Očekuje se da će u dnevni red biti uvršten i Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti kojima će se propisati kazne za nepridržavanje mjera zaštite od zaraze koronavirusom
SABOR O POREZNOM ZAKONU
Oporba: Porezna reforma ide u prilog bogatima, kozmetička je
Vlada je u ponedjeljak održala sjednicu, koju je video putem vodio premijer Andrej Plenković iz kućne izolacije pozitivan na korona virus, kako bi po hitnom postupku uputila u Sabor izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Naime, u subotu su na snagu stupile nove restriktivnije epidemiološke mjere, a Vlada je odlučila kako će od sad kažnjavati i građane ukoliko ih krše, posebno ako ne nose zaštitne maske na licu. To se ne može bez zakonske regulacije pa je predsjednik Sabora, Gordan Jandroković, nadopunio odmah nakon sjednice Vlade dnevni red, kojim je predvidio da se danas o tim izmjenama i raspravlja.
No, uvrštenje u dnevni red se treba i izglasati. Jandroković je jučer htio to riješiti, no vladajuća većina nije imala dovoljno ruku.
Pozitivna i glavna državna odvjetnica
Pa su danas svoje zastupnike "natjerali" da ujutro dođu na posao i ipak izglasali uvrštenje te točke u dnevni red. Stoga će popodne raspravljati o tim dodatnim mjerama u obliku kažnjavanja, kojima Vlada nastoji suzbiti širenje epidemije. Sutra su trebali raspraviti godišnje izvješće Državnog odvjetništva, no Jandroković je zastupnicima poručio kako je dobio obavijest da je glavna državna odvjetnica, Zlata Hrvoj Šipek, u izolaciji pozitivna na korona virus, a njezin prvi zamjenik čeka rezultate pa ne znaju hoće li imati tko doći u Sabor predstaviti izvješće.
Oporba: Porezna reforma je kozmetička, koristi bogatima
Dok su HDZ-ovi zastupnici hvalili Vladin prijedlog petog kruga porezne reforme, oporbeni su u srijedu ustrajali da se radi o kozmetičkim i izmjenama koje idu na ruku bogatima te poručili da Hrvatskoj treba novi porezni model.
Paket zakona iz petog kruga porezne reforme na snagu stupa 1. siječnja, a donosi porezno rasterećenje u neto opsegu od oko dvije milijarde kuna, kazao je ministar financija Zdravko Marić.
Omogućili preko 10 milijardi kuna poreznih rasterećenja
Domovinski pokret (DP) to pozdravlja, no smatra da stvarnog poreznog rasterećenja nema, kaže Stijepo Bartulica koji za predloženi paket kaže da ispada više kao kozmetička promjena, a treba nam novi porezni model.
Činjenica je da smo s ovim krugom omogućili preko 10 milijardi kuna poreznih rasterećenja, kaže Marić i poziva da se rasterećenje individualno gleda.
Izmjenama zakona o porezu na dohodak, na dobit, o PDV-u i fiskalizaciji u prometu gotovinom predlaže se snižavanje stopa poreza na dohodak s 24 na 20 posto i s 36 na 30 posto, te snižavanje stope poreza na dobit s 12 na 10 posto za poduzetnike koji godišnje ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna.
Uz to idu izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za koje Marić kaže da će ojačati fiskalne kapacitete lokalnih jedinica i mogućnost apsorpcije europskih sredstava.
Kako bi se izbjeglo smanjenje prihoda lokalnih jedinica, izmjenama tog zakona predviđa se povećanje udjela općina, gradova i županija u raspodjeli poreza na dohodak, dok bi se iz raspodjele ukinuo udio za fiskalno izravnanje, za što bi se sredstva osigurala u državnom proračunu.
Proračun ima planirana ta sredstva, dinamika plaćanja bi išla do 15. u mjesecu za tekući mjesec, odgovorio je ministar Anamariji Blažević (HDZ).
Privilegiranje onih s najvećim plaćama
Sandra Benčić (ZLB) propituje zašto se, ako je cilj reforme bio ostvariti pravedan sustav, i dalje primjenjuje analitički model oporezivanja dohotka, pa se favorizira dohodak od kapitala i imovine u odnosu na onaj od rada, a porezne su stope na dohodak od rada više nego one na kapital i imovinu.
