Dodik već godinama zagovara preustroj BiH kroz uspostavu trećeg entiteta i tvrdi kako to želi i većina Hrvata i njihovih političkih predstavnika, ali se ne usude to otvoreno zagovarati
BIH
Sarajevo oštro protiv Dodikove ideje: Nema trećeg entiteta
Čitanje članka:
2
min
Čelnik vladajuće stranke u Republici Srpskoj Milorad Dodik svojim je prijedlogom da se u BiH uspostavi treći entitet s ciljem zaštite političkih prava Hrvata potaknuo lavinu kritika s bošnjačke strane, prenose bosanskohercegovački mediji u utorak.
Dodik već godinama zagovara preustroj BiH kroz uspostavu trećeg entiteta i tvrdi kako to želi i većina Hrvata i njihovih političkih predstavnika, ali se ne usude to otvoreno zagovarati.
U ponedjeljak je to ponovio nakon što se u Banjoj Luci sastao s predsjednikom HDZ BiH Draganom Čovićem.
"Vjerujemo da bi trajno rješenje bilo to da se Bosna i Hercegovina organizira tako što bi imala tri entiteta", kazao je Dodik u ime svog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranke koja je okosnica vladajuće koalicije u RS, a dio je vlasti i na državnoj razini.
Kazao je kako bi Federacije BiH trebalo podijeliti na bošnjački i hrvatski entitet koji bi postao izbornim jedinicama pa se nitko ne bi mogao miješati u izborne odluke pripadnika jednog od dva konstitutivna naroda.
Čović koji je u Banju Luku stigao zajedno s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto, treći entitet nije spominjao. Kazao je kako se HDZ BiH primarno zalaže za osiguranje jednakopravnosti hrvatskog naroda izmjenama izbornog zakona i želi vidjeti BiH kao stabilnu državu.
"Opredijeljeni smo za dogovor", kazao je Čović rekavši da partnerstvo HDZ BiH i SNSD ostaje na snazi sve do narednih izbora u listopadu 2026. godine.
Te su dvije stranke u formalnoj koaliciji na razni države, a čine je i SDP BiH, Narod i pravda (NiP) te Naša stranka (NS) čije je sjedište u Sarajevu.
Upravo iz te tri stranke odmah su uslijedile žestoke reakcije na Dodikove prijedloge.
Ministar vanjskih poslova BiH i čelnik NIP-a Elmedin Konaković ocijenio je to provokacijom čiji je cilj krizu iz RS, nastalu nakon što je osuđen i smijenjen s pozicije entitetskog predsjednika, sada prenijeti u Federaciju BiH.
"Treći entitet je realan kao i secesija o kojoj Dodik laže godinama. Desit će se - nikada", izjavio je Konaković.
Sličnu poruku za Dodika imao je i Nermin Nikšić, predsjednik SDP BiH i premijer Federacije.
"Dodatnih podjela Bosne i Hercegovine neće biti", kazao je, ustvrdivši kako je u Federaciji BiH moguće izgraditi sustav u kojemu ima mjesta za sve konstitutivne narode i građane za razliku od RS gdje je na svakodnevno na djelu diskriminacija.
Sabina Ćudić koja je prošlog tjedna izabrana za novu predsjednicu Naše stranke bila je još oštrija prema Dodiku.
"Niste predsjednik, niste nadležni, vi ste politički umirovljenik koji pokušava umjesto održati puls proizvodeći neprijatelje i izmišljajući podjele" izjavila je Ćudić.
Njoj je čudna i neshvatljiva i Čovićeva odluka da potvrdi političko savezništvo s Dodikom nakon što je on pravomoćno osuđen na godinu dana zatvora uz šestogodišnju zabranu obnašanja dužnosti u tijelima vlasti te je stoga ostao bez mandata predsjednika RS.
Unatoč toj činjenici Dodik je zadržao kontrolu nad polugama vlasti u RS preko vlade koju je nametnuo dok na državnoj razini i dalje kontrolira dva ministra u Vijeću ministara bez čije se suglasnosti ne mogu donijeti nikakve odluke.
SNSD također ima tri od pet zastupnika u klubu Srba u Domu naroda parlamenta BiH pa ta stranka u svakom trenutku napuštanjem sjednica može blokirati donošenje zakona koji im se ne dopadaju.
Ključni test Dodikova stvarnog političkog utjecaja među bosanskih Srbima bit će prijevremeni izbori za predsjednika RS zakazani za 23. studenoga. Dodik sada na tu poziciju pokušava instalirati svog dugogodišnjeg suradnika i bivšeg ministra policije Sinišu Karana dok je oporba za svog kandidata nominirala Branka Blanušu, profesoricu na Elektrotehničkom fakultetu u Banjoj Luci.
Komentirajući Dodikov prijedlog o uspostavi trećeg entiteta u BiH, Blanuša je kazao kako je to štetno i za RS jer bi se, kako tvrdi, promjenama načina donošenja odluka na državnoj razini smanjio utjecaj tog entiteta.
"Zašto bi mi polovinu subjektiviteta koju sada imamo, svodili na trećinu? Za čiji interes", zapitao je Blanuša Dodika.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
