News

Komentari 17

'Vojni rok? Razgovaramo o podizanju broja dragovoljnih ročnika koji se žele tu razvijati'

'Vojni rok? Razgovaramo o podizanju broja dragovoljnih ročnika koji se žele tu razvijati'

Nitko nije očekivao da bi se dogodilo stanje kakvo je danas, da u 21. stoljeću može doći do ratnog sukoba i da će se cijeniti znanje koje će počivati na vojničkim doktrinama, kazao je ministar obrane

Ministar obrane Mario Banožić za RTL Vijesti komentirao je rat u Ukrajini, odnosno da li postoji strah da se sukob prelije i u naše susjedstvo te razmišlja li Vlada o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka

- Vojni rok, kada pitate bilo koju ciljanu skupinu, dobit ćete različite odgovore. U vojsci promišljamo o sposobnosti države za obranu i na taj način prije svega razgovaramo o podizanju samog broja dragovoljnih ročnika koji pristupaju dragovoljno s ciljem razvoja vlastitih sposobnosti kojima će braniti državu - kazao je ministar Banožić dodajući da su pristupi toj temi od strane njegovih kolega različiti. 

- Treba imati motiviranog vojnika. Najbolje je kada imate toliko jaku promociju u društvu da muškarci i žene su ti koji samovoljno dolaze sa željom da rade i da se razvijaju. Tako je lakše upravljati razvojem vojske, njihovom obukom, ali ulaze i u profesionalne sastave i imate zadovoljnog vojnika koji će ulagati u sebe - rekao je. 

Na pitanje zašto trenutno nema dovoljno motiviranih ljudi za vojsku, ministar je rekao kako svake godine planiraju do 1000 vojnika te da je sigurno da će raditi na komunikaciji da se brojka poveća. 

- Imali smo teze mnogih godina da nitko nije očekivao da bi se dogodilo stanje kakvo je danas, da u 21. stoljeću može doći do ratnog sukoba i da će se cijeniti znanje koje će počivati na vojničkim doktrinama - kazao je Banožić komentirajući i mogućnost da vojni rok postane obavezan.

- Ono što moramo zaključiti je da pozicija od '91. do '95. ili 2007. kad se zamrznuo vojni rok i današnja pozicija kada je RH punopravna čalnica NATO-a nisu ista. Kao punopravna članica NATO-a, osim našeg profesionalnog i pričuvnog sastava, imamo određene mjere temeljem kojeg se uključuju zemlje partneri unutar NATO-a. Treba razmišljati ne samo o kvaniteti nego i kvaliteti vojnika - kazao je Banožić.

Komentirao je i koliki nam je pričuvni sastav.

- Do 20 tisuća imamo razvrstano u pričuvnom sastavu, do 1000 ugovornih pričuvnika. Popunuli smo svih 12 postrojbi unutar Hrvatske vojske, do 18 tisuća ljudi je spremno, prolazili su vježbe dugi niz godina. Poremetio nas je u zadnje dvije godine lockdown. U 2021. smo odradili samo do 200 pričuvnih vojnika na vježbama, u 2020. je ta brojka zamišljena na 1200, ali to se nije dogodilo zbog covida - tvrdi ministar dodavši da se obuke rade na razini postrojbe kako su razvrstane pričuve. 

- Na takav način se kroz obuke koje su se događale i koje bi pred ovakve situacije trebale biti većeg inteziteta, na tome radimo. Imali smo sastanak danas i podizanje pričuvnih sastava je jedna od spremnosti Hrvatske vojske - kazao je. 

Isto tako, ministar je za  RTL Vijesti otkrio i s kojim prijedlogom odlazi na izvenredni sastanak ministara obrane NATO-a koji se treba održati idući tjedan. 

- Bit će razmjena promišljanja koja se odnosi na daljenje susrete koji bi se trebali događati između Ruske federacije i ostalih zemalja članica koje imaju mogućnosti razgovarati i utjecati da se smanje sukobi u Ukrajini, ali i rad na nacionalnim sustavima obrane gdje RH iskazuje svoje zadaće i ciljeve u što želi ulagati, među saveznicima traži moguća rješenja kako bi to učinila što bezbolnije za proračun - kazao je. 

Tom prilikom kazao je i da bi se uplitanje NATO-a u rat u Ukrajini stvorilo još veće probleme.

- Moramo cijeniti da ukrajinske kopnene snage mogu parirati ruskoj vojsci koja je brojnija i opremljenija, ali duh ukrajinskog naroda uz potporu oružja je pokazalo da može parirati. Snaga koja dolazi iz zraka može se rješavati protuzračnom obnavom, ali kad bi se zračni prostor zatvorio bilo bi jače djelovanje kopnenih snaga. Razumijem Ukrajinu da to traži, ali nije članica NATO-a i da bi umješanost NATO-a stvorilo veće probleme - komentirao je Banožić.

Između ostalog, otkrio je postoji li strah da se sukob između Rusije i Ukrajine prelije i u naše neposredno susjedstvo te što je s modernizacijom hrvatske vojske, 

- Kada govorimo o regiji, obavještajna zajednica prikuplja podatke na dnevnoj razini, osluškujemo što se događa. Opasnost uvijek osjetite, prije svega u onome što bi se dogodilo kad bi se dogodilo. Mogu pohvaliti našu sigurnosno-obavještajnu agenciju jer vrijedno prikuplja podatke i predviđam određene protumjere. Kada govorimo o modernizacije Hrvatske vojske, cilj nam je da oformimo srednje pješačku brigadu, da osim Bradleyja nalaze se i drugi sustavi, jedan od njih je protuzračna obrana kratkog dometa i cilj je da se nabavi u periodu od 2023. do 2025. godine i da se ide na opremanje srednjeg dometa. Tu je razvoj radarskih sustava i dronova, jer kad vidite koliko dron može napraviti u ratovanju naravno da podupiremo i taj sustav - kazao je Banožić. 

Najčitaniji članci