista ta oporba sada želi sudjelovati. Mi smo apsolutno za, dokument će biti vani kad završi presica pa čim ga prouče mogu u javnosti ili kako žele sugerirati. Mi ćemo to uzeti u obzir. Ako se netko probudio danas pa misli da je taj dokument napisan jučer, nije - poručio je premijer.
Na pitanje kasni li se s donošenjem ove strategije, Plenković je istaknuo da se ne kasni.
- Ovaj akt je u izradi dulje vremena. Mi smo ga, kao što bi svatko napravio, morali prilagoditi zbog okolnosti koje je donijela ova godina - rekao je i dodao da je bilo i promjena u ministarstvima.
- Stoga smo uzeli sasvim primjereno, ne predugo vrijeme, i danas smo ga pustili u javnu raspravu - rekao je.
Novinari su upitali i je li Martina Dalić, inače bivša ministrica gospodarstva, bila sad u finalnoj fazi uključena u proces izrade strategije.
Ministrica Tramišak rekla je da je Hrvatska još 2013. potpisala sporazum s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj da će koristiti usluge Svjetske banke za daljnje procese prilagodbe reformskih procesa u okviru EU.
- Tragom toga je 2017. potpisan ovaj sporazum ne za izradu strategije, nego za izradu svih analitičkih podloga Svjetske banke. Takav primjer imaju i druge članice Europske unije, poput Mađarske, Poljske, Slovačke, Češke, koje koriste takve usluge upravo za potrebe izrade svih analiza. Sam proces izrade strategije nije plaćen iz nikakvih sredstava Ministarstva regionalnog razvoja. Ono što je u okviru 4,3 milijuna eura plaćeno Svjetskoj banci, odnosno još uvijek traje taj ugovor, su analitičke podloge. Ali izradu samog dokumenta nije radila Svjetska banka. Martina Dalić je 2017. bila ministrica gospodarstva i kao takva je bila uključena u Upravljački odbor te je time i sudjelovala u procesu izrade, koliko je dalje sudjelovala o tome ne znam - rekla je.
Plenković je dodao kako je eventualno kasniji angažman Martine Dalić dogovor sa Svjetskom bankom, a ne s Vladom.
- I nema ništa sporno u tome - rekao je.
Znajući da je zadnjih 10 godina udio BDP-a u EU porastao sa 63 na 65, dakle za samo dva postotna boda, novinari su upitali kako misle postići da nama naraste za 10 postotnih bodova i da li vjeruju da će se to zaista dogoditi u idućih 10 godina.
- Da ne vjerujemo ne bi napisali. Pa nije ovo napisano na način da smo se igrali nekakvih iluzionističkih performansa. Ovo zahtijeva puno rada, energije, sinergije, truda svih aktera koji bi ovom trebali pridonijeti - rekao je premijer.
Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić rekao je da činjenica da je Hrvatska u zadnje četiri godine povećala udio u BDP-u za četiri postotna boda.
- Kriza u koju smo ušli sada je nešto što će sigurno destabilizirati ekonomske brojke za 2020. Igramo na brži ekonomski rast u narednih 10 godina od prosjeka EU i upravo na taj način mislimo dostići ovaj cilj - rekao je i dodao da Hrvatska može i mora učiniti više od "tromih ekonomija".
Cijepljenje protiv korone
Na pitanje hoće li se članovi Vlade cijepiti kada dođe cjepivo, Plenković je rekao da će napraviti plan cijepljenja kada ono bude potvrđeno.
- U programu cijepljenja ćemo ići za najprije za onime kojima su najviše potrebni, one najranjivije skupine. Kada svi oni prođu, cijepit ćemo se i mi. Nemam nepovjerljive stavove prema cijepljenju ni inače pa ni prema ovome - rekao je.
Komunikacija s predsjednikom Republike
Na pitanje hoće li osobno komunicirati s predsjednikom Milanovićem oko sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, Plenković je rekao da se pojavio novi format - "Twitter-pisma".
- Sve što se napiše, odmah se i objavi. Primjerice, ja sam jučer prije vidio tu pismo u medijima nego sam dobio na svoj stol. Ja sam premijer više od četiri godine, imali smo otprilike dvije sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost godišnje. Uzeli smo malo vremena i pogledali smo jučer jesmo li imali korespondenciju s bivšom predsjednicom oko dogovora ovakvih sastanaka. Nema tragova. Ne sjećam se ni da sam primio osobno ni poslao neko pismo niti ću to slati dalje, ali ću rado potpisati s predsjednikom poziv jednom kad se dogovorimo o terminu i dnevnom redu. Ne znam koje je to VNS koje zasjeda, a da nikada nema kamera. Bude neka fotografija i neko priopćenje, to je neka praska otkad ono postoji. Prema tome, ovakva rasprava o Twitter transparentnosti o ovoj temi je novo, pa ćemo mi to tako i doživljavati - rekao je.
Dodao je kako će korespondenciju s njegove strane i dalje voditi Zvonimir Frka Petešić, predstojnik njegova Ureda i sve to slati Orsatu Miljeniću, predstojniku Milanovićevog ureda.
- Prije mjesec dana u eksploziji komentara predsjednika na temu Janafa, koji je i razlog cijele ove prpošnosti, da ne zaboravite to, da kad smo trebali sjesti oko veleposlanika, on sam rekao da to moraju rješavati Frka Petešić i Miljenić. Pa ako su dobri za ambasadore, valjda mogu dogovoriti i teme sastanka i termin - poručio je.
Novinari su rekli kako je bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nedavno rekla da je s njom osobno dogovarao termine sjednica VSN-a.
- Jedna teza u eteru je kao da se ne želimo naći. Mi se želimo naći. Za vrijeme Grabar-Kitarović predstojnica je bila Anamarija Kirinić i radila posao koji sada radi Miljenić. Onda su Frka Petešić, neki drugi moji savjetnici, razgovarali s gospođom Kirinić, uključili su i predstojnicu Ureda VSN-a i onda bi oni dogovorili termin, teme i dnevni red. Nikakve korespondencije nije bilo, a ni nikakvih tematskih telefonskih razgovora, barem se ja ne sjećam, između mene i predsjednice - rekao je dodavši kako je za njega to taktiziranje tko je kome napisao dopis dječja igra.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
