News

Komentari 3

Rast cijena početkom 2022. bit će oko četiri posto, a uvođenjem eura neće značajno rasti cijene

Rast cijena početkom 2022. bit će oko četiri posto, a uvođenjem eura neće značajno rasti cijene

Od 2015. do 2020. godine rast je bio oko 0,5 posto, čime će se skok od tri ili četiri posto kojeg mi očekujemo u prvom kvartalu sljedeće godine činiti zaista visok, kaže makroekonomistica Živković Matijević

Prema našim predikcijama euro bi se mogao uvesti do 1.1.2023. godine. Sva istraživanja pokazuju da do sad u drugim državama koje su ušle u europodručje nije bilo značajnijeg utjecaja na cijene te bi to trebalo biti točno i za nas - rekla nam je Zrinka Živković Matijević, glavna makroekonomistica RBA koja je uz svoj tim predstavila kvartalne makroekonomske analize na tržištu u post-covid razdoblju. 

Zagreb: Predstavljanje mikroanalize RBA

- Međutim, ulaskom ili neulaskom u europodručje, Hrvatska je dio EU i samim time mi kao država konvergiramo u razini cijena. Ako uzmete primjerice cijene hrane, one su jako blizu prosjeka EU, negdje oko 90 posto. Neke druge cijene poput cijena usluga su znatno ispod prosjeka EU. Budući da smo dio jedinstvenog tržišta, te cijene moraju konvergirati - kaže i dodaje da razumije strah ljudi od uvođenja eura.

- Naravno, strah ljudi je da kada dođe euro će ta konvergencija biti snažnija. Dio efekta ide, ali ne očekujemo da će jačanje inflatornih pritisaka zbog uvođenja eura biti snažan jednokratno. To je proces koji ide polako i koji će se  sam po sebi odvijati tijekom niza godina. Jer ako gledate neke druge članice europodručja koja su kasnije pristupile euru i dalje nemaju cijene koje su na razini starih država članica. Sam ulazak u europodručje ne bi trebao imati značajniji utjecaj - kaže. 

Što se tiče rasta cijena, one se najviše osjete na hrani, a zbog inflacije u prvom dijelu sljedeće godine rast će u prosjeku četiri posto.

- Index potrošačkih cijena će zasigurno ostati na relativno povišenim razinama. To je zato što smo mi u razdoblju od 2015. do 2020. godine imali prosječni rast cijena manji od 0,5 posto. Rast cijena od dva, tri ili četiri posto kojeg mi očekujemo u prvom kvartalu sljedeće godine nama se čini zaista visok. Naravno, budući da je hrana najviše zastupljena u potrošačkoj košarici, rast cijena hrane i osnovnih životnih potrepština je najveći udar na raspoloživi dohodak prosječnog hrvatskog građanina. I zato građani to više osjete nego da poskupi neka druga usluga ili proizvod - objašnjava.

Sve će to utjecati i na poslodavce koji će biti na pritisku povećanja plaća.

-  Ono što mi vidimo ove godine je rast plaća oko pet posto nominalno. I dalje ako oduzmete inflaciju je realan rast. Sigurno će biti pritiska na rast plaća, s jedne strane s obzirom i na inflaciju, ali i činjenica da Hrvatska kao i mnoge europske države pati od manjka radne snage, imamo nesrazmjer između ponude i potražnje. Ali činjenica je da raste pritisak na rast plaća i onda je dilema hoće li inflacija sa strane troškova prijeći na inflaciju sa strane potražnje. Za sada to ne očekujemo te smatramo da će taj rast plaća biti prisutan, ali da neće uzrokovati značajnije inflatorne pritiske - objašnjava Živković Matijević.

Zagreb: Predstavljanje mikroanalize RBA

Ipak, neki sektori pokazali su se kao otporni na krizu, što je uzrokovalo i porast investicija u tim područjima. Jedno od njih je i građevina, čime cijene stanova i najma postaju skuplje.

- Građevinarstvo i IT pokazalo se otpornim i građevina raste. Raste stanogradanja te smo svjedoci i rasta cijena nekretnina što na neki način nije iznenađujuće. Kada pogledamo tržišne cijene zadnjih godina, izrazito niske kamatne stope, obilje likvidnosti -  raste ulaganje u nekretnine. U Hrvatskoj je to dodatno pojačano ulaganjem stranaca. Dakle Hrvatska je atraktivna i lokacijski. To na neki način gura cijene nekretnina gore, uz naravno Vladine programe. Ono što mi bitno vidimo je poboljšanje u ostalim građevinskim radovima - to su veliki infrastrukturni projekti gdje se nadamo da će se i dalje nastaviti taj trend. Što se tiče stanogradnje i općenito tržišta nekretnina to je nešto na što je Guverner upozorio, na rast. Tim rastom cijena i on se stavlja u omjer raspoloživog dohotka, priuštivost nekretnina se smanjuje, osobito za mlade obitelji i to nije u indeksu potrošačkih cijena. Činjenica je da raste, dokle god ima potražnje i dokle god je okruženje niskih kamatnih stopa, onda se nekretnina gleda kao alternativna investicija - zaključuje makroekonomistica.

Najčitaniji članci