Projekt Skif usmjeren je na postavljanje raketnih sustava unutar posebno dizajniranih kontejnera koji se potom spuštaju na morsko dno u područjima ruskog Arktika, govori nam časnik njemačke mornarice Helge Adrians
TAJNI RUSKI PROJEKT
Rusi žele nuklearne rakete na dnu mora. Njemački časnik za 24sata: Teško ih je locirati
Čitanje članka:
6
min
Rusija provodi tajni vojni program pod kodnim imenom Skif, a cilj je postaviti nuklearne raketne sustave izravno na dno Arktičkog oceana. Prema izvješću njemačkog lista Tagesschau, koje se temelji na obavještajnim podacima država članica NATO-a, riječ je o strateškom potezu s ciljem optimizacije ruskih sposobnosti prikrivanja i nuklearnog odvraćanja.
Projekt Skif usmjeren je na postavljanje raketnih sustava unutar posebno dizajniranih kontejnera koji se potom spuštaju na morsko dno u područjima ruskog Arktika. Najvažnija značajka ovog sustava je njegova sposobnost da ostane zaronjen tijekom duljeg razdoblja, a da ne bude otkriven.
Što se tiče samog rada, lansiranje raketa provodit će se daljinski putem kodiranih naredbi. Nakon primitka odgovarajuće zapovijedi, sustav će aktivirati proces lansiranja s fiksnog položaja na morskom dnu. Time se uklanja ovisnost o tradicionalnim mobilnim lansirnim platformama na kopnu ili na površinskim plovilima tijekom faze pripreme napada.
Zapadne obavještajne službe sugeriraju da Rusija koristi vojni transportni brod Zvezdočka, sa sjedištem u Severodvinsku. Riječ je o specijaliziranom plovilu dizajniranom za prijevoz velike i teške opreme morem. Zvezdočka pripada tajnoj ruskoj jedinici GUGI (Glavna uprava za istraživanja dubokog mora) čija su plovila nedavno otkrivena u morima oko Ujedinjenog Kraljevstva.
Osim toga, specijalna podmornica Sarov identificirana je kao ključna komponenta projekta, koja ima ulogu u testiranju tajnih pomorskih sustava prije samog raspoređivanja.
Časnik njemačke ratne mornarice Helge Adrians iz Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove govori nam da se radi o postupku koji nalikuje na lansiranje projektila iz podmornica, te da Moskva ima posebnu vrstu raketa za ovakav podvig.
- Projekt o kojem se trenutačno raspravlja u medijima pod nazivom „Skif“ uključuje razmještanje strateških balističkih projektila na morsko dno. Na temelju onoga što je dosad javno poznato, posebno dizajnirani podvodni lansirni kontejneri bili bi postavljeni na oceansko dno. Projektili bi se zatim lansirali iz tih kontejnera, podizali se na površinu i nakon izranjanja nastavljali prema svojim ciljevima. U načelu, to je slično postupku lansiranja koji koriste strateške nuklearne podmornice. Međutim, jedinstvena karakteristika ovog sustava je kombinacija projektila i kontejnera. Iz tehničkih razloga, ne može se svaki tip projektila lansirati pod vodom. Prema javno dostupnim izvorima, vjeruje se da sustav „Skif“ koristi modificiranu verziju projektila R-29 - objašnjava nam njemački časnik.
Dodaje kako je kvintesencija projekta jasna, očuvanje vjerodostojne sposobnosti uzvratnog udara.
- Ideja je geografski raspodijeliti sustave za isporuku nuklearnog oružja i podijeliti ih na različite načine baziranja, kako bi se otežalo njihovo potpuno uništavanje u iznenadnom prvom udaru. Slični koncepti postojali su već tijekom Hladnog rata. Zapravo, povijesno gledano, postojalo je daleko više ideja za održive sustave nuklearnog baziranja nego što ih je ikada provedeno u djelo. U mnogim se slučajevima od takvih koncepata na kraju odustalo jer su tehnički i financijski troškovi smatrani previsokima - govori nam Helge Adrians.
