Želimo da ih vide svi koji prolaze ulicom, tramvajem ili autom, da Hrvatska vidi da svaka od tih ruža predstavlja život koji je mogao biti spašen, rekla je Puljak
Puljak je u Sabor donijela 39 ruža za 39 ubijenih žena
Saborska zastupnica Centra Marijana Puljak u utorak je za saborsku govornicu donijela 39 ruža za 39 ubijenih žena u protekle tri godine u Hrvatskoj, poručivši da neće odustati od borbe za sustav koji će žene štititi. „Neka ovih 39 ruža bude podsjetnik na sve trenutke kada država nije zaštitila žrtvu na vrijeme. Svaka ruža simbol je izgubljenog života, ali i obveze koju imamo prema svakoj ženi koja danas živi u strahu”, kazala je Puljak, govoreći u slobodnom govoru ime inicijative zastupnica u Hrvatskom saboru koje su se okupile s namjerom da u Hrvatskoj niti jedna žena ne bude prepuštena sama sebi i da se nasilje nad ženama više nikada ne relativizira, ne prešućuje i ne opravdava.
Tih 39 ruža, najavila je, postavit će na ogradu Hrvatskog sabora, „na mjesto gdje ih nitko neće ugaziti”.
Puljak: Nasilje počinje simbolima, ali i naš otpor
„Želimo da ih vide svi koji prolaze ulicom, tramvajem ili autom, da Hrvatska vidi da svaka od tih ruža predstavlja život koji je mogao biti spašen, da vidi da nasilje počinje simbolima, ali i da naš otpor počinje simbolima”, rekla je Puljak.
Pokretanje videa...
01:24
Podsjetila je pritom na incident koji se dogodio u subotu, 6. prosinca, na Trgu bana Jelačića, kada je jedan muškarac pregazio ruže koje je umjetnica postavila u spomen na 38 žena ubijenih u protekle tri godine. „Činom gaženja ruža, zgazio je i sjećanje na njihove živote. To nije bio samo vandalizam. Bio je to brutalan simbolički napad na svaku ženu koja je ikada živjela u strahu, na svaku koja je šutjela kako bi preživjela, na svaku koju država nije uspjela zaštititi”, kazala je Puljak dodavši da Hrvatska od subote ima još jednu ubijenu ženu.
Ustvrdila je da ono što se dogodilo na Trgu nije izolirani incident, da problem nije samo u tom jednom čovjeku, već u svemu što mu je prethodilo, u klimi koja posljednjih godina sve češće tolerira ponižavanje žena, u porukama koje ženama govore da trebaju šutjeti, biti poslušne, biti podređene. „Problem je u tome što je vjerovao da to smije napraviti, da je to društveno dopušteno, da mu nitko neće stati na put”.
Puljak je pozvala na izmjene zakona koje će unaprijediti procjene rizika, ubrzati mjere zabrane prilaska žrtvama nasilja, omogućiti udaljenje počinitelja i bolji nadzor u slučajevima visokog rizika.
O nasilju nad ženama govorila je i Rada Borić (Klub Možemo!) upitavši imaju li žene pravo na život bez nasilja. Smatra da se nasilje nad ženama i dalje nedovoljno prijavljuje, da nedostaje društvene podrške i solidarnosti, kao i sustava koji štiti žene od nasilja. „U Hrvatskoj sve je više onih koji misle da je nasilje nad ženama prihvatljivo, što je vidljivo i u prostoru ulice, interneta i po broju ubijenih žena”, kazala je Borić.
Dodala je i kako je cijena nasija nad ženama ogromna i košta globalno gospodarstvo preko 1,5 trilijun dolara, a manifestira se kao izravni troškovi za policiju, zdravstvo, savjetovališta i skloništa, te kao neizravni u vidu izgubljenih plaća, produktivnosti, smanjene kvalitete života.
Ahmetović (SDP): Zaklinju se u zastavu, a potpisuju za vlastiti džep; Baričević (HDZ): Lijeva oporba "skriva kukolj"
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, Mirela Ahmetović (Klub SDP-a) poručila je da se još uvijek kao društvo nismo uspjeli obračunati s njom. „Svi smo za to odgovorni jer nije kriv samo onaj koji krade od vlastite države, kriv je i onaj koji na tu krađu šuti, kao što je kriv i onaj tko se istoj takvoj korupciji nada, samo još nije bio u prilici”.
„Puno se ovih dana priča o pravom domoljublju, o pravim Hrvatima, o pravim Jugoslavenima, o pravoj mjeri domoljublja, ali se vješto zamagljuje činjenica kako upravo oni , koji najviše pričaju o domoljublju, hrvatskim braniteljima i Domovinskom ratu, prvi završavaju u zatvorima jer su pokrali zemlju, koje su im puna usta”, ustvrdila je Ahmetović i poručila da "oni koji se zaklinju u zastavu, a istovremeno potpisuju ugovore za vlastiti džep, nisu patrioti, već izdajnici”.
Danica Baričević (HDZ) istaknula je da korupcija ima ime i prezime, te da nitko nije zaštićen. „Pravosudna tijela rade sukladno Ustavu i zakonu uz puno podršku nas, našeg predsjednika stranke i Vlade u otkrivanju svih počinitelja i njihovom provođenju pravdi, za razliku od lijeve oporbe koja bi svoj kukolj i dalje skrivala kao zmija noge, pa onda, kada je netko njihov pod mjerama kaznenog progona, za njih je to navodni politički progon ili u najmanju ruku krivi tajming”, rekla je HDZ-ova zastupnica. „Pod vodstvom Andreja Plenkovića mijenja se Hrvatska i HDZ i to smeta oporbi i od toga strepe”, dodala je Baričević.
Miro Bulj (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića ) upozorio je pak na ponovnu aktivaciju eksploatacijskih polja u Sinju zbog, kako je naveo, dobivanja većine u Splitsko-dalmatinskoj županiji. „Riječ je o najbogatijem nalazištu gipsa Kojića greda u Sinju...to je potpisao Dragan Krasić”, rekao je Bulj, naglasivši kako korupcija ne uključuje samo novac i meso, već i prirodna bogatstva.
Paus (IDS): Dom hrvatskih branitelja u Puli prokišnjava, to je "ogledalo nebrige"
Dalibor Paus (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA KVARNERA i ISU-PIP-a) u slobodnom govoru pozvao je na obnovu Doma hrvatskih branitelja u Puli, zgrade iz 1910. godine, društvenog centra života Pule, zgrade kojom upravlja državna tvrtka Pleter usluge. ”Dom hrvatskih branitelja danas je pravo ogledalo našeg odnosa prema državnoj imovini, ogledalo nebrige, improvizacije i kroničnog odgađanja odgovornosti”, kazao je Paus.
Kao primjer naveo je prošlotjedni Međunarodni sajam knjige koji se održao u toj zgradi . „Počeo je prokišnjavati krov, posjetitelje su u impresivnom mramornom holu dočekale kante, a na gotovo svim vratima sanitarnih čvorova nalazio natpis da nisu u funkciji. Dijelovi fasade pomalo, ali sigurno otpadaju, a pojedini se prozori ne daju zatvoriti”, naveo je i pozvao da se obnova Doma hrvatskih branitelja uvrsti u konkretne planove ulaganja, ili kroz nacionalne izvore ili instrumente EU-a.