NOVI EXPRESS Oko 300 agenata i osoblja raspoređeno je za zaštitu aktualnog predsjednika i potpredsjednika, u usporedbi s 90 do 100 agenata koji su štitili Bidena
SVI PREDSJEDNIKOVI LJUDI
Trumpa i Putina čuva elita. Moraju biti visoki dva metra i čiste kože - zabranjene tetovaže
Čitanje članka:
13
min
Na Aljasci koju je SAD kupio od Rusije prije 158 godina, u petak, 15. 8. 2025., održana se svojevrsna Jalta 2.0. Nakon mjeseci natezanja, Donald Trump je evidentno pronašao asa u rukavu i nečim uspio privoljeti Vladimira Putina na susret “oči u oči” prvi put s nekim zapadnim vođom otkako su ga SAD i EU ostracizirali nakon invazije na Ukrajinu. Taj diplomatski događaj godine donosi i ozbiljne sigurnosne implikacije. Sam randevu dva državnika je zanimljiv. Haag je za Putinom izdao tjeralicu i postoji niska država koje bi ga uhitile i poslale na Međunarodni kazneni sud kad bi imale priliku. Pretpostavlja se da je Putin odabrao Aljasku zato što do nje ne mora letjeti preko treće države i zato što je dovoljno daleko od Ukrajine i EU-a koje ne smatra dovoljno važnima za pregovore. Kad je riječ o ovakvim događajima važno je i osiguranje, jer ovakvi bilateralni susreti koji mijenjaju budućnost svijeta ne ostavljaju mjesta za puno praznog hoda.
Nemoguće je da dva državnika kao flaneri hodaju jedan s drugim iako na društvenim mrežama koriste takve objave kako bi se dodvorili malom čovjeku. Putin zbog autokratske vladavine, ali i činjenice da sjedi na tronu takve supersile već 25 godina, veliku pozornost posvećuje sigurnosnom aparatu u kojem je započeo svoju gotovo filmsku karijeru. “Fidel Castro mi je rekao: Znaš li zašto sam još živ? Pitao sam: ‘Zašto? On je odgovorio: Zato što sam se uvijek sam brinuo za svoju sigurnost”, ispričao je Vladimir Putin u razgovoru s redateljem Oliverom Stoneom.
Naša služba
Na tu razmjenu osvrnuo se i časnik FSO-a Nikita Belenki u intervjuu za film “Naša služba”: “Vladimir Vladimirovič je to spomenuo. Dakle, mi smo proizvod njegove vizije i njegova vodstva. Zato sam siguran da nam vjeruje i da se može osloniti na nas”.
Belenki je član Službe za zaštitu predsjednika (SBP), ključne i u osnovi autonomne jedinice unutar Federalne službe sigurnosti (FSO) te je verziran u osiguravanje predsjedničke zaštite. SBP je odgovoran ne samo za zaštitu ruskog čelnika, već i za osiguranje njegovih brojnih rezidencija, pripremu obroka, čišćenje prostora, pa čak i košenje trave u rezidenciji Novo-Ogarjovo, piše Dossier prognanog ruskog oligarha Mihaila Hodorovskog, koji se prije 22 godine drznuo suprotstaviti Putinu i njegovu aparatu.
Belenki je jedan od ljudi koji u stopu prate Putina, gdje god da ide. On i njegovi kolege mogu se vidjeti na gotovo svakoj fotografiji ruskog čelnika, kako na domaćim, tako i na međunarodnim putovanjima. To su njegovi osobni tjelohranitelji. Rijetko su u prvom planu, no ističu se u svakoj gomili, posebno Belenki. S visinom od dva metra nadvisuje Putina gotovo za glavu i pol. U mladosti je bio profesionalni košarkaš. Sport je morao napustiti nakon smrti majke, kako je ispričano u filmu “Naša služba”: “Razgovarao sam s ocem. Rekao je: ‘Idi mojim stopama’. I tad je donesena odluka da se pridružim službi”.
