Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Istaknuo je da je Hrvatska, prema procjenama Europske komisije, u razdoblju od 2025. do 2027. među četiri najbrže rastuća gospodarstva Europske unije
Predsjednik Vlade Andrej Plenković podnio je u Hrvatskom saboru godišnje izvješće o radu Vlade, u kojem je govorio o gospodarskim pokazateljima, korištenju europskih sredstava, energetici, prometnoj infrastrukturi, turizmu i drugim područjima. Pritom je isticao postignuća svoje Vlade, naglašavao pozitivne gospodarske trendove i najavljivao daljnje projekte, predstavljajući ih kao rezultate dosadašnjeg rada i smjer budućeg razvoja Hrvatske.
Najavio je da će hrvatski BDP ove godine prvi put premašiti 100 milijardi eura, u odnosu na 47 milijardi eura prije deset godina.
Istaknuo je da je Hrvatska, prema procjenama Europske komisije, u razdoblju od 2025. do 2027. među četiri najbrže rastuća gospodarstva Europske unije.
Naglasio je da približavanje prosječnom životnom standardu EU-a stvara bolje uvjete za ostanak mladih, rješavanje stambenog pitanja, zasnivanje obitelji i povratak iseljenika. Pohvalio se smanjenjem omjera javnog duga i BDP-a za gotovo 30 postotnih bodova u pet godina, uz očekivanje da će javni dug iznositi oko 55,5 posto BDP-a.
Istaknuo je da je Hrvatska od ulaska u Europsku uniju u odnosu uplata i isplata iz europskog proračuna u plusu za gotovo 22 milijarde eura.
Naglasio je da je u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ispunjeno 404 od 406 pokazatelja, odnosno 99,5 posto.
Naveo je da je od gotovo 10 milijardi eura predviđenih kroz NPOO dosad isplaćeno 7,3 milijarde eura, uz očekivanje isplate preostalih sredstava do kraja godine.
Istaknuo je da će se Vlada na europskoj razini nastaviti zalagati za hrvatske prioritete, uključujući sredstva za kohezijsku politiku, poljoprivredu i ribarstvo.
Odluku o izgradnji LNG terminala na Krku predstavio je kao strateški ispravnu, ističući da je Hrvatska tijekom plinske krize imala dovoljno plina za vlastite potrebe i za susjedne zemlje.
Naglasio je da je kapacitet terminala povećan s 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara godišnje, čime Hrvatska jača svoju ulogu energetskog čvorišta srednje i jugoistočne Europe.
Istaknuo je pripreme za korištenje geotermalne energije za grijanje u Velikoj Gorici, Vinkovcima, Osijeku i Zaprešiću, uz potpisane ugovore ukupne vrijednosti 86 milijuna eura.
Kao dio daljnjeg razvoja energetike naveo je i donošenje Zakona o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe, uključujući male modularne reaktore.
Istaknuo je niz cestovnih projekata, među kojima su dovršetak istarskog ipsilona, nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku te razvoj brzih cesta prema Požegi, Virovitici i Koprivnici.
Naglasio je da je probijen tunel Kozjak, dio projekta novog ulaza u Split. Naveo je obnovu zagrebačke obilaznice i pripremu trećeg traka autoceste Zagreb – Karlovac, vrijednog 250 milijuna eura.
Najavio je uvođenje naplate cestarine bez zaustavljanja na autocestama tijekom 2027. godine.
Istaknuo je plan ulaganja od šest milijardi eura u željezničku infrastrukturu.
Kao važan projekt izdvojio je ugovor vrijedan 900 milijuna eura za rekonstrukciju i izgradnju drugog kolosijeka pruge Dugo Selo – Novska.
Govorio je o rekordnim turističkim rezultatima: 20,1 milijun dolazaka i 105 milijuna noćenja u razdoblju od siječnja do kraja rujna.
Istaknuo je da je vrijednost fiskaliziranih računa u turizmu premašila sedam milijardi eura, što je 18 posto više nego prethodne godine.
Naglasio je da se daljnji razvoj turizma treba temeljiti na kvaliteti ponude, većoj vrijednosti i ravnomjernijoj raspodjeli turističkog prometa tijekom godine.
Najavio je donošenje novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti do kraja godine, uz isticanje cilja zaustavljanja neodržive apartmanizacije i poboljšanja priuštivosti stanovanja u turističkim destinacijama.
Istaknuo je da je poljoprivrednicima iz prethodnog Programa ruralnog razvoja isplaćeno 3,2 milijarde eura, a iz novog Strateškog plana 1,7 od ukupno 3,8 milijardi eura.
Naglasio je da je za izravna plaćanja poljoprivrednicima osigurano 20 posto više sredstava, uz fleksibilnija pravila korištenja potpora.
Naveo je da je zbog suše osigurano 20 milijuna eura naknade i više plavog dizela, dok je za jesensku sjetvu izdvojeno dodatnih 10 milijuna eura.
Kao cilj gospodarske politike istaknuo je stvaranje veće dodane vrijednosti, otvaranje kvalitetnijih radnih mjesta i povećanje životnog standarda.
Istaknuo je rad centara za gospodarenje otpadom Marišćina, Kaštijun, Biljane Donje i Babina Gora te nastavak izgradnje centara Piškornica, Lučino Razdolje i Lećevica.
Naveo je da Vlada provodi sanaciju takozvanih crnih točaka i odlagališta otpada.
Kao primjere dosadašnjih zahvata izdvojio je rješavanje otpadne troske u Biljanima Donjim i problem baliranog otpada u Varaždinu.
Poručio je da će Vlada riješiti i problem sanacije otpada u Gospiću, koji je uvršten u Plan gospodarenja otpadom, zajedno sa Samoborom, Poznanovcem, Benkovcem, Lovincem i Pazinom. Naglasio je da su zaštita zdravlja ljudi i okoliša, provedba sanacije te pojačani nadzor prioriteti Vlade.
24sata © 2026
