Sve većem broju Rusa postaje jasno da to nije nikakva specijalna vojna operacija, nego pravi rat koji zahvaća i udaljene krajeve Rusije. To je ono što ruska vlast nije očekivala
News
Komentari 5
Sve većem broju Rusa postaje jasno da to nije nikakva specijalna vojna operacija, nego pravi rat koji zahvaća i udaljene krajeve Rusije. To je ono što ruska vlast nije očekivala
Nakon telefonskog razgovora američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, te izjave Friedricha Merza da je Iran posramio Trumpa, američki predsjednik je najavio potencijalno povlačenje američke vojske iz Njemačke.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski reagirao je na komentare Donalda Trumpa koji su uslijedili nakon njegovog razgovora s Vladimirom Putinom. Zelenski je u objavi na društvenim mrežama poručio kako je svom timu naložio da stupi u kontakt s Trumpovim pomoćnicima kako bi "razjasnili detalje ruskog prijedloga o kratkoročnom prekidu vatre."
Bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević, govori nam da Trump pokušava s Putinom riješiti ratove u Ukrajini i na Bliskom istoku.
Pokretanje videa...
09:14
- Nemoguće je znati o čemu su Trump i Putin razgovarali, ali sama činjenica da su razgovarali govori da Trump pokušava s Putinom riješiti ratove u Ukrajini i Iranu. Što se tiče Ukrajine, tu je vidljivo da se Zelenski u jednoj mjeri osamostalio od Trumpa, pogotovo nakon što mu je odobreno 90 milijardi eura europskih sredstava. Zelenski sada može slobodnije disati i pitanje je hoće li Zelenski pristati na ono što se Trump i Putin dogovore. Što se pak tiče Irana, Trump traži izlaz iz rata jer ga Amerikanci ne žele i teško bi oprostili Trumpu nove američke žrtve. Blokada Hormuza diže cijene i Amerikanci to osjećaju. No, ostaje pitanje kako bi Rusija uopće mogla pomoći Trumpu da rat u Iranu privede kraju. Najvjerojatnije se tu radi o obogaćenom uranu, tako da Iran te zalihe preda Rusiji - govori nam Kovačević.
Slaže se s tezom da Putin na Iran gleda kao na proxyja preko kojeg oslabljuje SAD isto kao što to Washington radi Rusiji preko Ukrajine.
- Trumpa su pitali pomaže li Rusija Iranu na što je on odgovorio vjerojatno, ali i mi to radimo Ukrajini. To znači da sve intenzivniji razgovori Trumpa i Putina ne znači da Rusija i SAD više nisu neprijatelji. Kod Sergeja Lavrova možete vidjeti antiameričko raspoloženje jer je optužio SAD za imperijalizam nakon napada na Iran - rekao nam je Kovačević i dodao da Trump ipak ima novi pristup prema Moskvi.
- Za razliku od bivših administracija od 2000. do dolaska Trumpa, on Rusiji priznaje status velesile. Dok su prijašnji američki predsjednici ignorirali ruske zahtjeve za njenim interesnim zonama, on zna da se Rusija i SAD ne mogu pomiriti, ali mogu izbjeći direktan sukob tako da njihovi posrednici vode borbe - rezonira Kovačević.
Sve češće se iz Moskve u eter diseminiraju kritike vođenja rata u Ukrajini i propitkuje se sama vladavina Putina, što je donedavno bilo nezamislivo. Osim vojnih blogera i bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Ruske Federacije Jurij Balujevski je kritizirao 'specijalnu vojnu operaciju'.
- To je znak da je taj režim u krizi. Očito da cijena rata postaje sve veća. Sve većem broju Rusa postaje jasno da to nije nikakva specijalna vojna operacija, nego pravi rat koji zahvaća i udaljene krajeve Rusije. To je ono što ruska vlast nije očekivala, to ukazuje na slabost ruske protuzračne obrane. Ako ukrajinski dronovi mogu pogoditi ciljeve udaljene 1500 kilometara onda nešto ozbiljno ne funkcionira. Činjenica da su se ljudi bliski režimu usudili propitkivati rat govori da je situacija ozbiljna, pogotovo jer kritike iznose oni koji su bezrezervno podržavali rat. Izgleda da i njima postaje jasno da ratni ciljevi nisu ostvareni i da ih Rusija vjerojatno neće moći ostvariti. To je najava krize, ali i znak da unutar Rusije postoji pritisak da se rat zaustavi - govori nam Kovačević.
Dodaje da je jasno da će Ukrajina ostati bez teritorija što je rekao i Merz, ali još nije jasno gdje će biti ta nova granica.
- I pored svega toga, teško je procijeniti kada će završiti rat i hoće li to biti 2026. ili 2027. godine. Problem je što je sama ideja invazije na Ukrajinu bila iracionalna, pa nitko ne može garantirati da takvih odluka neće biti ni u budućnosti. Ono što je jasno je da ne treba očekivati dogovor između Putina i Zelenskog, nego između Putina i Trumpa te će se to onda nametnuti Zelenskom. Pitanje je hoće li on na to pristati - smatra Božo Kovačević.
Njemački kancelar Merz rekao je da je Iran posramio Trumpa, a ovaj mu je odgovorio da se prestane braniti nuklearni Iran i da se posveti posrnuloj Njemačkoj.
- Vrlo vjerojatno je takva izjava Merza posljedica blokade Hormuza koja utječe na njemačko gospodarstvo - zaključio je Kovačević.
Budući da je Njemačka izrazito ovisna o stabilnim globalnim opskrbnim lancima i uvozu energenata, ovaj sukob na Bliskom istoku dodatno je produljio višegodišnju gospodarsku stagnaciju. Njemačka vlada i vodeći ekonomski instituti (poput instituta Ifo) prepolovili su prognozu rasta BDP-a za 2026. godinu na 0,5 posto ili 0,6 posto (s prijašnjih očekivanja od oko jedan posto. Zbog geopolitičkih napetosti i prekida u opskrbi, oporavak je znatno usporen.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+