Kao i mnogi u SBP-u, budući Putinov tjelohranitelj započeo je karijeru u zapovjednoj službi Kremlja. To su oni momci u uniformama na stražarskim mjestima. Za praznike, 9. svibnja, često ih prikazuju na televiziji. Ipak, nisu svi u SBP-u regrutirani kroz stražarsku službu. Dossier Center identificirao je 33 predsjednička tjelohranitelja koji su pratili Putina tijekom njegovih putovanja u 2024. Njihove fotografije objavila je Kremaljska press služba bez imena, ali su identificirani korištenjem tehnologije za prepoznavanje lica. Većina tih tjelohranitelja imala je ili još ima profile na društvenim mrežama. Jedan je časnik pokušao ostati anoniman, ali je objavio fotografiju svojih epoleta s pričvršćenim papirom na kojemu su pisali njegov čin i pravo prezime. Prosječna dob Putinovih tjelohranitelja je 36 godina. Većina ih dolazi iz provincije (14 osoba) ili malih gradova u moskovskoj regiji (deset ljudi), osam ih je iz Moskve, a jedan iz Sankt-Peterburga. Svi su iz europskog dijela Rusije, a većina je izrazito visoka, kao Augustovi Pretorijanci. To je jedan od uvjeta za zapošljavanje, kako je objasnio šef specijalnih snaga SBP-a Aleksandar Dumski u dokumentarcu “Naša služba”: “Zaposlenik mora sve vidjeti odozgo”. Svi imaju kratke frizure. Brkovi, brade, tetovaže i piercing (barem na vidljivim dijelovima tijela) su zabranjeni. Mnogi su se tjelohranitelji pridružili službi nakon što su diplomirali na FSO akademiji u Orjolu, glavnoj obrazovnoj ustanovi za federalne sigurnosne službenike, ali neki su došli i iz drugih struktura. Na primjer, barem su dvije osobe prethodno služile u FSB-u, nasljedniku KGB-a. Dumski je izjavio da se predsjednička sigurnost često regrutira iz specijalnih snaga SBP-a, koje pak biraju kandidate iz drugih agencija i izravno iz vojnih akademija.
Tjelohranitelji prolaze iste faze selekcije kao i ostali zaposlenici FSO-a, uključujući višestruke intervjue.
Poligrafski tekstovi
“Proces je bio temeljit: profesionalna selekcija, poligrafsko testiranje i razni intervjui. Proučavali su tko si i što ti se događa u glavi”, rekao je kapetan FSO-a Gleb Karakulov, koji je u listopadu 2022. pobjegao iz zemlje, u intervjuu za Dossier. Radio je u službi za specijalne komunikacije, pa je u njegovu slučaju selekcija uključivala testove logike i matematike, dok su ostale faze standardne za sve. Poligraf se koristi kako bi se otkrile moguće veze s inozemstvom ili kriminalnim organizacijama. Svaki kandidat razgovara i sa psihologom, čiji je glavni cilj potvrditi njegov patriotizam.
“U osobnom razgovoru utvrđujemo donosi li ta osoba svjesnu odluku da se pridruži službi, je li to doista njezin izbor, a ne odluka roditelja ili rodbine koji kažu: ‘Idi tamo, to je dobro, prestižno, sve će te naučiti’. To su predani pojedinci, domoljubi svoje zemlje, koji ulaze u službu kako bi branili domovinu i služili državi. Oni slijede politiku aktualne vlasti”, objasnio je časnik SBP-a Oleg Mahalin u dokumentarcu “Naša služba”.
Mahalin je zadužen za zaštitu službenih rezidencija. Još jedan ključan kriterij je fizička spremnost.
“Naravno, imamo nogometaše i hokejaše, ali većina naših ljudi ima sportske titule ili zvanja u različitim borilačkim vještinama”, naglasio je Mahalin.
