Novi 'potres' u obrazovanju: Da vidimo sad rezultate testova...

Brojke koje će sigurno protresti trenutnu situaciju u obrazovanju bit će objavljene utorak, a radi se o novim rezultatima PISA istraživanja o čitalačkoj, matematičkoj, te pismenosti iz prirodoslovlja.

Testiranje koje se od 2000. svake tri godine provodi u članicama OECD-a, ali i drugim zemljama, prati i procjenjuje znanja i vještine 15-godišnjaka diljem svijeta.

VILIM RIBIĆ: 'Premijer živi u svom svijetu, ne osjeća bilo ovog naroda'

Istraživanje provedeno lani, a čije će rezultate u utorak objaviti Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, obuhvatilo je oko 600.000 učenika u 79 zemalja svijeta. Ovaj uzorak predstavlja 32 milijuna učenika, a po prvi put su testirani i učenici iz Bjelorusije, BiH, Brunei Darussalama, Maroka, Filipina, Saudijske Arabije i Ukrajine.

Za ovo testiranje specifično je da se svaki trogodišnji krug fokusira na jedno područje, pa je sada glavno ispitno područje bila čitalačka pismenost, objavio je NCVVO, koji PISA testiranja provodi u Hrvatskoj.

PREMALA MJESEČNA PRIMANJA Učitelje podržava i Njemačka: 'Tjedno rade četiri sata više!'

Kako su izvijestili, nakon probnog istraživanja 2017., glavno istraživanje PISA 2018. provedeno je lani od 5. ožujka do 27. travnja, te je uzorkovano 7380 učenika iz 179 srednjih, te četiri osnovne škole.

Testirano ih je 6609. Osim učenika, u istraživanju su sudjelovali i njihovi roditelji te ravnatelji njihovih škola, koji su ispunili kontekstualne upitnike. Ovo je peti ciklus PISA istraživanja u Hrvatskoj.

Rezultati su sve gori

PISA istraživanje je važno jer daje usporednu sliku sposobnosti učenika širom svijeta da primijene znanja i vještine stečene školovanjem.

Pismenost se prema definiciji PISA-e definira kao “sposobnost primjene znanja i vještina iz ključnih predmetnih područja koja je neophodna za osobno ispunjenje, za aktivno sudjelovanje u društvenom, kulturnom i političkom životu te za uspješno pronalaženje i zadržavanje radnog mjesta“.

Zadnji rezultati za Hrvatsku nisu bili sjajni, hrvatski učenici po prosječnim rezultatima 2015. su se plasirali na 36. od 72 zemlje, a rezultati u matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti svake tri godine su sve lošiji. Primjerice, u testiranjima prirodoslovne pismenosti, 2015. čak 24,7 posto učenika nije zadovoljilo ni osnovnu razinu znanja i vještina. 

ODVJETNIK: ZAKON TAKO KAŽE 'Štrajk nije legalan jer sindikati nisu ispoštovali svu proceduru'

Hrvatski učenici pokazuju napredak (poboljšanje za 11 bodova u šest godina) u čitalačkoj pismenosti, koja je u ovome ciklusu bila glavno ispitno područje. No to ne znači da će i rezultati naših učenika biti bolji. 

PISA rezultati, pokazuju sve analize, vezane su i uz BDP pojedine zemlje, pa one s boljim BDP-om redovito imaju i bolje rezultate na PISA testovima (primjerice, među pet najboljih su Singapur, Hong Kong, Japan, Makao i Estonija).

Štrajk ide dalje

Štrajk u školama, koji traje već 35 dana, nastavlja se i u ponedjeljak. U pregovore se pred kraj uključio i premijer Andrej Plenkovića, koji je zbog toga otkazao sudjelovanje na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama u Madridu.

Podsjećamo, Vlada prosvjetarima nudi 10,4 posto veću plaću, ali oni žele povećanje od 6,11 posto, ali kroz koeficijente složenosti poslova. 

Time prosvjetari žele da se njihov rad vrednuje na adekvatan način jer ih je većina zaposlena s visokom stručnom spremom, a njihovi koeficijenti najniži su od svih ostalih u javnom sektoru s visokom stručnom spremom. 

Pokretanje videa...

01:02

Učitelje u štrajku podržavaju i iz Njemačke: 'Tjedno rade četiri sata više'