Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Novi sporazum eksplicitno zabranjuje državama koje nisu članice NATO saveza uspostavu vojnih baza ili prisutnost trupa na otoku
Sjedinjene Američke Države, Danska i Grenland postigli su povijesni dogovor koji Washingtonu daje trajna prava pristupa i vojnog prisustva na arktičkom otoku. Novi sigurnosni sporazum značajno proširuje ovlasti američke vojske i uvodi izravne zabrane za geopolitičke suparnike, prvenstveno Rusiju i Kinu.
Kako bi se razumjela težina novog dogovora, potrebno je sagledati povijesni kontekst. Od Drugog svjetskog rata, američko vojno prisustvo na Grenlandu bilo je regulirano ugovorom iz 1951. godine. Taj je dokument nastao unutar obrambenog okvira NATO saveza i omogućio je uspostavu vojnih zona na otoku. Ugovor je Washingtonu davao široka prava unutar dogovorenih područja, uključujući izgradnju vojne infrastrukture, smještaj osoblja te regulaciju zračnog i pomorskog prometa.
Međutim, stara pravila zahtijevala su uzajamni pristanak Danske i Sjedinjenih Američkih Država za uspostavu svake nove obrambene zone. Prema novom sporazumu, Danska i Grenland više nemaju pravo veta na dodatne američke vojne instalacije. Američka administracija obvezuje se na konzultacije, ali zadržava ekskluzivno pravo izgradnje novih baza kada procijeni da su one nužne za nacionalnu sigurnost.
Najveća pravna i politička razlika leži u tome tko su potpisnici. Sporazum iz sredine prošlog stoljeća sklopljen je isključivo između Washingtona i Kopenhagena. Danas je autonomna vlada Grenlanda ravnopravan potpisnik. To znači da će ugovor ostati na snazi čak i ako Grenland u budućnosti proglasi potpunu neovisnost od Kraljevine Danske, što predstavlja masivnu sigurnosnu garanciju za Bijelu kuću.
Američki predsjednik Donald Trump još je tijekom svog prvog mandata pokazao otvoreni interes za kontrolu nad Grenlandom, a njegova aktualna administracija uspjela je ispregovarati uvjete koji ostvaruju glavninu tih sigurnosnih ciljeva bez formalne kupnje teritorija. Dokument nema rok trajanja i predstavlja trajno rješenje za sjevernoamerički obrambeni štit.
- Ovo je povijesni dogovor koji trajno i potpuno rješava naše brige za nacionalnu sigurnost na Grenlandu uz nula troškova za američke porezne obveznike - poručio je američki državni tajnik Marco Rubio.
Novi sporazum eksplicitno zabranjuje državama koje nisu članice NATO saveza uspostavu vojnih baza ili prisutnost trupa na otoku. Za razliku od starog ugovora koji nije imao jasne mehanizme provjere trećih strana, sada su uvedena stroga pravila o probiru stranih investicija. Protivnicima i državama izvan zapadnog saveza strogo je zabranjeno ulaganje u osjetljive sektore, što podrazumijeva telekomunikacijsku infrastrukturu, podmorske kabele, luke i iskopavanje kritičnih minerala, bez izričitog američkog pisanog odobrenja.
Američka administracija želi pod svaku cijenu izbjeći situaciju sličnu onoj oko Panamskog kanala, gdje su kineski komercijalni interesi i masivna civilna infrastruktura izazvali ogromnu zabrinutost za američku nacionalnu sigurnost. Kina i Rusija sada su zakonski isključene iz svakog značajnijeg poslovanja na otoku.
Unatoč tome što novi sporazum postignut je tako da Sjedinjenim Američkim Državama daje iznimno široke ovlasti, on ne podrazumijeva prijenos vlasništva niti narušava teritorijalni integritet. Danska premijerka Mette Frederiksen i grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen potvrdili su da dokument poštuje suverenitet Kraljevine Danske.
- Dogovor odražava interese Grenlanda i njegovo mjesto u međunarodnoj suradnji. Ovo je u konačnici svima na korist - istaknuo je grenlandski premijer Nielsen prilikom potvrde dogovora.
Danski suverenitet nad Grenlandom ostaje izričito priznat. Sporazum ne prenosi Grenland SAD-u i ne mijenja njegov ustavni status. Istodobno se potvrđuje pravo stanovništva Grenlanda na samoodređenje.
SAD dobiva dugoročna/praktički trajna prava za vojnu prisutnost. Sporazum omogućuje SAD-u nastavak i proširenje vojnih aktivnosti na Grenlandu, uz postojeća prava iz sporazuma iz 1951.
Proširuje se američki vojni prostor. Predviđeno je uspostavljanje dvije dodatne obrambene zone uz postojeće američke objekte, čime se proširuje područje u kojem SAD može provoditi obrambene aktivnosti.
Pituffik Space Base ostaje ključna američka baza. Novi sporazum omogućuje daljnje razvijanje i proširenje američke infrastrukture i aktivnosti oko postojeće baze.
Šire se prava kretanja američkih snaga. SAD dobiva šira prava za vojni tranzit, korištenje infrastrukture i premještanje ljudi, opreme i materijala po Grenlandu u okviru obrambenih aktivnosti.
Arktička proturaketna/radarska obrana izričito je uključena. U preambuli se spominje američki sustav Golden Dome, odnosno planirana arhitektura proturaketne obrane, u kontekstu zaštite Sjeverne Amerike.
Trećim državama ograničava se mogućnost stvaranja strateške prisutnosti. Sporazum predviđa ograničenja za države izvan NATO-a/partnerskog okvira i EU-a u pogledu određenih vojnih aktivnosti i osjetljivih ulaganja na Grenlandu, osobito ako bi ugrozila sigurnosne interese SAD-a i saveznika.
Grenland ostaje dio NATO-ova sigurnosnog prostora. Sporazum se oslanja na Sjevernoatlantski ugovor i NATO-ov sporazum o statusu snaga te jača trilateralnu suradnju SAD-a, Danske i Grenlanda u arktičkoj sigurnosti.
Sporazum nema unaprijed određen datum isteka. Tekst predviđa da ostaje na snazi, a formalno stupa na snagu nakon što Danska i Grenland završe potrebne parlamentarne procedure i diplomatski obavijeste SAD.
24sata © 2026