Povijesni primjer na koji nam je ukazao sugovornik je američki projekt ranih 1960-ih kada su dizajnirali kapsulu koja bi stajala na morskome dnu s balističkim projektilom unutra, spremna da izroni na površinu i lansira se na sam znak sonara. Izgradili su i uspješno testirali svoj lansirni sustav „Orca“, ali taj program nikada nije proveden u SAD-u. Washington se umjesto toga odlučio za nuklearnu trijadu.
Dodaje da nije problem locirati samu raketu nego kontejnere u kojima bi se nalazile, nalik na otkrivanje podvodnih mina.
- Glavni izazov pri otkrivanju vjerojatno ne bi bio sam projektil, već specijalizirani podvodni spremnik u kojem se nalazi i iz kojeg bi se lansirao. U načelu, problem je sličan otkrivanju pomorskih mina: predmet o kojemu je riječ relativno je malen i nalazi se pod vodom. Osim toga, čimbenici poput: dubine mora, temperaturni slojevi, salinitet, valovi, struje i opća podvodna pozadinska buka. Trenutačne rasprave o mogućem miniranju Hormuškog tjesnaca ilustriraju da čak i relativno mali podvodni objekti mogu biti teški za pouzdano lociranje i praćenje. To je izvedivo, ali ako je područje baziranja zaštićeno drugim sustavima, poput protuzračnih i protubrodskih raketnih sustava, dolazi do omjera rizika i koristi - objašnjava nam mornarički časnik.
Helge Adrians govori nam da je u teoriji moguće locirati takve sustave ako ih Rusi stave na morsko dno, ali da sama činjenica da se uopće govori o njihovom potencijalnom postavljanju predstavlja psihološki efekt na Zapadu.
- U teoriji bi vjerojatno bilo moguće otkriti takve kontejnere i na neki ih način učiniti neupotrebljivima. Ako bi ih prevozili i postavljali površinski brodovi, ta bi se plovila potencijalno mogla pratiti. Također je zamislivo da bi se bespilotni podvodni sustavi mogli koristiti za pretraživanje takvih instalacija te za ometanje ili onesposobljavanje istih na neki način. U praksi bi, međutim, mnogo toga ovisilo o specifičnim okolnostima razmještanja, pod pretpostavkom da bi Rusija uopće doista i uvela takav sustav u upotrebu. Čak i sama mogućnost da bi Rusija mogla posjedovati nuklearni raketni sustav stacioniran na morskome dnu mogla bi već imati odvraćajući i psihološki učinak na Zapadu. U tom smislu, utjecaj tog sustava započeo bi znatno prije bilo kakve stvarne uporabe, jednostavno stvaranjem nesigurnosti i prisiljavanjem protivnika (npr. SAD-a ili NATO-a u cjelini) da posvete dodatne resurse otkrivanju i protumjerama. Istodobno, razmještanje balističkih projektila na morsko dno također bi uključivalo značajne tehničke i logističke izazove. U konačnici, strateška svrha vjerojatno bi bila povećati težinu i troškove lociranja i neutraliziranja takvih sustava, čime bi se ojačala ruska sposobnost za uzvratni udar - objašnjava nam časnik njemačke ratne mornarice.
Gospodin Adrians govori nam da izbor lokacije definitivno nije slučajnost.
