Saborska većina podržala je Jandrokovića: Milanoviću vratio prijedlog za Vrhovni sud

Saborski zastupnici danas su izglasali zaključak Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, kojim se dala podrška predsjedniku Sabora, Gordanu Jandrokoviću, da nije povrijedio Poslovnik kad na dnevni red sjednice nije stavio prijedlog predsjednika Republike Zorana Milanovića o kandidatkinji za predsjednicu Vrhovnog suda Zlati Đurđević.

Jandroković je, podsjetimo, Milanoviću taj prijedlog vratio na doradu ističući kako nije podnesen u skladu s Ustavom i Zakonom o sudovima, a oporba je smatrala kako je kao predsjednik Sabora samoinicijativnim odbijanjem prekršio svoje ovlasti i povrijedio Poslovnik. Stoga se SDP-ov Arsen Bauk i obratio saborskom Odboru za davanjem mišljenja, no na njemu je ustanovljeno kako je Jandroković sve napravio u skladu s Poslovnikom.

EKSKLUZIVNO DOZNAJEMO Ustavni sud: Milanoviću, moraš se držati zakona i ne možeš za Vrhovni sud predložiti Đurđević

Iako je bilo upitno hoće li HDZ za to imati većinu obzirom da je predsjednik Reformista Radimir Čačić isticao da će njegovi zastupnici biti suzdržani, sve je prošlo bez drame. Za zaključak je bilo 77 zastupnika, dok ih je 12 bilo suzdržano, a protiv njih 41.

SDP je upozorio kako prihvaćanjem takvog zaključka Hrvatska prestaje biti parlamentarnom demokracijom. Oporbeni zastupnici pojasnili su kako predsjednik Sabora ne može sam odlučivati unaprijed je li neki prijedlog ili akt u skladu sa zakonom i Ustavom i odbiti ga staviti na dnevni red nego ga on mora staviti na raspravu pa onda odbiti ili prihvatiti Sabor, odnosno zastupnici.

- Prihvaćanjem ovakvog mišljenja dat ćemo predsjedniku Sabora ovlasti Ustavnog suda i on će dobiti pravo diskrecijskog odlučivanja o tome je li neki akt podoban za raspravu ili nije i na temelju svoje ocjene je li u skladu s Ustavom i zakonom. U parlamentarnoj demokraciji takvu ovlast ne može imati predsjednik Sabora nego Sabor da odluči hoće li prihvatiti akt ili ne ili Ustavni sud - poručio je predsjednik SDP-a Peđa Grbin.

UPS, GAF U SABORU: Selak Raspudić: 'Na vukovarsku bolnicu bile su bačene dvije atomske bombe, tzv krmače...'

Iako smatra da Milanović nije podnio prijedlog o imenovanju u skladu sa zakonom i Ustavom, zastupnica Centra Dalija Orešković, istog je mišljenja što se tiče ovlasti predsjednika Sabora.

- Smatram da je neosnovano odbijen prijedlog predsjednika Republike da se razmotri njegov prijedlog imenovanja predsjednice Vrhovnog suda. Vaša ovlast je bila da provjerite je li bila riječ o ovlaštenom predlagatelju, što sasvim sigurno predsjednik Republike u ovom slučaju jest, a naša odgovornost zastupnika je bila da potom imenovanje ocijenimo i glasamo protiv obzirom da njegov prijedlog nije u skladu s procedurom i Zakonom u sudovima, no vi to niste mogli odbiti, niste imali pravo - poručila je Jandrokoviću.
Jandroković je naglasio kako on nije odlučivao o Ustavnosti i zakonitosti tog prijedloga jer to nije njegova zadaća.

ZAISKRILO U SABORU Miro Bulj dobio opomenu zbog dobacivanja: 'Ja, kao vi, nisam nikome rekao da je smeće...'

