Fokus je na pronalasku rješenja regionalnih i međunarodnih mjera kako bi se stvorili pozitivni uvjeti za mlade generacije na zapadnom Balkanu te bolji demokratski i društveno-ekonomski razvoj
ANALIZA KONFLIKTNIH PITANJA
Srbija i Kosovo za istim stolom na skupu u Austriji: Raspravljali kako zadržati mlade u regiji
Sljedećih nekoliko dana Rothschild dvorac u Donjoj Austriji je mjesto okupljanja za predstavnike iz regije koji diskutiraju na temu o "Regionalnoj stabilnosti u jugoistočnoj Europi" te analiziraju otvorena konfliktna pitanja u regiji i daju zajedničke preporuke za poboljšanja. Sastanak koji je inicirala Austrijska akademija nacionalne obrane i BMLV postoji od 1999. u sklopu "PfP konzorcija obrambenih akademija i instituta za sigurnosne studije". Konzorcij PfP želi promicati istraživačku suradnju, posebno u području sigurnosne politike između zemalja NATO-ovog "Partnerstva za mir".
- Opći cilj studijske skupine je unaprijediti akademsku, političku i sigurnosnu suradnju u regiji te međusobno umrežiti konstruktivne aktere kroz redovite radionice koje se održavaju u Austriji i zemljama jugoistočne Europe s fokusom na zapadni Balkan - rekao je Dr. Predrag Jureković sa Austrijske obrambene akademije i Instituta za sigurnost i upravljanje konfliktima.
Skup je usmjeren na donositelje političkih odluka u regiji, kao i na međunarodne organizacije i aktere uključene u mirovnu politiku na zapadnom Balkanu. Trenutna radionica fokusirana je na ulogu mlade generacije u konsolidaciji jugoistočne Europe.
Fokus je na pronalasku rješenja regionalnih i međunarodnih mjera kako bi se stvorili pozitivni uvjeti za mlade generacije na zapadnom Balkanu te bolji demokratski i društveno-ekonomski razvoj za win-win situaciju po pitanju regionalnih sukoba.
Zabrinjavajući demografski trend
Na panelu koji se doticao migracija, a predvodio ga je Jureković, neizostavno je spomenuti kako nedostaje demografskih podataka.
No, slika je bila jasna: puno je više emigracija nego imigracija u zemlje Zapadnog Balkana. Mladi iz Hrvatske, Srbije, Albanije i zemalja iz regije svoju će sreću radije potražiti negdje drugdje.
Pretpostavlja se da je ovakva demografska slika zapravo u interesu utaborenih političkih struja koje su svoje korijenje puštale posljednjih 30 godina. Akademska radna skupina iz Hrvatske se dotaknula ove teme. Ono što se sada promijenilo, za razliku od pendlerskog modela poznatog iz Jugoslavije, kada je na rad u inozemstvo odlazio najjači član obitelji ili majka i otac je činjenica da Hrvatsku napuštaju čitave obitelji. Sada se ne ulaže u imovinu u matičnoj zemlji, ne gradi se kuća i djeca se ne ostaju tamo školovati. Naprotiv, kako bi se imalo sredstava za novi početak negdje drugdje , prodaje se čitava imovina. Kao primjer se navodi opustošena Slavonija.
Akademsku skupinu koja je izložila rad na temu Kulturalni i ekonomski uzorni model je vodio Sandro Knezović sa Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u Zagrebu.
Zajkova: 'Ljudi napuštaju zemlju jer ne žele odgajati djecu u zemlji u kojoj nema budućnosti'
Monika Zajkova iz makedonske Liberalno demokratske stranke (LDP) je istaknula kako nema bolje političke atmosfere i nemoguće je dovesti do promjene uz ljude koji su na sceni posljednjih 30 godina.
- Ljudi napuštaju zemlju jer ne žele odgajati djecu u zemlji u kojoj nema budućnosti ukoliko nisu članovi neke stranke. Mladi su se u posljednjim ispitivanjima izjasnili kako bi se njih 50 posto iselilo da ima priliku, a 50 posto nije aktivno jer kažu kako ih nitko ne sluša – zaključila je Monika Zajkova.
Također je istaknula kako se Sjeverna Makedonija još mora nositi s edukacijom građana o demokratsko- liberalnom društvu. Primjer je nedostatak kadra u paritetnoj demokraciji. U ruralnim sredinama na izborima nedostaje kandidatkinja. Razlog tome je što žene za dopuštenje u političkom djelovanju još uvijek trebaju pitati svoje muževe.
Ana Stevanović iz Stranke za slobodu i pravdu je istaknula kako u Srbiji političke strukture operiraju piramidalno, po uzoru na organizirane kriminalne skupine. Podrška ulasku Srbije u EU je strahovito pala i iznosi samo 30 posto, a Vučić pokušava glumiti Tita žonglirajući sa svima, i s onima sa istoka i zapada. Hvata smjer kako vjetrovi pušu, tvrdi Stevanović.
- EU je najveći donator Srbiji. Međutim o tome se malo zna u javnosti jer su medijski kanali pod kontrolom Srpske napredne stranke. Imali smo promjer tijekom korone kada je avion sa kineskom pomoći dočekan osobno od strane predsjednika. Vučić je tada poljubio kinesku zastavu i izjavio da europska solidarnost više ne postoji. EU zemlje su te koje su Srbiji pomagale ne samo u periodu prije i tijekom korone nego su to nastavile i kasnije – rekla je Stevanović za 24sata ističući kako EU dalje podržava aktualnu srpsku vladu unatoč tome što oni ne promoviraju nikakve EU vrijednosti.
Stevanović: 'U Srbiji ljudi nisu upoznati sa istinskim problemom između Srbije i Kosova'
Dodala je kako je na vlasti ista vlada koja je prije 9 godina potpisala Briselski sporazum. Međutim od tada se, tvrdi Stevanović, nije pomaklo sa početne točke. 50 tisuća Srba godišnje napusti svoju zemlju. Dotaknuli smo se i problema između Srbije i Kosova koji ulijeva nestabilnost u regiju.
- U Srbiji ljudi nisu upoznati sa istinskim problemom između ove dvije zemlje. To pitanje se najčešće koristi iznutra, za dizanje tenzija vladajuće stranke. To su inscenirani događaji koji unose nemir u stanovništvo, ali i otežavaju pomirenje s narodom koji živi na Kosovu. Taj konflikt vlada već 30 godina i zbog njega su mnogi izgubili i živote. Zemlje čitave regije zbog toga nazaduju jer postoji konflikt – rekla je. Predlaže rad na rješenju problema i povezivanje akademskih institucija i razmjenu studenata između Srbije i Kosova.
Ističe kako kroz medije obje strane nisu mogle vidjeti niti jedan dobar primjer prijateljstva između Srbije i Kosova. Veze ne da nisu prekinute, one nisu niti uspostavljene, zaključila je.
Bjeshka Guri iz ‘’Youth initiative for human rights’’ iz Prištine ističe kako ključnu ulogu u razmjeni između Srbije i Kosova igraju civilne, a ne vladine organizacije kroz aktivizam. Razmjene mladih upravo se odvijaju neformalnim kanalima što uključuje odlazak onih iz Prištine u Beograd i obrnuto kako bi se uspostavile dobrosusjedske veze. To se odnosi na sve zemlje bivše Jugoslavije s ciljem da se uspostavi razmjena i razumijevanje u civilnom društvu dok političke frakcije još uvijek trljaju sol na ranu iz ’90 -ih.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
