U školu je ponio nož dug 20-ak centimetara, pozvao je drugog učenika u WC pa ga napao...

Dok je učenik ozlijeđen u napadu u Elektrotehničkoj školi u Zagrebu stabilno i oporavlja, a roditelji i učenici su prosvjedovali ispred škole, maloljetnik (15) osumnjičen za napad od vikenda se nalazi u istražnom zatvoru.

Kako je objavilo Županijsko državno odvjetništvo, maloljetnika sumnjiče za pokušaj teškog ubojstva, dva pokušaja ubojstva i devet povreda djetetovih prava na štetu učenika koji su svjedočili napadu.

Sumnjiče ga da je 11. rujna 2026. u jutarnjim satima, u Zagrebu, u cilju da liši života četrnaestogodišnje dijete s kojim je pohađao istu školu, prvo dogovorio s njim da se nađu u WC-u škole, gdje mu je zadao ubode nožem u tijelo i nanio mu, po život opasne teške ozljede. Samo zahvaljujući hitnoj liječničkoj intervenciji spasili su mu život. 

ISPITALI SU GA Maloljetnik koji je ubo učenika i djelatnicu ide u istražni, DORH objavio detalje napada u školi

Potom je zamahujući nožem krenuo prema djelatnici (59) zaduženoj za sigurnost u školi, koja je uspjela pobjeći. Zatim se okrenuo prema 59-godišnjoj spremačici zamahujući nožem u ruci te i nju ubo nožem, a u daljnjem napadu spriječili su ga drugi zaposlenici škole. Žrtva (59) teško je ozlijeđena, a život su joj spasili liječnici hitnom intervencijom. Sumnja se da je događaj vidjelo devetero učenika iste škole, koji su doživjeli osjećaj straha i ugroženosti.

Zagreb: Policija ispred Elektrotehničke i Strojarsko tehničke škole u Voltinom | Foto: Igor Soban/PIXSELL

Kako neslužbeno doznajemo, maloljetnik je napad izvršio većim nožem duljine oštrice oko 20 centimetara. Prije napada, navukao je masku, a motiv i dalje nije poznat.

Nakon ispitivanja maloljetnika pred sucem za mladež određen mu je istražni zatvor kako ne bi mogao utjecati na svjedoke, među kojima su i žrtve kaznenih djela, ali i zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela.

NAPADAČ NEĆE U ZATVOR Psihijatar o kaznama za djecu: 'Zatvor ih ne čini odgovornijima nego opasnijima, i za njih i nas'

Iako maloljetnik, kako neslužbeno doznajemo, nikad ranije nije ulazio u sukob s zakonom niti je bio nasilan, same okolnosti kaznenog djela takve su da je sud smatrao da postoji opravdan razlog za određivanje istražnog zatvora i po ovoj osnovi. 

Od poznanika osumnjičenog maloljetnika doznajemo da je pokazivao određene probleme u ponašanju, no ništa što bi upućivalo da može počiniti ovako nešto.

Zagreb: Učenik je nožem ozlijedio učenika i djelatnicu škole | Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Kako smo pisali, kažnjavanje maloljetnika, pogotovo mlađeg maloljetnika starosti između 14 i 16 godina, je potpuno različito od kažnjavanja odraslih osoba. Najstroža kazna koju može dobiti je upućivanje u Odgojni zavod. Prema Zakonu o sudovima za mladež, tamo može biti između šest mjeseci i tri godine. 

Sud svakih šest mjeseci razgovara sa stručnjacima koji rade s djetetom i ponovno razmatra postoje li razlozi da ostane u odgojnom zavodu, da ga se pusti na slobodu ili da mu se odgojni zavod zamijeni nekom drugom mjerom. 

OSTAJE U BOLNICI KBC Zagreb: 'Učenik ozlijeđen u napadu u školi je sada stabilno. Premještamo ga s intenzivne'

Ako ostane u Odgojnom zavodu sve tri godine, sud može odrediti mjeru obveznog nadzora nakon izlaska, psihijatrijsko liječenje, zabranu prilaska i kontaktiranja žrtava, a ako se utvrdi da djetetov psihofizički razvoj nije kakav bi trebao biti, mogu ga smjestiti u posebnu ustanovu. No i liječenje i boravak u toj ustanovi mogu trajati maksimalno tri godine.

- U dobi od 14 do 16 godina limbički sustav, koji nosi emociju, nagradu i traženje uzbuđenja, radi punim kapacitetom, dok prefrontalni korteks, koji nosi kontrolu impulsa, procjenu rizika i predviđanje posljedica, sazrijeva posljednji, u procesu koji traje do sredine dvadesetih. Razmak između tih dvaju sustava najveći je upravo u ranoj adolescenciji. Zato prijetnja budućom kaznom u toj dobi znatno slabije odvraća nego kod odrasle osobe, a povećava rizično ponašanje. Iz istog razloga iz kojeg je u toj dobi umanjena odgovornost, umanjena je i djelotvornost kazne, a povećana djelotvornost intervencije: mozak koji je najpodložniji pogrešnoj odluci najpodložniji je i promjeni. To je terapijski prozor i zakon ga tretira kao takvog - pojasnio nam je specijalist psihijatrije Natko Gereš, Voditelj Odjela za djelatnost savjetovališta za mentalno zdravlje u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

NAPAD U ŠKOLI ŠOKIRAO ZEMLJU Profesori zaustavili napadača s nožem: 'Ozlijeđenog učenika pazio sam do dolaska Hitne'

Dakle, istraživanja dokazuju da dijete u zatvoru ne bi naučilo da što god da je napravilo nije prihvatljivo. Štoviše, veća je opasnost da će naučiti još gore.

- Zatvor bi u tom prozoru radio protiv nas. Kada se dijete smjesti u zatvorene uvjete s drugom djecom sličnog ponašanja, antisocijalno se ponašanje među vršnjacima ne smanjuje nego uči, prenosi i nagrađuje. Uz to se prekida školovanje, slabi vezanost za obitelj i zajednicu, a izloženost nasilju i viktimizaciji raste. Tome treba dodati i kliničku sliku: među mladima u ustanovama zatvorenog tipa oko dvije trećine zadovoljava kriterije za najmanje jedan psihički poremećaj, uz višestruko veći rizik samoozljeđivanja i samoubojstva nego u općoj populaciji te dobi. Pravi zatvor takvo dijete ne čini odgovornijim, nego trajnijim slučajem. Djeca ne idu u prave zatvore zato što ih zatvor ne bi učinio odgovornijima, nego opasnijima, i za njih i za nas - kazao je doktor Gereš.