Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Komentirajući američki interes za Grenland, Lavrov je iskoristio priliku kako bi opravdao ruske poteze na Krimu, sugerirajući da je situacija bila bitno drugačija
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na svojoj je godišnjoj konferenciji za novinare povukao paralelu između situacije na Grenlandu i aneksije Krima, ističući ključne razlike u događajima koji su prethodili referendumu na ukrajinskom poluotoku 2014. godine.
Komentirajući američki interes za Grenland, Lavrov je iskoristio priliku kako bi opravdao ruske poteze na Krimu, sugerirajući da je situacija bila bitno drugačija.
- Stavite narod Krima na mjesto grenlandskog naroda i vjerojatno će vam mnogo toga postati jasnije. Pritom, na Krimu su ljudi izašli na referendum nakon protuustavnog državnog udara, kada su pučisti koji su došli na vlast objavili rat ruskom jeziku i poslali militante da jurišaju na Vrhovni savjet Krima, a na Grenlandu nitko nije izvodio nikakve udare - izjavio je Lavrov na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljao rezultate ruske diplomacije u 2025. godini.
Lavrovljeva izjava dolazi u kontekstu ponovljenog interesa administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa za kupnju Grenlanda koji je autonomni teritorij unutar Kraljevine Danske, a američke ponude izazvale su oštru reakciju.
Vlasti Danske i Grenlanda upozorile su Washington da otok nije na prodaju i da očekuju puno poštovanje njihovog teritorijalnog integriteta, o čemu je izvijestila i ruska agencija RIA Novosti.
Lavrov je poseban naglasak na presici stavio na, kako je rekao, sve ozbiljniji problem preostalih kolonijalnih posjeda u svijetu, izravno prozivajući Francusku i Veliku Britaniju zbog zadržavanja kontrole nad pojedinim teritorijima.
Lavrov je istaknuo kako se pitanje suvereniteta nad nekadašnjim kolonijama danas postavlja s novom snagom te da Ujedinjeni narodi u svojem registru vode čak sedamnaest takvih teritorija.
Prema njegovim riječima, radi se o područjima koja su ili u potpunosti lišena suvereniteta ili se nalaze u izravnoj ovisnosti o državama koje njima upravljaju, unatoč međunarodnim pozivima na dekolonizaciju.
- Problem bivših kolonijalnih posjeda stoji sve ozbiljnije. Danas u svijetu, prema registru UN-a, postoji sedamnaest teritorija koje su ili lišene suvereniteta ili su u izravnoj ovisnosti o upravljačkim silama. Francuska, protivno rezolucijama Opće skupštine UN-a, nastavlja držati otok Mayotte, koji je prema svim odlukama svjetske organizacije dio Komorskih otoka. Britanija nastavlja držati Malvinske otoke, također kršeći brojne rezolucije Opće skupštine UN-a. Britanija također drži i mauricijski otok Chagos. I mnogo je drugih primjera – Francuska Polinezija, Nova Kaledonija, otoci Éparses - rekao je Lavrov.
Šef ruske diplomacije bio je vrlo izravan u svojim optužbama, navodeći konkretne primjere kojima je potkrijepio svoje tvrdnje. Usmjerio se na Francusku zbog zadržavanja otoka Mayotte u Indijskom oceanu.
Ništa blaži nije bio ni prema Velikoj Britaniji, koju je prozvao zbog kontinuirane kontrole nad Malvinskim (Falklandskim) otocima, čiji suverenitet zahtijeva Argentina, te zbog zadržavanja arhipelaga Chagos, koji potražuje Mauricijus.
Lavrov je također spomenuo i druge primjere teritorija pod stranom upravom, poput Francuske Polinezije i Nove Kaledonije, čime je poslao poruku da ovo pitanje ostaje jedno od važnih neriješenih problema u međunarodnim odnosima.
24sata © 2026
