Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Vatreni crvi haraju plićacima kod Rogoznice i Primoštena: dodir boli kao pakao, a toplije more tjera ih sve sjevernije. Kupači i ribari su na udaru, a stručnjaci upozoravaju - ne dirajte ih!
U plićacima kod Rogoznice i Primoštena posljednjih tjedana zabilježena je pojačana prisutnost vatrenih crva, morskih stvorenja atraktivnog, gotovo egzotičnog izgleda, čiji dodir uzrokuje iznimno jaku i dugotrajnu bol. Iako je riječ o autohtonoj vrsti u Sredozemlju, porast temperature mora, kao izravna posljedica klimatskih promjena, doveo je do eksplozije njihove populacije. Nekoć rijedak stanovnik južnog Jadrana, vatreni crv ("Hermodice carunculata") danas se širi prema sjeveru, postajući ne samo neugodnost za kupače, već i ozbiljna prijetnja za ribarstvo.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:13
Vatreni crv, koji izgledom podsjeća na šarenu stonogu, može narasti i do 30 centimetara, iako su primjerci koji se susreću u plićaku najčešće dugi između pet i deset centimetara. Tijelo mu je sastavljeno od stotinjak segmenata, a boje variraju od zelenkaste i smeđe do jarko crvene, s prepoznatljivim bijelim prugama na granicama kolutića. Upravo ta živopisnost često privlači znatiželjne kupače, osobito djecu, no upravo je u tome i najveća opasnost.
Vatreni crv snimljen kod Rogoznice
Na svakom segmentu tijela nalaze se gusti čuperci bijelih čekinja koje crvu služe za obranu. Te su čekinje, znanstveno nazvane hetama, iznimno krhke i nalik staklenim iglicama. Pri najmanjem dodiru, one se lome, prodiru u kožu i oslobađaju složeni neurotoksin. Posljedice su trenutačne: javlja se snažna, pekuća bol koja može potrajati i nekoliko dana, uz crvenilo, oticanje, svrab, a ponekad i mučninu te vrtoglavicu. Bol je toliko intenzivna da su zabilježeni brojni slučajevi, poput onog s dječakom na plaži u Rogoznici, gdje je bila potrebna hitna medicinska pomoć. Stručnjaci upozoravaju da osobe koje su inače alergične na ubode pčela ili osa mogu imati i izraženiju reakciju.
Vatreni crv snimljen kod Rogoznice
Iako ga se često pogrešno smatra invazivnom vrstom, vatreni crv je autohtoni stanovnik Mediterana. Međutim, njegov status se mijenja. Znanstvenici ga sada klasificiraju kao "domaćeg uljeza", vrstu čija populacija naglo raste i širi se izvan svog uobičajenog staništa zbog promjena u okolišu. Glavni pokretač ove ekspanzije je globalno zatopljenje. Sredozemno more zagrijava se zabrinjavajućom brzinom, a više temperature pogoduju bržem razmnožavanju i razvoju ličinki vatrenog crva, koje ne mogu preživjeti u moru hladnijem od 22 °C.
Podaci prikupljeni duž talijanske i malteške obale pokazuju dramatičan porast gustoće populacije u posljednjih nekoliko desetljeća. Na nekim je područjima broj jedinki porastao stotinama puta u odnosu na devedesete godine. Sličan trend vidljiv je i u Jadranu. Dok je ranije bio vezan za južne otoke, danas se redovito viđa uz obalu srednje Dalmacije, a zabilježen je i sjevernije, sve do otoka Krka. Njegova sve veća prisutnost čini ga svojevrsnim biološkim pokazateljem zatopljenja mora, živim dokazom "meridionalizacije" Jadrana.
Osim izravne opasnosti za kupače, masovna pojava vatrenih crva stvara i značajnu ekonomsku štetu, posebno u sektoru malog obalnog ribolova. Ovi crvi su proždrljivi i oportunistički strvinari, ali i predatori. Hrane se svime, od koralja do uginulih organizama, no poseban problem predstavljaju ribarima jer napadaju ribu ulovljenu u mrežama i parangalima.
Iskustva sicilijanskih ribara, koji se s ovim problemom bore već godinama, otkrivaju razmjere štete. Crvi se zavlače u ribu kroz oči i škrge te je proždiru iznutra, ostavljajući za sobom samo kostur i kožu. Procjenjuje se da im uništavaju i do 70 posto ulova. Kako bi smanjili štetu, ribari su prisiljeni ostavljati mreže u moru znatno kraće, što rezultira manjim ukupnim ulovom i značajnim financijskim gubicima. Jedna studija provedena na Malti procijenila je izravan gubitak profita ribara na čak 52,5 posto zbog uništenog ulova. Ironično, ribari često nesvjesno pogoršavaju problem odbacivanjem oštećene ribe i neželjenog ulova natrag u more u blizini luka, čime osiguravaju stalan izvor hrane za crve i potiču njihov daljnji rast populacije.
S obzirom na to da nema poznatih prirodnih neprijatelja u Jadranu, kontrola njegove populacije predstavlja velik izazov. Dodatnu poteškoću stvara njegova nevjerojatna sposobnost regeneracije - ako ga prerežete napola, ne samo da ćete ga nećete ubiti, već ćete stvoriti dva nova crva. Svaki dio sposoban je u potpunosti obnoviti izgubljeni dio tijela. Zbog svega navedenog, jedina preporuka za kupače ostaje oprez. Ne dirajte ih i izbjegavajte kontakt. Ako ipak dođe do uboda, mjesto treba isprati morskom vodom, a zaostale čekinje pažljivo ukloniti ljepljivom trakom, nikako prstima. Nakon toga, preporučuju se oblozi od alkohola, a u slučaju jakih reakcija, obavezno treba potražiti liječničku pomoć.
24sata © 2026