Katarina Peović (RF) ustrajava da predložene reforme opet privilegiraju one s najvećim plaćama, pa najavljuje da će amandmanom tražiti da se porezi smanje za one s plaćama manjim od 15.000 kuna bruto.
Takvih je 90 posto, kaže zastupnica koja drži da bi neoporezivi dio trebalo podići na 5000 kuna, te dignuti poreze na plaće veće od 30.000 kuna. Za povećanje neoporezivog dijela na 5000 zauzima se i Dominik Prica (SDP).
U okviru prethodnih krugova reforme krenulo se na dizanje osnovnog osobnog odbitka, prije prvog kruga reforme iznosio je 2600 kuna, danas je 4000, odgovorio je ministar i potvrdio da 1,8 milijuna od 2,8 milijuna građana u ovom trenutku nije u sustavu poreza na dohodak, odnosno ne plaća ga.
Tvrtke bez zaposlenih s prometom od 26 milijardi kuna
Milana Vrkljana (DP) zanima kako je moguće da su, prema izvještaju Fine, trgovačka poduzeća bez i jednog zaposlenog lani imala promet od 26 milijardi kuna, a ne uplaćuju ni u mirovinski ni u zdravstveni fond.
Možete računati da porezna tijela imaju pojačan angažman kako bi se vidjelo da tu nema eventualnih nepravilnosti, odgovara Marić.
Marić je odbacio tvrdnje Mire Bulja (Most) da se ne oporezuju banke, odnosno njihova dobit. S obzirom na veličinu, one su u stopi do 18 posto, rekao je Bulju koji tvrdi da su banke samo na provizijama i kamatama lani zaradile četiri milijarde kuna.
Povećanje stopa za nesrazmjer imovine i u ovom i prethodnim krugovima reforme više je nego jasno, odgovorio je Nikoli Grmoji (Most) koji je izrazio žaljenje što se skratio rok u kojem se može istraživati nesrazmjer imovine.
Treba razlikovati poreznopravni i kaznenopravni dio, ako govorimo o kaznenim djelima tu nema roka i nema zastare, odgovorio je Marić.
Najavio je da će se razmisliti o sniženju stope PDV-a na higijenske potrepštine. Mislim da ukidanje u potpunosti nije moguće, odgovorio je Anki Mrak Taritaš (Glas) koja je navela da su neke zemlje EU-a smanjile PDV- na potrepštine poput uložaka i tampona, a Škotska je uvela da su besplatni.
Izmjena Zakona o zaštiti pučanstva
Što se tiče izmjena Zakona o zaštiti pučanstva, oporba je već izrazila neslaganje s predviđenim kaznama, ali i s najavom kažnjavanja privatnih okupljanja u privatnim domovima te pozivom prema građanima da prijavljuju ta okupljanja.
Naime, prema ovim izmjenama, za prekršaj fizičke osobe propisuje se novčana kazna u iznosu od 500 kuna ako ne nosi masku tamo di je to obavezno.
Za vlasnika, odnosno posjednika privatnog posjeda, propisuje se, nadalje, novčana kazna u iznosu od 5000 do 10.000 kuna ako organizira ili dopusti održavanje privatnog okupljanja protivno odredbama zakona, dakle s više od 10 ljudi.
Također, mijenja se odredba o naplati prekršajne kazne na mjestu počinjenja prekršaja, pa ju može naplatiti osoba ovlaštena za provedbu nadzora nad provedbom sigurnosnih mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti. Ako se plati na licu mjesta,50 posto je manja. Propisuje se da provedbu nadzora nad primjenom sigurnosnih mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti provode i policijski službenici, inspektori tijela državne uprave nadležnog za Civilnu zaštitu, inspektori Državnog inspektorata te inspektori drugih tijela državne uprave u okviru svoje nadležnosti.
- Dom je Ustavom zaštićena kategorija i ne može policija ulaziti unutra. HDZ uvodi represiju, policijsku državu i potiče građane da cinkaju i drukaju svoje susjede, koji se druže. Kazne za nenošenje maske ili nepravilno nošenje su drakonske - poručili su iz oporbe.
