Ministar financija ističe fiskalizaciju 2.0, digitalnu Poreznu i registar stanovništva, dok poduzetnici traže porezno rasterećenje rada
EUROPSKI STANDARDI
Primorac: Digitalizacija je veliki generacijski iskorak koji će olakšati život svim građanima
Čitanje članka:
2
min
Procesi digitalizacije u Hrvatskoj su generacijski iskorak koji će olakšati život građanima i poboljšati performanse gospodarstva, rekao je u ponedjeljak ministar financija Marko Primorac, na ručku u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
Najvećim iskorakom i potencijalom za rast produktivnosti označio je digitalizaciju. Ona se, kako je rekao, trenutačno provodi kroz digitalnu transformaciju Porezne uprave, fiskalizaciju 2.0 i uvođenje registra stanovništva.
Ocijenio je da su to "generacijski digitalni iskoraci".
Zahvalio je poduzetnicima na naporima koje čine u tom smislu te im kazao kako ne moraju strahovati jer se opisane novosti ne uvode radi kontrola i kazni.
Od registra stanovništva očekuje omogućavanje cjelovite i jasne evidencije o građanima kako se "ne bi maltretirali da na pet mjesta nose jedan dokument, formular, zahtjev itd."
"Imat ćemo pregled hrvatske ekonomije, poslovne zajednice, države i društva na jednom mjestu od 2026. godine", istaknuo je.
Weber: Poduzetnici ne traže povlastice
Poduzetnici su pak iznijeli zahtjeve poput smanjenja poreznog opterećenja rada, pojednostavljenja poreznog sustava te ukidanja parafiskalnih nameta.
"Poduzetnici ne traže povlastice nego jasan signal da se u Hrvatskoj isplati raditi, zapošljavati, ulagati i razvijati znanje, a taj signal šalje se poreznom politikom", rekla je glavna direktorica HUP-a Irena Weber.
Kazala je kako poduzetnici nude prijedloge s ciljem produbljivanja partnerstva i radi bržeg dostizanja zajedničkog cilja - europskog standarda života i produktivnosti. Preduvjetima za to označila je konkurentniji porezni sustav, konkurentne cijene energije i konkurentne investicijske poticaje.
Navela je da je trošak rada u Hrvatskoj među najvišima u EU te da porezni klin na dohodak od rada ostaje visok, dok je porezno opterećenje rente i imovine izrazito nisko.
U posljednjih pet i pol godina realni rast BDP-a od 21,3 posto, kako je kazala, nešto je malo više nego polovično utemeljen na rastu produktivnosti po radnom satu koja je realno porasla 12,8 posto, dok su ukupna primanja zaposlenih realno rasla dvostruko brže - 26,4 posto.
To pokazuje, izdvojila je Weber, kako je dio ekonomskog rasta ostvaren "na steroidima javne potrošnje" te da se relativno više novostvorene vrijednosti slijevalo zaposlenima i to neovisno o konkurentnosti domaćih kompanija.
Rekla je kako je nužno prestati s energičnim rastom mase plaća u državnom sektoru jer takva dinamika nije fiskalno održiva niti doprinosi jačanju produktivnosti, a dugoročno umanjuje prostor za rasterećenje rada i privatnih investicija.
U prvi plan staviti investicije u privatnom sektoru
Predsjednik HUP-a Mislav Balković smatra da u prvi plan treba staviti investicije u privatnom sektoru. Preduvjet za to je prema njegovom mišljenju povoljno gospodarsko okruženje koje osigurava povrat investicije na razini usporedivoj s onim u drugim članicama EU-a.
Smatra kako treba stvarati i konkurentno i održivo poslovno okruženje koje će u Hrvatsku privlačiti domaće i strane investicije.
Najavio je osnivanje HUP-ovog povjerenstva za poreznu politiku.
Predsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika Boris Antunović je kazao kako su poduzetnici svjesni da je fiskalizacija 2.0 nužnost no upozorio je kako je riječ o značajnom dodatnom trošku za poslovanja, posebno za mikro i male poduzetnike, a dodatno ih zabrinjava visina prekršajnih kazni.
Poručio je i da poduzetnicima trebaju predvidivi porezni uvjeti, digitalizirani porezni i administrativni procesi i funkcionalno pravosuđe.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
