Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
86 komentara

Ruglo Zagreba: Za ovu bolnicu građani su dali dio svojih plaća

Sveučilišna bolnica u Blatu trebala je biti ponos Zagreba i čitave države. No, postala je vječna i golema sramota, promašena investicija, ružni i zapušteni mastodont na kraju grada...

sveucilisna bolnica
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
86 komentara

Pusta želja, utopija i sramota do dana današnjeg ostala je Sveučilišna bolnica u Blatu. Počela se graditi prije 34 godine (položen kamen temeljac) i nikad nije dovršena. Išarana grafitima, razbijenih prozora, prepuna smeća, lišća i stakla, a većim dijelom niti dovršena pa zjapi samo kao kostur od betona, bolnica je sve ove godine postala okupljalište strastvenim ljubavnicima, skvoterima i onima iz branše marketinga koji lokaciju koriste za snimanje reklama. Eto, tako izgleda mjesto gdje je još davnih dana trebala biti izgrađena bolnica. 

Bolnica koja je trebala biti ponos Zagreba i čitave države, postala je vječna i golema sramota, promašena investicija, ružni i zapušteni mastodont na kraju grada...

sveucilisna bolnica | Autor: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Stvari su se, ipak, bar sad tako izgleda, pokrenule nakon tih pustih godina. Premijer Andrej Plenković i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić potpisali su danas Okvirni sporazum o suradnji na pripremi projekta Izgradnja nacionalne dječje bolnice u Zagrebu.

Naime, u devastiranom kompleksu započete, a nikad dovršene Sveučilišne bolnice u zagrebačkom prigradskom naselju Blato koje se nalazi na samom izlazu iz Zagreba mogla bi tako započeti izgradnja velike Nacionalne dječje bolnice koja bi kapacitetom bila triput veća od sadašnje Dječje bolnice u Klaićevoj.

KRENULE PRIPREMNE AKTIVNOSTI Projekt za Nacionalnu dječju bolnicu koštat će 42,3 mil. kn

No hoće li se nova dječja bolnica smjestiti u postojeće zdanje u Blatu ili će se graditi novi objekt to se još ne zna. Odnosno, to će tek pokazati studija izvodljivosti. Ukupna vrijednost projekta koji uključuje izradu studije izvodljivosti, iznosi 42 milijuna kuna, a 36 milijuna kuna, dakle većina iznosa, osigurana je iz europskog fonda za regionalni razvoj.

Vlada ovaj projekt priprema dvije godine, a studija izvodljivosti, kao podloga za dobivanje nove potpore EU fondova za samu gradnju bolnice u Blatu, očekuje se polovinom 2020. godine.

Ministar Milan Kujundžić izjavio je kako je teško procijeniti kad bi gradnja mogla početi te dodao da bi zbog EU pravila to moglo pričekati još nekoliko godina.

sveucilisna bolnica | Autor: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Jezgra Nacionalne dječje bolnice bila bi današnja Klinika za dječje bolesti Zagreb, poznatija kao Klaićeva, a tu bi se pridružili još neki sadržaji dječje medicinske skrbi, odnosno dio pedijatrijskih kapaciteta drugih zagrebačkih bolnica.

Dobrovoljno se odrekli 1,5 posto svoje neto plaće 

Za vrijeme mandata gradonačelnika Tita Kostyja postavljen je kamen temeljac za bolnicu. Planovi za gradnju kovali su se desetak godina, a onda su 1982. godine na referendumu Zagrepčani odlučili da će se dobrovoljno odreći 1,5 posto svoje neto plaće ili mirovine i tako samodoprinosom prikupiti novac za izgradnju bolnice. Do 1992., samodoprinosom je ukupno prikupljeno oko 160 milijuna eura. Čak se i Lepa Brena, tadašnja kraljica Balkana, sa svojim bendom ‘Slatki greh’ uključila u prikupljanje novaca.

Održali su u zagrebačkom Domu sportova humanitarni koncert. U samo nekoliko sati prikupila je iznos od današnjih oko 150.000 eura, a tri mjeseca kasnije već je svečano položen i kamen temeljac. Položio ga je upravo gradonačelnik Kosty na dan Grada Zagreba, 8. svibnja 1985.

