Rebalans otkrio: Vlada si otvara prostor za još 305 mil. € duga

Vlada je na sjednici u petak predložila rebalans proračuna za ovu godinu, pri čemu će prihodi ostati na razini od 33 milijarde eura, uz povećanje od tek oko 30 milijuna eura u odnosu na izvorni proračun, dok će se rashodi smanjiti za 223 milijuna eura, s 37 na 36,8 milijardi eura. Pritom, ukupni manjak na razini državnog proračuna smanjuje se s četiri milijarde eura na 3,8 milijardi eura, izvijestio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac. 

Kada je riječ o izvanproračunskim korisnicima, prije rebalansa planiran je bio njihov konsolidirani manjak od 161 milijun eura, dok se rebalansom planira višak od 94 milijuna eura.

Primorac je napomenuo i da se rashodi iz izvora koji utječu na deficit smanjuju za 454 milijuna eura, dok se rashodi iz EU-ovih i ostalih izvora povećavaju za 231 milijun eura. Rekao je i da je ovo u skladu s najavama prebacivanja određenih projekata, koji će tako sada biti financirani iz EU-ovih izvora, a inicijalno su bili planirani u državnom proračunu.

REBALANS PRORAČUNA Novi izračuni za trajni godišnji dodatak na mirovine još traju: 'Nadamo se da će biti 10 eura'

Istaknuo je da je cilj rebalansa bio uskladiti proračunske stavke s odlukama koje su se donosile nakon donošenja samog proračuna.

Više od milijardu eura za građane i umirovljenike

U tom kontekstu, rekao je Primorac, ključna obilježja rebalansa su više od milijardu eura za građane i umirovljenike, u vidu povećanja mirovina, izdvajanja za plaće zaposlenih u državnim i javnim službama, a tu su i socijalne i porodiljne naknade. 

Spomenuo je i 286 milijuna eura realociranih na EU-ove fondove i Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), a riječ je o projektima jačanja obrambene otpornosti, sigurnosti, civilne zaštite, kao i onih koji se tiču održivog upravljanja vodama.

Nadalje, dodatnih 55 milijuna eura se odnosi na deveti paket mjera zaštite standarda građana i konkurentnosti gospodarstva, što između ostalog uključuje osiguravanje cjenovno pristupačne energije, kao i ciljane potpore najugroženijim građanima.

SINDIKATI RADE PRITISAK NA MACRONA FOTO Deseci tisuća Francuza prosvjedovali zbog proračuna: 'Moramo nastaviti našu borbu'

Deficit konsolidirane opće države planira se na razini 2,9 posto BDP-a ili 2,7 milijardi eura, pri čemu je Primorac apelirao i na jedinice lokalne i regionalne samouprave na odgovorno upravljanje financijama, s obzirom na polugodišnju informaciju o manjku lokalne države od 333 milijuna eura.

S obzirom na očekivani deficit i prognoziranu stopu gospodarskog rasta u ovoj godini od 3,3 posto, očekuje se daljnje smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u, s 57,6 u 2024. na 56,9 posto BDP-a u ovoj godini, kazao je Primorac.

Promjene planiranog iznosa zaduživanja i otplate glavnica državnog duga

U saborsku proceduru je upućen i prijedlog izmjena i dopuna zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2025. godinu, kojim se mijenja planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, kao i planirani iznos tekućih otplata glavnica državnoga duga.

Tako, planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu povećava se za 305,5 milijuna eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 8,9 milijardi eura, dok se planirani iznos tekućih otplata glavnica državnoga duga smanjuje za 146,8 milijuna eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 6,3 milijarde eura.

Što se tiče izvanproračunskih korisnika, planirani iznos zaduživanja povećava se za 16,1 milijun eura i iznosi ukupno 423 milijuna eura, dok se planirani iznos tekućih otplata glavnica državnoga duga povećava za 9,4 milijuna eura i iznosi ukupno 241 milijun eura, izvijestio je Primorac.