Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Gradovi si trebaju planirati prostor, odlučiti kako će financirati, za to imaju alate i kroz urbanističke projekte sve to mogu brzo postići. Da to zaživi, trebat će dvije do tri godine, kazao je poduzetnik Denis Čupić
RE:KONSTRUKCIJA, konferencija o tržištu nekretnina, investicijama i stanovanju održala se u četvrtak u organizaciji 24sata s Njuškalom i partnerima. Sudionici su: Dubravko Ranilović, dr. sc. Mićo Ljubenko, prof. dr. sc. Josip Atalić, Dražen Pomper, mr. sc. Dubravko Ćorić, Damir Vanđelić, mr. sc. Maja Bogović, Velimir Šonje, dr. sc. Valentina Đurek, Ivana Vertuš, Sandra Meštrović, Denis Čupić, prof. dr. sc. Gojko Bežovan, Bojan Linardić. Panelisti su govorili o tržištu nekretnina, stvarnoj vrijednosti, najboljim strategijama za kupnju i najboljim prilikama.
Konferenciju je uvodnom riječju otvorio Ivan Buča, glavni urednik 24sata, otvarajući pitanja o mogućnosti kupnje stana, uvjeta na tržištu i poteškoćama s kojima se susreću mladi.
Koliko tržište nekretnina stvarno vrijedi? - jedno je od pitanja prvog panela, a o tome je govorila Ivana Vertuš, direktorica za Nekretnine, Njuškalo.
- Tržište nekretnina pokazuje razliku od 20 do 30 posto između oglašavanih i realiziranih cijena. Medijalna oglašavana cijena stana na Njuškalu 2025. iznosila je 3.540 eura po kvadratu, a realizirana oko 2.920 eura. Istodobno raste interes za okolicu Zagreba, gdje su cijene pristupačnije, ali i dalje rastu - u Dugom Selu 25 posto, Samoboru 23 posto, a Zaprešiću gotovo 19 posto na godišnjoj razini. Pri kupnji, osim cijene, važno je uzeti u obzir kvalitetu nekretnine i uvjete stanovanja. Stanovi po cijeni od oko 3.000 eura po kvadratu još se mogu pronaći, ali pritom je važno uzeti u obzir njihovu kvalitetu - kaže Vertuš.
O najboljim strategijama za sigurnu kupnju nekretnina govorili su: Dubravko Ranilović - predstavnik Udruženja poslovanja nekretninama HGK, dr. sc. Mićo Ljubenko - odvjetnik u odvjetničkom društvu Ljubenko i partneri, prof. dr. sc. Josip Atalić - profesor na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Dražen Pomper - direktor tvrtke Monel d.o.o. i predsjednik Udruge Upravitelj, mr. sc. Dubravko Ćorić, dipl. ing. - predsjednik HUP-Udruge upravljanja i poslovanja nekretninama.
- Ako kupujete nekretninu za sebe, povijest zgrade postaje problem. Primjerice, vlaga je veliki problem. Kad kupujete nekretnine, postoje garancije i tome treba posvetit dosta vremena. Kupci su sve više svjesniji kvalitete, prigovaraju, traže ispravke i garancije. Bitno je da je izvođač pouzdan. Svijest o nečem gdje živiš je bitna, rekao je Atalić.
Danas nema više prijevara, danas imamo plus jer su zemljišne knjige svima dostupne i što piše, tako je. Prije se to nije moglo, nije se znalo kakvo je stanje. Javlja se sve više toga da se traže duple kapare, pitanje je je li to legalno. To je nova pojava, tvrdi Ljubenko.
'Gdje su prilike? Stanovi, najam, poslovni prostori i zemljišta' naziv je drugog panela. Panelisti su Damir Vanđelić - predsjednik think-tanka ZRIN i voditelj investicijskih projekata IPMA A razine, Maja Bogović - glavna tajnica i direktorica Sektora za trgovinu HGK, Velimir Šonje - direktor Arhivanalitike i glavni urednik Ekonomskog laba, Valentina Đurek - gradonačelnica Zaboka i Ivana Vertuš - direktorica za nekretnine u Njuškalu.