Nikada nije dovršena, a i ono što je izgrađeno propada, sve željezo je ukradeno, a nesuđena Sveučilišna bolnica dobila je novu funkciju.

sveucilisna bolnica | Autor: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Postala je skladište brojnim tvrtkama koje nemaju svoj prostor, pa tamo odlažu svoje stvari. Kosty se prisjeća vremena kad su postavili kamen temeljac.

- U ono vrijeme smo se trudili da se to počne graditi jer je potreba za zdravstvenim ustanovama bila dokazana. Tada je Novi Zagreb već imao preko 100.000 stanovnika, Velika Gorica isto toliko, a kapaciteti zdravstvenih institucija su bili premali. Oni koju su bili zaduženi za sigurnost tražili su da nova bolnica bude s desne ili južne obale Save iz sigurnosnih razloga - kazao nam je u razgovoru prošle godine Tito Kosty.

Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

Tadašnji SKH zamračio pola milijarde maraka?

Bolnica se trebala graditi u dvije faze. Prva faza trebala je trajati do polovice 1987. godine. U tom su se periodu trebali dovršiti dijagnostičko-poliklinički sadržaji. Druga faza trajala bi oko godinu i pol, do kraja 1988. kada bi se dovršio stacionarni dio s 400 kreveta. U zadnjoj fazi, Sveučilišna bolnica trebala je imati 1.100 kreveta.

Prvotno se trebala graditi obična, klinička bolnica, ali je odlučeno da ona postane sveučilišna, dakle najviša stručna i znanstvena institucija. Zagrepčani su na neki način nasamareni jer su u gradnju Sveučilišne trebali biti uključeni svi građani Hrvatske. Trebala se financirati iz proračuna, pa su se ubrzo pojavile optužbe da je tadašnji SKH zamračio oko pola milijarde maraka kojima se bolnica trebala financirati.

Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Na polaganju kamenja temeljca, uz tadašnjeg gradonačelnika Kostya, bio je i građevinar Danijel Režek, član Odbora za izgradnju Sveučilišne bolnice. Netom prije polaganja kamena temeljca, Režeka su izbacili iz Odbora jer se nisu slagali s njegovom vizijom gradnje bolnice.

- Mi u Odboru smo koncipirali projekt i izabrali projektante. Kada smo krenuli u izvođenje radova, moj kolega i dragi prijatelj Boris Bakrač i ja, inzistirali smo da se ne brza s gradnjom. Govorili smo im: ‘Deca, nemojte se igrati.’ Skupili su se novci. Mi smo inzistirali da se Sveučilišna bolnica gradi etapno. Tako bi se bolnica po bolnica mogle useljavati u kompleks. Bakrač i ja smo tvrdili da će, ako cijelu bolnicu sagrade odjednom, imati jedno veliko ništa. Graditelji smo i urbanisti, imali smo određenu viziju, no optužili su nas da opstruiramo gradnju bolnice - ispričao je svojedobno Režek. Dodao je kako su se i u drugim gradovima, većim od Zagreba, bolnice gradile etapno.

Foto: Igor Kralj/PIXSELL
- Imaš kompletnu viziju, takozvanu strategiju, što naša današnja Vlada nema, a onda je realiziraš u etapama. Tako se dolazi do cilja - kazao nam je Režek. Smatra da ljudi uključeni u taj projekt, koji su držali velike govore, nisu imali nikakve rezultate.

- Nasuprot njima, mi nismo imali velike govore, ali forsirali smo strategiju kojom bi mogli doći do rezultata - objasnio je.

sveucilisna bolnica | Autor: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

'Veliki projekt koji će trajati' 

Sredstva za Nacionalnu dječju bolnicu, tvrdi premijer Plenković, osigurati će se iz europskih fondova.

- Idemo za tim da se taj novac koji treba iznaći u godinama pred nama u najvećoj mogućoj mjeri osigura europskim sredstvima. To je još jedna snaga hrvatskog članstva u Europskoj uniji i mislim da je to izrazito pozitivan primjer. Ovo je veliki projekt koji će trajati za više vlada i sabora -  naglasio je premijer Andrej Plenković.


 

Tema: Hrvatska

Možda vas zanima i ovo:
Message