- Ja sam utvrđivao samo da li sam dobio sve ono što je nužno da bi jedan prijedlog bio spreman da ide na dnevni red. Budući da iz dokumentacije koju sam dobio nije bilo razvodno da je on poštovao i postupio u skladu s odredbama zakona, nisam vidio nikakvu dokumentaciju o provedenom javnom pozivu niti sam vidio program koji je dužan dostaviti kandidat i temeljem toga sam zaključio da točka nije za dnevni red. Vratio sam to predsjedniku da upotpuni dokumentaciju i vrati nazad u Sabor - rekao je Jandroković dodavši kako ga oporba pokušava optužiti da on odlučuje o Ustavnosti i zakonitosti nekog akta.
- To nisam činio, neću niti mi pada na pamet - rekao je.

Tomislav Tomašević, predsjednik Kluba Zeleno-lijevog bloka, također smatra da je predsjednik Sabora prekršio Poslovnik kad taj prijedlog nije stavio na dnevni red.

- Tu je napravljen opasan presedan - poručio je.

Izglasali novu pučku pravobraniteljicu 

Zastupnici su tajnim glasovanjem izglasali i novu pučku pravobraniteljicu. Za nasljednicu Lore Vidović na javni poziv prijavilo se petero kandidata, a nakon što je jedna kandidatura 'otpala' jer nije imala potpunu dokumentaciju obavljeni su razgovori s četvero preostalih, a Saboru su na izbor predložene Tena Šimonović Einwalter, koja je do sad bila zamjenica pučke pravobraniteljice te pravnica Sandra Hančić.

Sabor je sa 115 glasova izglasao Tenu Šimonović Einwalter, koja sad preuzima osmogodišnji mandat. Od 2003. radno je iskustvo stjecala u Ministarstvu za europske poslove i Ministarstvu vanjskih poslova, a u Uredu pučkog pravobranitelja je od 2008. godine. Hančić je dobila jedan glas.

Lori Vidović mandat je istekao 1. ožujka i nije se javila ponovno za obnašanje te funkcije.

Snažnija zaštita potrošača u digitalnom okruženju

Sabor je donio i Nacionalni programa zaštite potrošača od 2021. do 2024., strateški dokument usmjeren na učinkovitiji nadzor nad tržištem te bolju informiranost i educiranost potrošača.

U razdoblju provedbe Programa u hrvatsko bi se zakonodavstvo trebale prenijeti odredbe Direktive o modernizaciji pravila EU o zaštiti potrošača i time osigurati snažnija zaštita potrošača u digitalnom okruženju. Za trgovce bi trebala zaživjeti stroža pravila vezano za obavještavanje potrošača, trebalo bi se urediti pitanje dvojne kvalitete proizvoda, proširiti tzv. crna lista, odnosno lista poslovne prakse koja se u svim okolnostima smatra nepoštenom, a donijet će se i pravila koja će osigurati jednostavnije ostvarenje prava potrošača na obeštećenje za štetu koja im je nastala zbog nepoštene poslovne prakse.

Zastupnici su prihvatili i izvješće o radu programskog vijeća i Nadzornog odbora HRT-a za 2018. i 2019., a u drugo čitanje poslali su izmjene Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, kojima se olakšava stjecanje statusa hrvatskog branitelja i Hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI) te Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata kojim će prava civilnih stradalnik moći ostvariti hrvatski, ali i strani državljani uz uvjet da su u trenutku stradanja imali prebivalište u Hrvatskoj.

Uoči glasovanja o tom zakonu Mostov Miro Bulj, zastupnik Suverenista Željko Sačić i Stipo Mlinarić iz Domovinskog pokreta zatražili su da se on doradi. Problem vide u tome što ne postoji registar agresora pa bi se moglo dogoditi da prava iz zakona dobiju oni koji su napadali Hrvatsku.

- Govorite o stvarima koje ne stoje, ne poznajete što je to memorijalni centar i njegova arhiva u kojoj jasno piše tko je bio agresor na Hrvatsku - poručio im je HDZ-ov Josip Đakić.