- Svi se susreću u istoj točki, to je budžet. Kupnja stana je dugoročna investicija i svaki kupac gleda što mu je potrebno sada i u idućih par godina. Kod najma je drugačije, budžet je prva polazišna točka, a najmoprimci su otvoreni kompromisu. Gledaju kratkoročnije nego kod kupnje nekretnine, i to vidimo na Njuškalu. Lokacija je najkorišteniji filter, a onda dolaze cijena i kvadratura. Budžet je posredan filter i kod najmoprimaca je glavno ograničenje. Gledaju što se trenutno može naći - kaže Vertuš.
Financijska priuštivost povećala se u odnosu na 2018. godinu.
- Financijska priuštivost tiče se prosječnih primanja, cijena i kamatne stope. Od 2022. godine je krenuo veliki rast cijena. Jadran, stranci i kupnja gotovinom su stare priče. To ne postoji više. Zagreb i ostali bez Jadrana godišnje rastu 15 posto, a Jadran raste sve sporije, oko 9 posto - rekao je Šonje.
Prometna povezanost sa Zagrebom, blizina škola, vrtića i svega potrebnog, prednost je života u Zaboku, koji se sve više razvija.
- Najveća prednost Zaboka je prometna povezanost i blizina Zagreba. Željeznica nam je omogućila razvoj i naviknuti smo na vožnju vlakom. Koriste ga i srednjoškolci. Uz to, obrazovno smo, zdravstveno i kulturno središte naše županije. Tu su vrtići, osnovna škola, srednje škole, sportska dvorana... Kupnjom nekretnine u Zaboku imate sve u blizini. Svi privatnici koji ulažu u grad oslobođeni su plaćanja 100 % prve godine - rekla je gradonačelnica Đurek.
Kako tvrdi Šonje, velik utjecaj na cijene nekretnina ima sama država.
- Kad gledate novogradnju i sve troškove, pola cijene koju plaćate ide državi. Izdavanje građevinskih dozvola je sporo, smatra Vanđelić. Što je duže vremena potrebno za provođenje projekta gradnje, to se više reflektira na cijenu. Primjerice, Zadar gradi 17 stanova na 1000 stanovnika, Zagreb oko četiri. Zadar buja, a to se već prenosi primjerice na Jastrebarsko. Dobre željeznice su važne, da je Zagreb radio na tome, u Karlovcu bi bio 'bum', dodao je Šonje.
Kako unutarnje uređenje podiže vrijednost nekretnine? Na to pitanje odgovorila je arhitektica Sandra Meštrović.
- Unutarnje uređenje je važno, bilo da prodajemo ili iznajmljujemo. Inspiracija o uređenju dolazi na sve strane. Prvo kod interijera primjećujemo je li osmišljen improviziranjem ili je za to angažirana stručna osoba, zatim vizuali, spremišni prostori, rasvjeta... Sva ta planiranja transformiraju prostor nevjerojatno. Lokacija je ta koja, prije svega, određuje cijenu kvadrata, kaže.
'Zašto Hrvatskoj trebaju novi modeli stanovanja' naziv je trećeg panela. Panelisti su Denis Čupić, Focus Invest i Hiram Group, prof. dr. sc. Gojko Bežovan, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Bojan Linardić, ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
- U ostatku EU često funkcioniraju koncepti ostvarenja nekog životnog stila. Mladi koji su stabilni u karijeri, ulažu u stambena pitanja. Mansardni stanovi (stanovi u potkrovlju) sve su aktualniji. Obnavljamo jako puno kuća u Zagrebu i povećavamo vrijednost njihovih nekretnina. Kaže se da je to neko opće dobro, ti će ljudi tu ostati, stvoriti obitelj i poboljšati demografsku sliku, rekao je Bežovan.
Nalazimo se na prekretnici. Više nema naslijeđa, sad možemo razgovarati o planu i konkretnom projektu, smatra Lindarić.
- Vezano za Zakon o priuštivom stanovanju, treba dobiti podlogu da se on može realizirati. Gradovi si trebaju planirati prostor, odlučiti kako će financirati, za to imaju alate i kroz urbanističke projekte sve to mogu brzo postići. Da to zaživi, trebat će dvije do tri godine, kazao je Čupić.
24sata © 2026