Ministar unutarnjih poslova i šef Nacionalnog stožera, Davor Božinović, istaknuo je jučer kako "nitko neće nikome upadati u stanove." Policijski službenici neće obilaziti teren na svoju ruku nego će izlaziti na dojavu građana i postupati kao što sad postupaju u slučaju kršenja javnog reda i mira. No, naglasio je, ni u tom slučaju neće ući u stanove i brojati koliko je ljudi unutra.
- Policija ovim izmjenama ne dobiva nikakve nove ovlasti - poručio je.
Što se tiče kažnjavanja za nenošenje maske, istaknuo je kako će najprije ići upozorenje, a ukoliko osoba ni tad neće staviti pravilno masku na lice, onda ide kazna.
Prije toga će raspraviti paket poreznih zakona iz petog kruga porezne reforme, među kojima su i izmjene zakona o financiranju lokalnih jedinica, kojima se povećava njihov udio u raspodjeli poreza na dohodak, dok Fond za izravnanje na sebe preuzima država.
Predloženim se izmjenama zakona o porezu na dohodak snižavaju stope s 24 na 20 posto te sa 36 na 30 posto, a kako je taj porez prihod lokalnih jedinica to će za njih značiti i oko dvije milijarde kuna manji prihod.
No, ukupni trošak predloženih izmjena poreza na dohodak od dvije milijarde kuna odgovara trošku predloženih izmjena zakona o financiranju lokalnih jedinica. Njima se povećavaju udjeli općina i gradova te županija u raspodjeli poreza na dohodak - općina i gradova sa 60 na 74 posto, a županija sa 17 na 20 posto, dok udio za decentralizirane funkcije ostaje 6 posto.
Po novome se iz raspodjele ukida i udio za Fond izravnanje od 17 posto te se precizira da se ta sredstva osiguravaju u državnom proračunu na pozicijama Ministarstva financija.
Uz predloženo smanjenje stopa poreza na dohodak sa 36 na 30 posto te s 24 na 20 posto, izmjenama Zakona o porezu na dohodak od početka iduće godine smanjit će se s 12 na 10 posto stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti.
Također se definira i da se iz poreza na dohodak izuzima nacionalna naknada za starije osobe, koja se uvodi s početkom iduće godine i iznosit će 800 kuna mjesečno. No, stroži porezni tretman predviđen je za slučajeve kada se utvrdi nesrazmjer dohotka i imovine, jer se predviđa povećanje te "kaznene stope", sa 54 na 60 posto.
U odnosu na prvo čitanje regulira se i porezno oslobođenje za primitke digitalnih nomada.
Naime, novim se Zakonom o strancima uvodi pojam digitalnih nomada, koji podrazumijeva strance koji obavljaju poslove putem telekomunikacijske tehnologije iz Hrvatske, ali ne poslodavcima na području naše zemlje. Kako je riječ o visokokvalificiranim strancima i IT stručnjacima, predloženim bi se izmjenama propisalo porezno oslobođenje za primitke koje će porezni nomadi ostvarivati po osnovi tako stečenog statusa kako bi se olakšala njihova odluka o odabiru Hrvatske kao mjesta njihovog boravišta i rada, ističu predlagatelji.
Izmjenama Zakona o porezu na dobit snižava se opća stopa za sve koji imaju godišnji promet do 7,5 milijuna kuna, s 12 posto na 10 posto.
S 12 na 10 posto smanjila bi se i stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti, a s 15 na 10 posto stopa poreza po odbitku za isplate naknade za nastupe inozemnih izvođača.
Predloženim izmjena Zakona o PDV-u odredbe toga zakona usklađuju se s direktivama EU, među kojima je i ukidanje oslobođenja od plaćanja PDV-a za uvoz pošiljaka male vrijednosti (do 22 eura) iz trećih zemalja. Tako će i hrvatski građani koji kupuju putem interneta iz zemalja izvan EU-a od 1. srpnja 2021. plaćati PDV-a za male pošiljke uvezene u EU čija je vrijednost manja od 22 eura.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