- Na temelju javno dostupnih informacija, općenito se pretpostavlja da bi se svako potencijalno područje raspoređivanja najvjerojatnije nalazilo negdje u Arktičkom oceanu. To je uglavnom zbog geografskih uvjeta: osim kratke rute preko Sjevernog pola prema Americi, Rusija se u toj regiji suočava s manjim brojem susjednih država, dok surova klima i prisutnost leda otežavaju pristup i operacije praćenja. Ako bi do takvog raspoređivanja ikada došlo, ono bi se najvjerojatnije provelo unutar ruskih teritorijalnih voda, odnosno unutar takozvane zone od 12 nautičkih milja. Prema Sporazumu o morskom dnu iz 1971. godine, raspoređivanje unutar teritorijalnih voda također bi otežalo potencijalne napore otkrivanja i neutralizacije, kako s pravnog tako i s operativnog stajališta. Izvan Arktika, teoretski bi se mogli zamisliti slični sustavi postavljeni u velikim unutarnjim vodama, a Rusija doista posjeduje nekoliko vrlo velikih jezera. Međutim, u praktičnom smislu, takav bi pristup vjerojatno uključivao velike tehničke, ekološke i logističke poteškoće - govori nam Adrians.
Projekt se u medijima pojavio u jeku eskalacije rata u Ukrajini, od trećeg korištenja Orešnika, sve češćih incidenata s dronovima u baltičkim zemljama te glasinama da bi se Bjelorusija mogla uključiti u rat, što je izazvalo rekaciju ukrajinskog zapovjednika Roberta Brovdija koji zapovijeda napadima duboko unutar Rusije. Ipak, Adrians nam govori da operacija Skif nije nikakva novina te da su vojni i mornarički krugovi već dugo vremena verzirani u Putinove namjere.
- Ovo nije novo „otkriće“. Izvješća o „Skifu“ javnim i stručnim izvorima kruže već nekoliko godina. Trenutačna medijska popraćenost svakako je povećala pozornost posvećenu ovoj temi, iako se njezin trenutak podudara s nizom drugih nedavnih događaja, no unutar krugova obrambene analize projekt je već dugo poznat. Na primjer, spomenut je u časopisu Proceedings, glasilu Pomorskog instituta SAD-a, ranije ove godine. Većina analitičkih procjena i dalje ovaj sustav tretira kao sustav u konceptualnoj ili razvojnoj fazi, uglavnom zbog značajnih tehničkih i operativnih izazova koji su u to uključeni - govori nam časnik Adrians te za kraj dodaje kako postoji problem jezične barijere prilikom interpretacije ruskih vojnih sposobnosti što utječe na reakcije na ovakva otkrića.
- Smatram da bismo trebali izbjegavati pretjerano tumačenje potencijalnih vojnih sposobnosti Rusije. To se često događa jer je u Europi još uvijek relativno ograničeno bavljenje izvorima i analitičkom literaturom na ruskom jeziku. Budući da se nakon završetka Hladnog rata ruski jezik manje poučava u školama, jezične barijere mogu otežati pristup ruskim medijima i specijaliziranim publikacijama u kojima se redovito raspravlja o vojnim kretanjima, slično kao i na Zapadu. Zbog toga Rusija ponekad može djelovati neprozirnije ili izoliranije nego što zapravo jest, što može pridonijeti iskrivljenoj percepciji njezinih vojnih sposobnosti. Time se ne želi sugerirati da se Rusiju nužno podcjenjuje ili precjenjuje, već da reakcije javnosti na izvještavanje o sustavima kao što je Skif mogu ilustrirati koliko je šire razumijevanje ruske obrambene politike i vojnoga razvoja ponekad ograničeno - govori nam Helge Adrians te još jednom dodaje da ovo nije nikakav presedan već revitalizacija doktrine koja se ozbiljno razmatrala tijekom Hladnog rata.
- U tom kontekstu, važno je više se usredotočiti na praktične i tehničke izazove koje takvi projekti donose. Slični koncepti proučavali su se tijekom Hladnog rata i u Sjedinjenim Američkim Državama, ali, koliko je javno poznato, u konačnici nisu provedeni, uglavnom zbog troškova, složenosti i operativnih ograničenja. Ključno je pitanje, stoga, koje strateške prednosti Rusija očekuje ostvariti unatoč tim poznatim izazovima - zaključio je njemački stručnjak.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
