Preminula pjesnikinja i fotografkinja Andriana Škunca

Rođena je u Bjelovaru 9. ožujka 1944., a studirala je jugoslavistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Podrijetlom je iz Novalje na Pagu, a živjela je i radila u Novalji i Zagrebu. U prvim njezinim zbirkama prevladava impresionistički doživljen paški pejzaž (Do neba bijelo, 1969; Kratka sjena podneva, 1973). Od treće zbirke, Pomaci tišine (1981), okreće se pjesmi u prozi, a sa sljedećim se zbirkama uvrštava među najznačajnije suvremene hrvatske pjesnike (Korijen, zid, kutija, 1992; Zeleni prah, 1994), navodi Hrvatska enciklopedija u životopisu.

U pjesmama niže slike i ugođaje kojima lirski opisuje predmetni svijet što okružuje lirski subjekt, u potpunosti zaokupljen doživljajem otoka, pri čemu naizgled uski, otočki pjesnički vidokrug doseže svojevrsno izvanvremensko, arhetipsko, pa i mitsko i metafizičko vrijeme.

Njezin pjesnički jezik pritom često postaje performativan, odnosno proizvodi značenja iz samoga zvučanja umjesto iz konkretnih predmeta, čime se njezina poezija upisuje u glavni tok hrvatskoga pjesništva od S. Mihalića do J. Severa i A. Žagar.

OPROSTILI SE OD PRIJATELJA Preminuo legendarni olimpijski prvak, braća Sinković se oprostili emotivnom porukom

Sa Z. Mrkonjićem i H. Pejakovićem uredila je antologiju hrvatskih pjesama u prozi Naša ljubavnica tlapnja (1992).

Ostale njezine zbirke su Napuštena mjesta (1985), Druga strana zrcala (1988), Novaljski svjetlopis (1999), Predivo sve užih dana (2002), Vrijeme se zanjihalo (2015).

Pjesnikinja Andriana Škunca zadnjih se petnaestak godina bavila i fotografijom te je pisala književne kritike i poetske zapise o likovnim umjetnicima.

Dobitnica je više nagrada, među kojima su Nagrada Goranov vijenac za cjelokupan pjesnički opus (2006) i Nagrada "Vladimir Nazor" za životno djelo (2019).

TUŽNA VIJEST Preminuo Damir Šaban (68), popularni Mazalo iz Smogovaca

Bila je članica Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog centra PEN-a, HDP-a i ULUPUH-a.

"Mislim da je ovaj gubitak za hrvatsku književnost zaista velik. Ne postoji, barem se ja ne mogu domisliti u ovome trenutku osobe koja je toliko pisala o otoku, koja nam je zapravo neprestano donosila otočku pašku atmosferu - poezijom i fotografijom. Tako da se nadam, da je sada ona isto negdje na svom nebeskom otoku i da ćemo je čitati dugo i puno", izjavila je za HRT pjesnikinja, dramatičarka i urednica Monika Herceg.