Toplinski valovi, snažne oluje, ekstremne suše i poplave više nisu iznimke, nego pravilo. Budući da gradovi proizvode oko 70 posto globalnih emisija stakleničkih plinova, najviše iz prometa i zgrada, rizici se dodatno povećavaju...
klimatske promjene
Zagreb se guši u smogu, a uskoro će i ostali gradovi: 'Prijeti nam zdravstveni kolaps'
Čitanje članka:
1
min
Onečišćenje zraka, preopterećene prometnice i degradirano tlo godinama predstavljaju ozbiljan problem hrvatskim gradovima, no upozorenja znanstvenika sve su alarmantnija – bez hitnih poteza, posljedice klimatskih promjena mogle bi biti još teže i učestalije. Upravo o tim izazovima raspravljalo se i na sjednici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Zagreb se već godinama suočava s gustim smogom koji povremeno prekoračuje dopuštene vrijednosti, a prema procjenama stručnjaka, takvi bi se prizori uskoro mogli preseliti i u druge dijelove zemlje. Klimatske promjene dodatno pogoršavaju kvalitetu zraka, što se sve jasnije odražava na zdravlje stanovništva.
- Zagađenje okoliša i klimatske promjene danas su među vodećim uzrocima smrti i izgubljenih zdravih godina života. I dalje im ne posvećujemo dovoljno pažnje, niti donosimo potrebne mjere - upozorio je za HRT Bojan Jelaković, predsjednik Hrvatske lige za hipertenziju.
Istodobno, urbani prostori postaju sve ranjiviji. Toplinski valovi, snažne oluje, ekstremne suše i poplave više nisu iznimke, nego pravilo. Budući da gradovi proizvode oko 70 posto globalnih emisija stakleničkih plinova, najviše iz prometa i zgrada, rizici se dodatno povećavaju.
- Betonirana područja zadržavaju toplinu, pa u gradovima temperature postaju znatno više nego u prirodnim, zelenim zonama - pojasnila je Ivana Herceg Bulić s Geofizičkog odsjeka PMF-a.
Unatoč tomu, razvoj mnogih gradova i dalje se temelji na prekomjernoj izgradnji i nedostatku javnih površina.
- Riječ je o tzv. ‘developer’ urbanizmu – zgrade se slažu jedna do druge bez kvalitetnog planiranja prostora. Nedostaje zelenila, infrastruktura je nedovoljna, a javni prijevoz ne prati potrebe stanovnika - ističe Bojan Baletić, profesor emeritus Arhitektonskog fakulteta.
Demografska slika dodatno otežava situaciju: Europa ubrzano stari.
- Iz popisa u popis kontinent je sve stariji, što izazove života u gradovima čini još složenijima - naglasio je Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta.
Znanstvenici smatraju da se promjene događaju brže nego što društvo reagira te da je vrijeme za odgađanje isteklo. Poruka struke je jasna: ako želimo očuvati kvalitetu života, nužno je odmah započeti tranziciju prema otpornijim i održivijim gradovima.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