Pitanje osobne sigurnosti u kontekstu američkog predsjednika ponovno se aktualiziralo kad je Donald Trump u jeku žestoke predizborne kampanje eskivirao metak uz pomoć, kako je kasnije rekao, božje providnosti. U SAD-u postoji tradicija ubijanja predsjednika te su službe uvijek pod velikim pritiskom. Tajna služba pojačala je sigurnosne mjere prije prvog pokušaja atentata nakon što je dobila obavještajne podatke o iranskom planu za ubojstvo Trumpa, a od tada je dodatno povećala broj osoblja. Tijekom saslušanja nakon pokušaja atentata u Pennsylvaniji vršitelj dužnosti ravnatelja Tajne službe Ronald Rowe rekao je zakonodavcima da proširuju upotrebu dronova za nadzor područja, poboljšavaju komunikaciju i povećavaju broj sigurnosnih agenata. Oko 300 agenata i osoblja raspoređeno je za zaštitu aktualnog predsjednika i potpredsjednika, u usporedbi s 90 do 100 agenata koji su štitili Bidena. Ti brojevi uključuju cjelokupno osoblje, a to znači da Trump ne bi imao toliki broj agenata uz sebe u svakom trenutku.
- Ekipa za smjenu uvijek je ista, to su bliski tjelohranitelji uz predsjednika, ali tu su i timovi za protusnajpersku zaštitu, protunapad i protunadzor - rekao je Michael Matranga, koji je 12 godina radio u Tajnoj službi pod Barackom Obamom.
Bivši predsjednici u pravilu nemaju te dodatne timove na dnevnoj bazi, no Trump ih ima, tvrdi Matranga.
- Ljudi moraju razumjeti da Tajna služba mora pronaći ravnotežu u kojoj predsjednik može komunicirati s građanima ili uživati u partiji golfa. Ne mogu ga jednostavno držati u neprobojnom staklenom kavezu - dodao je Matranga.
Bivši agent Tajne službe Jason Russell rekao je za BBC da je služba zadužena za područje u neposrednoj blizini bivšeg predsjednika. No dodao je kako su lokalne snage reda nadležne za vanjski perimetar javnih prostora, poput golf terena. Trumpa štiti tajna služba Sjedinjenih Američkih Država (USSS ili Secret Service). Ta savezna agencija zadužena je za provođenje kriminalističkih istraga i pružanje zaštite američkim političkim čelnicima, njihovim obiteljima te stranim šefovima država ili vlada koji dolaze u posjet. Najpoznatiji zaposlenici Tajne službe su istražitelji u civilu i osobni tjelohranitelji, koji čine gotovo polovicu ukupnog broja zaposlenika.
Jalta 2.0
Pozicija specijalnog agenta vrlo je selektivna, primjerice, 2011. godine služba je prihvatila manje od jedan posto od 15.600 prijavljenih kandidata za specijalne agente. Kandidat za specijalnog agenta mora ispunjavati barem sljedeće uvjete: biti državljanin SAD-a, imati važeću vozačku dozvolu, biti izvrsnog zdravlja i tjelesne kondicije, imati vid najmanje 20/100 bez korekcije ili vid koji se može korigirati na 20/20 na svakom oku te biti u dobi između 21 i 37 godina u trenutku imenovanja. Međutim, veterani s pravom mogu podnijeti prijavu i nakon 37. godine. Kandidati za specijalne agente također moraju ispuniti uvjete za dobivanje sigurnosne dozvole razine te proći opsežnu provjeru prošlosti, koja uključuje detaljne intervjue, testiranje na droge, medicinski pregled i poligrafski ispit u punom opsegu. Dvije svjetske supersile imaju dugu diplomatsku povijest. Prvi službeni susret bio je krajem 18. stoljeća njihovih diplomata u Londonu, što je dovelo do ruskog priznanja SAD-a kao nezavisne države 1803. godine. Tijekom Drugog svjetskog rata susreli su se tri puta, a najvažniji sastanak bio je od 4. do 11. veljače 1945. na Jalti, kad je dogovorena sudbina Europe, a Staljin izigrao Churchilla. Zbog geostrateških implikacija, susret na Aljasci se uspoređuje s tim događajem u carskom ljetnikovcu 1945. iako neki povijesni pandan vide u Münchenskoj konferenciji. To je ujedno bilo i prvi put da je američki predsjednik posjetio SSSR, a Hruščov je tu uslugu vratio u rujnu 1959., kad je posjetio SAD.
