Prof.dr.sc. Vladimir Stevanović sa Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti pojašnjava može li se čovjek zaraziti virusom ako dođe u kontakt sa zaraženom vranom
Stručnjak: 'Najčešći izvor zaraze virusom Zapadnog Nila je na našim balkonima i prozorima...'
Virusom groznice zapadnog Nila čovjek se ne može zaraziti ako dira uginulu vranu, ili ako ga vrana napadne, kaže za 24sata izv. prof.dr. sc. Vladimir Stevanović sa Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Stručnjak je za virusne zoonoze.
Podsjetimo, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva objavilo je kako je na području Grada Zagreba utvrđen virus groznice Zapadnog Nila u divljih ptica. Hrvatski veterinarski institut potvrdio je prisutnost virusa groznice Zapadnog Nila u uginulim vranama na području Grada Zagreba. Prvi slučaj potvrđen je 27. kolovoza, kad je virus utvrđen u vrane pronađene uginule na području Zapruđa.
Dan poslije, 28. kolovoza, laboratorijskim je nalazima virus ponovno potvrđen u još četiri vrane, pronađene na lokacijama Kvaternikov trg, Park Bartola Kašića, Savica i Dubrava (Dubec).
- Prijenosnik virusa sa ptice na čovjeka je komarac. U pitanju su ornitofilni komarci, vrsta koja se primarno hrani krvlju ptica, i glavni su prijenosnici virusa među pticama. No ako je tih komaraca previše, velika populacija, odnosno ako im ptica nema dovoljno, hranit će se i krvlju čovjeka, i tako ga zaraziti, pojašnjava stručnjak. Ne ugibaju sve zaražene ptice, dodaje.
- Virus se pojavljuje u valovima, i obično u godinama kad je i puno komaraca. I ne pojavljuje se samo kod nas, ističe profesor. Na pitanje kako se najbolje zaštititi, savjetuje korištenje repelenata no najvažnije je, upozorava, skloniti izvore legla komaraca iz blizine.
- Izvor zaraze obično bude unutar 50 metara, što su najčešće tanjurići s vodom ispod tegli sa cvijećem, kante za polijevanje cvijeća, vaze, boce ili čaše, tegle s ostacima vode na balkonima, terasama, verandama, u vrtovima ili na prozorima... To treba skloniti, kaže prof. Stevanović.
Komarce se, dodaje, više ne zaprašuje, jer to šteti pčelama i drugim korisnim kukcima, već ih se eliminira drugim, ekološkijim metodama poput ispuštanja steriliziranih jedinki u prirodu. Ta metoda ne ubija komarce izravno već onemogućava njihovo razmnožavanje, što dovodi do naglog pada populacije. Koriste se i metode uništavanja jajašaca komaraca i slično.