Ostatak Hladnog rata lideri supersila susretali su se po konferencijama diljem svijeta, ponajviše tijekom detanta. Tijekom devedesetih Boris Jeljcin, koji je kao pijani jester odgovarao Zapadu dok je Rusija tonula u sivilo kriminala i ekonomskog sloma, sastao se s Billom Clintonom. Dolaskom Putina na vlast Rusija počinje tražiti svoje mjesto pod suncem i tenzije su bile sve veće. Najpoznatiji susret Putina i zapadnih lidera dogodio se 2007. tijekom sigurnosne konferencije u Münchenu, gdje je prvi put direktno osudio širenje NATO-a na istok i između redaka najavio rat u Ukrajini. Putin je stajao u münchenskom Bayerischer Hofu 30 minuta i optužio Sjedinjene Američke Države da stvaraju unipolarni svijet “u kojem postoji jedan gospodar, jedan suveren”. Dodao je: “Na kraju dana, to je štetno”. Posebno je udario na dvoličnost Zapada, prvenstveno SAD-a zbog intervencija na Bliskom istoku, ponajviše u Iraku. Što se tiče susreta s Donaldom Trumpom, Putin ga je sreo šest puta na i sa strane skupova G20 i APEC, ali najpoznatiji susret bio je u Helsinkiju u srpnju 2018. Tamo je Trump stajao pored Putina i izgledalo je kao da prihvaća njegovo inzistiranje da Moskva nije utjecala na američke predsjedničke izbore 2016. godine, otvoreno dovodeći u pitanje čvrsti zaključak svojih vlastitih obavještajnih agencija. Njegove izjave bile su oštar primjer Trumpove spremnosti da preokrene desetljeća američke vanjske politike i uznemiri zapadne saveznike zbog svojih političkih interesa. Toliko je branio Putina da su zli jezici rekli da mu vjeruje više nego američkim obavještajnim agencijama.
Posljednji susret vječnog vladara Rusije i nekog američkog predsjednika dogodio se u Ženevi u ljeto 2021. s Joeom Bidenom. Rusija je gomilala trupe na granici s Ukrajinom, gdje su velike dijelove teritorija na istoku već dugo okupirale snage koje podržava Moskva. Washington je više puta optuživao Rusiju za kibernetičke napade. Kremlj je pojačavao unutarnji obračun s neistomišljenicima, mjesecima ranije zatvorio oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog i brutalno suzbio prosvjede koji su zahtijevali njegovo oslobađanje. Putin i Biden razgovarali su tri sata, ali sastanak nije donio nikakav napredak. Razmijenili su izraze međusobnog poštovanja, ali su čvrsto ponovili svoje potpuno različite stavove o svim navedenim pitanjima. Ponovno su razgovarali putem videokonferencije u prosincu 2021., dok su tenzije oko Ukrajine rasle.
Biden je zaprijetio sankcijama ako Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu, a Putin je zahtijevao jamstva da Ukrajina neće ući u NATO, što su Washington i njegovi saveznici odmah odbacili. Još jedan telefonski razgovor dogodio se u veljači 2022., manje od dva tjedna prije početka opsežne invazije. Nakon toga su kontakti na visokoj razini potpuno prestali, bez javno objavljenih razgovora između Putina i Bidena otkako je invazija započela. EU, UK i SAD su potpuno izolirali Rusiju i nedvosmisleno stali iza Ukrajine. Dolaskom Trumpa u ovalni ured došlo je do kopernikanskog obrata i Washington je počeo slati migove Moskvi da su spremni razbiti trenutačni status quo.
Potražite novi broj magazina Express na svim kioscima
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
